0
Stolisnik (hajdučka trava, kunica, šporiš…) je višegodišnja otpornja zeljasta biljka iz obitelji Asteraceae, porijeklom iz sjeverne hemisfere. Ovo je jedna od najpoznatijih ljekovitih biljaka koja se primjenjuje stoljećima u narodnoj medicini – naziv je dobila prema Ilijadi, gdje je navedeno kako su Ahilejevi vojnici primjenjivali ovu biljku u vidanju rana. Narodni naziv hajdučka trava potječe od priče da su hajduci sa sobom uvijek nosili ovu biljku u platnenoj vrećici oko vrata, a također za vidanje rana.
Iako sam spomenula da je ovo jako cijenjena ljekovita biljka, u ovom članku neću pisati o njenoj ljekovitosti, nego o kultivarima raznih boja koji se koriste za ukrašavanje cvijetnih gredica. Osim “klasične” bijele boje, ova vrsta stolisnika cvate i u crvenoj, narančastoj i raznim nijansama roze boje.
Naziv stolisnik govori zapravo kako ova biljka imam stotinu listova, dok latinski millefolium znači tisuću listova. Dakle, ova vrsta achillee ima na stotine/tisuće malih listića, jako aromatičnog mirisa. Niče jako rano na proljeće.
Stolisnik počinje s cvatnom krajem svibnja, a cvatnja se može odužiti nekoliko mjeseci. Kultivari ovog cvijeta su stvarno prekrasni, svaka nijansa jednostavno oduzima dah. U vrijeme cvatnje naraste do 1 metar visine, ponekad ga je potrebno i privezivati ako se cvijetovi polegnu nakon jakog vjetra.
Kako su cvijetovi “sve stariji”, tako im boja počinje blijediti, tako da roza nijanse pod kraj cvatnje postaju skoro bijele, a tamnije boje također prilično poblijede. Tad ih možete porezati pa će možda još jednom procvasti, a nekoliko cvijetova možete ostaviti i za sjeme, mada se zapravo i jako uspješno umnožava u grmu i može se razmnožiti i podijelom odrasle biljke. Sjeme nastaje na mjestu cvijetova, u mnoštvu suhe trusine možete zapaziti i plosnate sivkaste sjemenke – suhe cvijetove možete nabrati u posudicu i smrviti. Uzgojeni iz sjemenke rijetko kad cvatu iste godine, prošle sam godine uzgojila nekoliko stolisnika iz sjemenki, prvi put su mi cvali ovo proljeće. Iz sjemena niču jako brzo, a možete ih sijati direktno na otvoreno ili prije u posudice, pa kasnije rasaditi na otvoreno.
Stolisnik jako dobro podnosi sušu, a najbolje uspijeva na sunčanim gredicama. Također se jako uspješno i sam zasijava – ove su me godine iznenadili roza stolisnici na neočekivanim mjestima na vrtu.
U usporedbi s “klasičnim bijelim” stolisnikom, kultivari ipak nisu toliko agresivni po širenju – klasični stolisnik mi niče posvud po vrtu i agresivno se širi rizomima, i koliko sam primjetila, puno je intenzivnijeg mirisa od kultivara. Mravi obožavaju stolisnik i gdje se pojavi bijeli stolisnik, uglavnom tu rade mravinjak mravi. Kod kultivara ipak nisam ipak primjetila da bi toliko privlačio mrave. Od bolesti ništa još nisam zamijetila na stolisniku, a od nametnika ponekad ga znaju napasti zelene lisne uši. A cvijetovi jako privlače razne kukce.
Vjerojatno ste već zamijetili i da je svaki cvjet zapravo skupina mnoštva malih sitnih cvjetića:)
Na svom velikom grmu stolisnika gdje sam zapravo pred 3 godine posadila 3 vrste tj boje stolisnika – svijetlo roza i dvije nijanse crvene, primjetila sam ove godine kako su se roza jako raširili i postali dominantni, a boja im je jako svijetla, dok crvenih ima sve manje. Vjerojatno sam progriješila što sam sve 3 posadila skupa a kako su se razrasli više nisam znala koji je točno koji da bi ih rasadila po bojama. Također, uzgojeni ove godine su isto procvali u tamnijim nijansama, ali uz njih i poneki bijeli – sjeme sam uzela s prije spomenutih cvijetova mješavine boja. Nije sad da mi nešto previše smetaju bijeli, ali kad te bijele samonikle imam posvud po vrtu, ali me malo zbunjuje zašto ipak s vremenom prevladavaju svijetlije boje. Ovu ću zagonetku vajda uspijeti odgonetnuti jednom dok ću ga imati posađenog odvojenog po bojama:)
