0
Studeni sam započela u radovima, u presadnji češnjaka na vrtu. Kamo god se okrenem po vrtu raste mi češnjak, i gdje želim i gdje ne želim, pa sam dio presađivala na pripremljenu gredicu da bude sve na jednom mjestu, lakše bude s tim kasnije. Presadila sam klasični češnjak, češnjak slon (kojeg očigledno vole i voluharice pa su ga načele), te posadila luk srebrenac za proljetnu berbu.
U subotu 09.11.2013 je bio zadnji lijep topliji dan, iskoristila sam ga za zadnju ovogodišnju radionicu Škole vrtlarenja u biovrtu. A već je nakon 13 sati toga dana počela kiša i bivalo sve gore… u ponedjeljak je strašno puhao vjetar, sve je vani bilo ukošeno, potrgalo mi je između ostalog stup i iskosilo gliciniju, moram ju opet ravnati, ali idući put stavljam metalni stup. Dobro da sam taj dan unijela dio tegli unutra, dio je još ipak vani…još nije bilo minusa i voljela bih čim duže sve ostaviti vani jer unutra nema toliko svjetla..a opet, ovakav vjetar jako šteti. A dani su počeli biti sve kraći i kraći, baš žalosno.
Nakon dužeg kišnog i hladnijeg razdoblja, 16.11.2013 je konačno bio lijepi dan bez kiše. Iskoristila sam to za sadnju voćaka, pa sam posadila 3 jabuke i 2 marelice koje sam donijela doma iz voćnjaka kojeg smo posjetili na radionici Škole vrtlarenja, utrapljene su čekale sadnju, kao i 1 višnja koju sam prije izvadila. A izvadila sam i utrapila 2 podloge BA29, bile su to kruška i dunja koje su se nažalost posušile, ali je donji dio tj podloga ostala živa, pa ću ih presaditi i na proljeće na njih kalemiti neke starinske kruške, ionako mi manjkaju podloge pa bi bilo šteta to baciti.
Sredinom mjeseca je bilo jako pusto u svim vrtovima, sve sam ostavila “zapušteno” i u biovrtu i u vrtu br 2 – to je da lakše mogu prezimjeti ptice koje zimi traže sjemenke, a i sav posušeni “korov” će se tijekom zime polegnuti i polako razgrađivati na licu mjesta, te štititi tlo od surovih utjecaja prirode. Na vrtu su preostale rasti tek kupusnjače koje dobro podnose minuse, ali i blitva, mrkva i cikla koje također nisam sve pobrala. A mnoštvo se je kukaca sunčalo na hotelu za kukce, najviše je bilo vatrenih stjenica.
Od cvijeća, preostale su tek gaillardie i neveni koji su preživjeli hladnije dane u prvoj polovici studenog.
Do kraja mjeseca posadila sam konačno i šparoge što sam od prošle godine imala u tegli, te presadila krizanteme koje su rasle uz voćke. Muž ih je tu polovicu krizantema pokosio s flaksericom, pa su sad u cvjetnjaku gdje je sigurnije. Presadila sam i izvadila dio astera i gospine trave uz ogradu ispred kuće i presadila dio cvijeća u teglama, te nešto iz tegli posadila u cvjetnjak uz među sa susjedom. Općenito sam imala dosta toga u teglama što sam premetala tijekom cijele godine, konačno sam se sad potrudila neke stvari smjestiti na pravo mjesto.
A krizanteme su me baš iznenadile: još u listopadu sasvim bijeli grm krizantema, već 2 tjedna poslije postao je roza grmić. Što je točno krivo: da li pčelice, da li utjecaj hladnoće, ili sastav tla – nisam sigurna, ali ću ovo svakako pratiti iduće godine.
Na vrtu sam pobrala i pospremila sve kolce koji su bili tamo za mahunarke i rajčice, koristit ću ih i iduće godine. Presadila sam još češnjaka, nešto cvijeća, blitve i nevena na dio gdje se neće na proljeće tanjurati. Povadila sam i samonikle jabuke i šljive koje su nikle na gredici s češnjakom jer je sjeme voćki bilo među pepelom i polu razgrađenom kompostu kojim sam češnjak malčirala. Sve sam te male voćke prvotno pripremila (utrapila) za presađivanje na parcelu iznad njiva. Na te sadnice mislim tijekom godina kalemiti starinske sorte, dok se malo razgranaju, i to na svaku granu po jednu vrstu. Na kraju mjeseca sam ih presadila na parcelu predviđenu za to, skupa s prije spomenutim podlogama za kalemljenje koje sam izvadila i s još 2 kestena koje sam dobila na poklon. Radi se o dijelu parcele dalje od vrta – njive koje imamo -to je dio jedne parcele koja nam ide u trokut i koji baš nije bio pogodan za neku obradu i uzgoj. Na samom sjevernom dijelu smo već na proljeće tu posadili bagreme, a dakle tu ispod budu voćke koje ću sljedećih godina kalemiti. Kako sam naučila na greški od proljeća kad sam već tu dio voćki posadila i onda većinu nisam mogla pronaći dok smo kosili jer ih je zarastao korov – sve sam odmah obilježila visokim kolcima. Na proljeće sam tu posijala i djetelinu, alfa alfu, faceliju i gorušicu – na jesen je bilo vidljivo kako se je djetelina uspješno raširila po toj parceli, a tijekom ljeta smo dvaput tu parcelu pokosili.
Kupila sam još 3 kruške koje sam posadila krajem mjeseca, bila je to jedna od impulzivnih kupnji dok sam se “slučajno” našla u jedno rasadniku, a kasnije sam morala tražiti mjesto za njih u šumskom vrtu. U šumskom sam vrtu i nekolicini jako nagnutih voćki u šumskom vrtu zabila stupove i privezala ih – iskoristila sam stupove koje sam imala za rajčice ove godine. Ispred kuće sam konačno povezala grmiće santoline koji su opasno počeli rasti na pločnik.
Tek sam krajem mjeseca kad su najavili jače zahlađenje, oko 24.11. unijela preostale tegle cvijeća unutra. Uspješno sam tijekom godine podijelila dio cvijeća koje sam imala u teglama tako da je sve stalo na 3 police koje imam u jednoj sobi, to mi je prijašnjih godina bila samo polovica. Jednostavno tijekom godina čovjek uvidi da je s nečim pretjerao :D, ili da neke biljke nema smisla mučiti u teglama na našem podneblju. Stoga je jedan dio sadnica završio južnije u RH gdje mogu rasti i na otvorenom, a i viškove kućnog cvijeća koje mi se je nekim čudom 😀 isto tako namnožilo tijekom godina sam uspješno udomila.
Par tegli sam odvezla na zimovanje k susjedama u podrum, oleandre sam spremila u moj podrum. Kod nas u podrumu je hladnije i vlažnije, često imamo problema s vodom, pa zato ne spremam sve kod nas, kod susjeda je sigurnije.
