Tehnike sijanja u kućnoj radinosti - Biovrt - u skladu s prirodom

Početkom svake nove godine mnogi vrtlari/ce već u siječnju počinju naveliko razmišljati i planirati sjetvu. Već sama naznaka da će uskoro završiti zima i da će početi sve nicati i pupati unosi onaj veseli nemir i iščekivanje u mnoge, izaziva kako bi to neki rekli “svrbež pod prstima”:). Već jedno vrijeme prevrćem vrećice sjemena i kalkuliram…ma naravno, ne samo da sam već sijala, nešto je već i niknulo:)) Ozbiljno se suzdržavam nekih većih sijanja, sijem tako rano samo biljke koje sam procijenila da ih trebam čim prije sijati prema iskustvu – peruanske jagode, da počnu čim prije cvijetati kad ih jednom posadim na vrt, jer kad imaju najviše plodova na sebi koji nisu dozorjeli – uništi ih mraz, te osteospermum, za koji želim da mi čim prije procvijeta. Za sve ostalo – radije čekam ožujak.

 
ODABIR ZEMLJE ZA SJETVU

Ako ste odlučili sijati biljčice u teglice, imajte na umu da je odabir kvalitetne zemlje jako veliki preduvjet uspješnog klijanja i rasta. Imala sam loša iskustva s raznim supstratima prije nego što sam pronašla odgovarajući – ili su bili previše skloni isušivanju, ili se je supstrat previše nabio nakon zalijevanja, ili su se razvili crvići u njemu (jer često iz proizvodnje gljiva supstrat završi kao sastojak zemlje za cvijeće, a iz njega se razvija šampinjonska muha, koja je u početnoj fazi rasta mali bijeli crvić koji uništi sve posijano u tegli), ili supstrat nije bio dovoljno sitan pa su veći komadi u supstratu onemogućavali mladim biljčicama pravilan rast…. dakle, ako niste pronašli do sad supstrat s kojim ste zadovoljni, najbolje da kupite zemlju za sijanje – ona jest malo skuplja od ostalih supstrata za lončanice, ali je kvalitetna i baš za tu svrhu, bolje više platiti nego da vam se dogodi nešto od gore navedenog.

POSUDE ZA SJETVU

Dućani i vrtni centri već lagano pune police teglama za cvijeće. Na izbor imate razne tegle od plastike, keramike, terakote. Za sjetvu zapravo nije previše bitno od kojeg je materijala, najbitnije je da obavezno ima rupe na dnu da se u tegli ne zadržava voda. Postoje i posebne teglice i posude predviđene baš za uzgoj presadnica, napravljene od stiropora, plastike i kartona.

Prednost velikih skupnih posuda s pojedinačnim mjestima je što tu možete sijati u svaku “rupu” jednu po jednu sjemenku, tako da se ne morate baviti pikiranjem mladih biljčica (pikiranje = rasađivanje malih biljčica u zasebne posudice), već kad dođe vrijeme presađivanja na otvoreno jednostavno presađujete biljke. Ako se želite okušati u zasebnoj sjetvi, ne morate kupovati posebne posude za to koje baš i nisu jeftine, vrlo su funkcionalne i sače i kutije za jaja – jedino je malo problem što su kartonske, pa morate pripaziti da ne pretjerujete s zalijevanjem da karton zadrži svoj oblik. Neki sade čak i u ljuske jajeta – možete probati staviti prazne polovice ljuski u sače ili kutije za jaja, pa u to sijati.

Prednost kartonskih posudica je što ih možete skupa s posudicom posaditi na otvoreno – ali pitanje je koliko se taj karton ipak ne razgradi i sputava rast korijena biljke jednom kad je posađena na otvoreno.

A sad još malo razmislimo ekološki i probajmo “reciklirati nepotrebne stvari” – nema potrebe bacati velike novce na posude i posudice za sijanje ako imate posudice/čašice od jogurta, vrhnja i sl. Zamislite si samo koliko se toga baca na dnevnoj bazi u cijelom svijetu i postaje otpad, a posudice za jogurte su idealne za uzgoj presadnica – idealne su veličine da mlade sadnice mogu razviti korijenje i porastu do trenutka za presađivanje na otvoreno – biljke se bez problema vade iz čašica i sa svom zemljom presađuju na otvoreno – tako i korijen biljke preživljava minimalni šok presađivanja . Jedino što ne smijete zaboraviti je izbušiti rupu na dnu za odvodnju viška vode. U čašice možete također odmah sijati po 1-2 sjemenke, pa nemate ni posla s pikiranjem, ili uzgojite sve mladice u jednoj posudici te ih pikirate naknadno u posudice/čašice od jogurta. Osim čašica od jogurta možete i iskoristiti one mekane teglice u kojima se kupuju presadnice i ostale biljčice – nemojte ih bacati nakon sadnje kupljene biljke, nešto takvo će vam uvijek prije ili poslije zatrebati. A za novac koji ste na ovaj način uštedjeli mirne se duše možete počastiti nekim novim sjemenom ili biljčicom:)

