0
Mnogi se boje stršljena i uništavaju ga čim ga zapaze – ali da li je to opravdano? Je li stršljen zaista čudovište koje je zaslužilo uništenje?
Stršljen pripada porodici osa i sastavna je karika biološkog lanca. On nije čudovište nego jednostavno preživljava u biološkom lancu. U prirodi je mnogo toga istovremeno i “štetno” i “korisno” po ljudskim kriterijima. Mnogi pauci istovremeno jednako tako ubijaju i “nametnike”, ali često ubiju i pčelu. Pa zar onda svima moramo najaviti rat i uništenje?
Stršljeni (posebno Vespa crabro) vrlo su ugroženi u Europi. Tako su ih neke europske države uvrstile u crvenu listu ugroženih vrsta.
Stršljeni love kukce, pa tako i pčele, najčešće pred samim ulazom u košnicu, ali i na samoj paši. Svojoj lovini iz mednog mjehura isišu nektar, a prsne mišiće sažvaču, pomiješaju sa slinom te ih tako pretvore u sluzavu kašu kojom hrane svoj pomladak. Ali ovim lovom stršljeni ne ugrožavaju pčelinje zajednice, jer oni ulove samo onoliko koliko im je dovoljno za preživljavanje, a love i mnoštvo drugih kukaca kojim hrane svoj pomladak. Zdrava pčelinja zajednica lako se obrani od stršljena koji uleti u gnijezdo. Prava opasnost za pčelinje zajednice su ljudske prakse i nesmotreni odnos prema prirodi, prvenstveno pesticidi iz konvencionalne poljoprivrede, a ne stršljeni.
Stršljeni svojim lovom raznih kukaca suzbijaju i razne štetnike te su važna karika biološkog lanca, a jedna prosječna zajednica oko 300 do 400 životinja tijekom ljeta ulovi oko pola kilograma plijena dnevno. Na taj način, oni uz šišmiše (jer love i noću) značajno doprinose održavanju i prirodne ravnoteže.
Odrasle jedinke ne jedu kukce, nego se hrane se sokovima drveta i sokovima koje isisaju iz zrelog raspucanog voća, te drugim slatkim tvarima koje nađu u prirodi.
Opasnosti od ugriza stršljena su preuveličane, ubod se smatra jednakim kao i ubodom ose – pa čak i manje toksičnim, ali kako je stršljen veći i jači, osjećaj boli je veći. Opasni su samo za alergične osobe – ali za te osobe opasne su jednako i pčele i ostale vrste osa. I stršljen vas neće napadati bez razloga, samo kada se osjeća ugroženo. Ako ga vi ne dirate, neće niti on vas.
Postoji opasnost da navečer/noću ulete u kuću ako su privučeni umjetnim svjetlom, pa nije loše postaviti mreže na prozorima ako pokraj vaših prozora često lete stršljeni.
Stršljen jako voli koru vrbe Ive i jorgovana – što njihove sokove, što koru za gradnju gnijezda. Stoga da biste izbjegli nepotrebne susrete s njima, nemojte saditi ovo grmlje na mjestu gdje često prolazite.
A da biste spriječili da vam na tim mjestima, ili nekim drugim pogodnim za njih počnu graditi gnijezdo – postavite lažno gnijezdo. Jednostavno oblikujte smeđu papirnatu vrećicu u okruglasti oblik gnijezda i objesite ju na to mjesto. Za ideju kako to izgleda, pretražite fotografije na internetu s pojmom “fake wasp nest”. Možete iskoristiti i staro prazno gnijezdo stršljena. Oni su teritorijalni i nikad neće graditi gnijezdo gdje već postoji jedno.
S obzirom da su bitna karika u biološkom lancu i na listi ugroženih životinja, ubijanje stršljena insekticidima i raznim zamkama neopravdano je i nikako u skladu s prirodom. Ponavljam – ako ga vi ne smetate, neće niti on vas. Naravno, nikome nije u interesu da ga ubode bilo koji insekt, ali u skladu s prirodom tražimo načine odvraćanja i suživota, a ne uništenja.
Izvori:
Izjave pčelara u raspravi u FB Biovrt grupi
Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Stršljeni