STRATIFIKACIJA SJEMENA

Stratifikacija sjemenja znači izlaganje sjemena niskim temperaturama, a da bi se potaknulo klijanje. Ova tehnika je zapravo oponašanje prirodnih uvjeta – u prirodi se sjeme rasipa po tlu, prezimi niske zimske temperature i proklije na proljeće. Sjeme se stratificira tako da se vrećice sjemena drže jedno vrijeme u frižiderima, ili teglice s već posijanim sjemenjem. Može se zapravo i posijati u teglice i staviti teglice zimi van, na hladno.

Postoji popriličan popis biljaka koje navodno trebaju stratifikaciju da bi uopće proklijale, među njima su verbena, jaglaci, ljubičice, monarda, physostegia….. Osobno sam sijala mnoge biljke koje su na popisu za stratifikaciju bez tog postupka i niknule su uspješno, tako da se iskreno uopće ne zamaram time (dok mi iskustvo ne pokaže suprotno:)).

NAČINI SIJANJA U “KUĆNOJ RADINOSTI”

Što se sijanja tiče, svake godine imam drukčija iskustva. Nemam nažalost niti staklenik niti ikakvo hladno klijalište, tako da teglice držim u sobnim uvjetima na prozorskim daskama. U tim amaterskim uvjetima razvila sam 3 glavne “tehnike”:

– sijanje u 3. mjesecu u teglice na prozorske daske,

– sijanje u 4. mjesecu u teglice koje se drže na otvorenom,

– sijanje direktno na otvoreno od 4. mjeseca nadalje.

Kad nabavim neku novu biljku pokušavam na sva 3 načina, pa bilježim što je najučinkovitije.

SIJANJE U TEGLICE NA PROZORSKIM DASKAMA – VELJAČA/OŽUJAK

Podnaslov zapravo sve govori, sjeme se sije u male teglice, bilo prije opisane ili malo veće teglice. Ono što je za uzgoj biljaka najbitnije jest odgovarajuća toplina (idealno 18-20 stupnjeva) i dovoljno svjetlosti.

Postupak je da napunite teglice do 3/4 zemljom, zalijete te rasporedite sjemenke. Ako sijete sitno sjeme možete probati s sjemenkama na presavijenom listu papira, tako se lakše ravnomjerno raspoređuju. Nakon što ste rasporedili sjeme, lagano dodate tanki sloj zemlje kojim ćete prekriti sjemenke, možete bilo prstima, bilo pomoću sita kroz koje prosijavate zemlju u teglice- tako je i bolje jer ravnomjernije stavljate sloj zemlje i možete odstraniti eventualne prevelike komade u supstratu. Iznimka od ovog jesu sjemenke koje kliju na svijetlu – njih samo lagano utisnete u zemlju i sjetva je gotova. Nakon što ste stavili gornji sloj zemlje možete još malo zaliti, najbolje s raspršivaćem. Preporučam prije (a ne nakon) stavljanja sjemena zaliti zato jer ako kasnije zalijevate, te ako to ne činite jako nježno možete od siline udara vode po zemlji “istjerati” sjemenke prema gore, na površinu, pa ste se bezveze trudili rasporediti sjemenke. Isto tako i poslije nježno zalijevajte, radi istog razloga – ja zalijevam vodom iz vodovoda koja barem jedan dan odstoji u plastičnoj boci u dnevnoj sobi – voda ima sobnu temperaturu, nije prehladna za biljčice, a kad zalijevam netom posijane teglice udarac mlaza vode zaustavljam prstima.

Nakon što ste posijali teglice možete rasporediti po prozorskim daskama, ali i na tamnije mjesto – sve dok ne niknu nije toliko bitna svjetlost. Možete se poslužiti i jednim starim “domaćim” trikom za brže i uspješnije nicanje – teglice prekrijte prozirnim najlonom i pričvrstite gumicom, baš kako su se nekad zatvarale tegle s zimnicom. Ovaj sam način preuzela od moje bake, ona uvijek sije papriku i rajčicu početkom veljače u veće tegle, stavi ih na toplo mjesto i prekrije najlonom, po potrebi digne najlon i prozrači. Čim biljčice niknu miče najlon i stavlja tegle na prozorske daske gdje imaju dovoljno svjetla. Prednost ovakvog načina sijanja su zadržavanje vlage te samim time i manja potreba za zalijevanjem, te toplija i pogodnija mikroklima u teglici za nicanje. U ovakvim uvjetima biljčice prije niknu i lakše se oslobode vanjske ovojnice sjemena jer je ona vlažna – to nekim biljkama zna pričinjavati priličan problem i upravo se radi toga muče, čak i propadaju u toj početnoj fazi rasta. A i to je razlog zašto sam prije napisala da se teglice pune do 3/4, ne do vrha – da postoji slobodan prostor između zemlje i najlona – da biljka ima prostor za nicanje. Ali i tu morate biti oprezni i ne pretjerati s zalijevanjem – ukoliko je prevelika vlaga u teglicama, sjeme može istruliti.

I naravno – obilježite što ste gdje sijali, najbolje natpisima na naljepnicama, vjerujte mi na riječ – zaboraviti ćete prije ili poslije, a naljepnice ostaju kao dobar podsjetnik:))

Osim najlona na teglicama, iste uvjete možete stvoriti i ako teglice poslažete u prozirne kutije, npr veće prozirne kutije od sladoleda, plastične prozirne kutije za kolače i sl.- na ovaj način imate besplatno malo klijalište, a morate ga provjetravati jednom dnevno.

ŠTO SVE MOŽE POĆI PO ZLU?

Prvi bitni faktor je kvaliteta sjemenja – ako sjeme nije bilo na pravilan način skupljeno, posušeno i spremljeno – možda je izgubilo klijavost i neće vam ništa niknuti. Također neke vrste jako brzo gube sposobnost klijanja, dok neke zadržavaju klijavost godinama.

Drugi faktor je kvaliteta zemlje, a o čemu sam prije u članku detaljno pisala.

Treće su specifični uvjeti za početak klijanja – neko sjeme klije na svjetlu, neko na tami, nekom je potrebno razdoblje stratifikacije, nekome određena temperatura za klijanje – ako ne posijete na odgovarajući način, i radi toga možda sjeme ne proklije.

Uvijek morate paziti da ne zalijevate previše, jer od prevelike vlage može istruliti sjeme i brzo se mogu razviti gljivične bolesti, koje često prosperiraju u vlažnijim uvjetima. Još jedan veliki problem su nametnici – iako je i supstrat sterilan, uvijek vam se može dogoditi najezda u teglama – najčeće u vidu malih bijelih crvića, koji su uglavnom ličinke raznih mušica koje se često pojave oko biljaka u teglama. Ako se one razviju u teglama, mogu potpuno uništiti sjeme koje ste sijali, ili čak i veće biljke. Prva pomoć jest održavanje gornjeg sloja zemlje u teglama sušim, ako se radi o najezdi na biljku ili hitno presađivanje uz potpunu promjenu zemlje, ispiranje korijena mlakom vodom i dezinfekcije teglice barem sredstvom za pranje suđa. Treći je način s biljnim insekticidom – namočite cigaretu u vodu, ostavite da odstoji i time zalijete/prskate – nikotin u duhanu je prirodni insekticid.

Biljčice prije sijane u teglicama često se izduže radi nedostataka svjetla, često ih radi topline u stanu i nedostataka prozračnosti napadaju gljivične bolesti i štitasti moljci, znaju se pojaviti i lisne uši, te se se moraju postupno prilagođavati vanjskim uvjetima prije nego se presade na vrt.

SIJANJE U TEGLICE KOJE SE DRŽE NA OTVORENOM – TRAVANJ/SVIBANJ/LIPANJ

Sijanje u teglice koje se drže na otvorenom ima jednu prednost pred ranijim sijanjem – biljčice koje tako niknu su već priviknute na vanjske uvjete, dok one uzgojene prije morate privikavati na vanjske uvjete. Kako se uglavnom drže na terasi – dakle ipak su djelomično zaštićene od mrazeva, brže napreduju.

Ova vrsta sijanja ima i prednost pred sijanjem na otvoreno, a to su odsustvo “vanjskih faktora” – kukaca, te suše ili previše vode. Sjeme posijano na otvorenom u velikoj mjeri odnose kukci, pogotovo mravi – to se rijetko može dogoditi ako se sije u tegle. Također možete bolje osigurati dovoljno vlage, jer su vam teglice ipak bliže nego gredice.

SJETVA NA OTVORENO – TRAVANJ, SVIBANJ, LIPANJ

Sjetva na otvoreno je najbezbrižniji način sjetve – nemate brige s teglicama, zalijevanjem, pikiranjem… Sjeme rasporedite na željeno mjesto, zatrpate, lagano utisnete i zalijete – ako je zemlja dovoljno vlažna, niti zalijevanje nije potrebno. Ako ne želite brigu s rasađivanjem, sijete sjemenku po sjemenku na željeno mjesto, ili kasnije rasađujete po želji. Biljke su otporne, priviknute na vanjske uvjete i u prednosti su pred onima koje ćete presađivati iz teglica na otvoreno, jer će se te biljke jedno vrijeme prije privikavati na vanjske uvjete, pa tek onda nastaviti s rastom. Doduše, dobro uzgojene presadnice prije ipak će nešto prije roditi – to je opet prednost ranije sjetve u teglice.

Problem sjetve na otvoreno su već prije spomenuti kukci koji odnose sjeme, nepredvidivi vremenski uvjeti i korov koji niče posvud, pa na otvorenom morate paziti da vam ne preraste i uguši mlade niknule biljčice.

Dobra stvar je što se mnoge biljke i same zasijavaju. Jednostavno pustite biljku da ode u sjeme i sjeme sa samo rasipa po tlu. Na taj način ja “sijem” moge biljke u vrtu, a kad niknu jedini mi je posao eventualno rasađivanje.

KOJA JE METODA NAJUČINKOVITIJA?

Nažalost, sve je relativno i nema pravila. Ponekad mi bolje uspijevaju biljke posijane u teglicama, ponekad uzgojene vani. Unatoč tome da se biljki osigura sve što mislimo da je potrebno – možda ipak neće niknuti ili rasti. Zato – isprobavajte, razvijajte svoje tehnike. Nikad nemojte posijati svo sjeme koje imate odjednom, uvijek si ostavite nešto za rezervu, možda prvi put neće uspijeti, pa možete pokušati na drugi način.

ALTERNATIVNA METODA SIJANJA NA OTVORENO – “SEED BALLS” MASANOBU FUKUOKE

Želite posijati sjeme na otvoreno bez previše muke, kopanja i pripremanja gredica? Želite obogatiti vašu livadu cvijetovima ivančica, makova i različka, ali nemate ideje kako osim da pokušate pobacati sjeme?

Kod sijanja samo bacanjem sjemenja nažalost često se tu upliću i drugi “vanjski” faktori – veliki dio sjemenja odnose kukci i vjetar, negdje sam našla podatak da je to čak i do 90%, tako da na taj način neće mnogo niknuti, čega god da se sije. Ali, postoji jako dobra metoda kojom se može posijati bilo što bez ukopavanja – metodu je razvio Fukuoka Masanobu, jedan od začetnika biovrtlarstva. Sjeme se mora pomiješati s dijelom humusa i dijelom gline (može i ilovasta zemlja), malo vode i formiraju se rukom kuglice, one se posuše i spremne su za sijanje – jednostavno se pobacaju po površini predviđenoj za sjetvu. Nakon prve kiše se namoče, a sjeme je zaštićeno od vanjskih utjecaja kukaca, ima hranjivo za rast i tako je visok postotak klijanja. Za veće površine i za izradu mnogo “kuglica” – seed balls, našla sam na netu i dokumentarac s stvarno super idejom – mješalica za beton:)) – više o tome pogledajte OVDJE.
Pogledajte ako vas zanima dokumentarce na netu, tematika seed balls Masanobu Fukuoka

 

 
Dodano u članak 22.03.2013:

U prilozima ispod možete i pogledati kako se sije u kućnoj radinosti.

Dana 12.02.2013. godine predsjednica udruga Biovrt – u skladu s prirodom Silvija Kolar-Fodor bila je gošća u emisiji Dobro jutro Hrvatska na temu “Tehnike sijanja u kućnoj radinosti”.

Predavanje Silvije Kolar-Fodor “Tehnike sijanja u kućnoj radinosti i važnost očuvanja starinskih vrsti voća i povrća” u Varaždinu 16.02.2013: