0
Jedna od mnogo stvari na kojima sam jako zahvalna i sretna su razmjene sjemenja koje se diljem gradova u Hrvatskoj održavaju u organizaciji raznih udruga koje se bave očuvanjem biološke raznolikosti. Da nije bilo njih i dragih ljudi koji su donijeli sjeme vrsti koje oni ili netko njima blizak čuva u svom vrtu, danas ne bi imala ovako divnu raznolikost u svom biovrtu. A jedna od mnoštva tih vrsti su starinske vrste salata. Svaka od vrsti salata u mom vrtu ima svoju priču i još danas pamtim kako su mi sve one došle u ruke. I s veseljem ih dalje razmnožavam.
Osim najčešćih i najpoznatijih salata poput kristalke i puterice, postoji mnoštvo prekrasnih starinskih salata. I sama sam većinu otkrila tek pred nekoliko godina i oduševljena sam njima. I izgledom i okusom. Zapravo, velika mi je novost prilikom upoznavanja s tim salatama bila i to da postoje salate koje ne rastu u glavice, nego u lisnate rozete. Takvim salatama se ne režu cijele glavice, nego se ukrug beru vanjski listovi, pa svaku biljku imate za berbu sve do trenutka dok ne počnu cvasti i ići u sjeme.
Jedno od najdražih „otkrića“ mi je salata vučji jezik. Ovo je prekrasna starinska vrsta velikih duguljastih zašiljenih listova, blago naboranih rubova. Nabavila sam ju sasvim slučajno, prilikom kupovine zemljišta od jedne starije gospođe u mom selu. Usput sam ju u razgovoru pitala da li slučajno čuva kakve starinske vrste, a ona me je odvela na svoj povrtnjak i pokazala mi svoje 2 vrste salate koje svake godine iznova sije u svom vrtu, bez da je ikada kupila bilo kakvo kupovno sjeme. Tog dana mi je spakirala i sjeme te salate, i mlade presadnice, i salatu za jelo. Jednostavno prekrasno. To su mi bile moje prve starinske salate u mom biovrtu – salata flekica i salata vučji jezik. Obje salate su meni osobno odličnog okusa među svim salatama, hrskave i jednostavno fine. To su salate koje doslovno imaju svoj okus i ne trebate sol, ocat i ulje da bi ju pripremili. Mnogi koji su ju imali prilike degustirati na mom vrtu ostali su oduševljeni njome. Danas je mnogima nezamislivo na vrtu otkidati listove salate i odmah ih jesti bez ičeg, a s ovom salatom možete napraviti upravo to – i uživati u njenom okusu.
Osim zelene blago naborane vrste vučjeg jezika, na razmjenama sjemenja nabavila sam i drukčije vrste salate. Čula sam puno priča kako ljudi govore o starinskim vrstama crvenog vučjeg jezika koje su njihovi stari uzgajali u svojim vrtovima, ali im se je sjeme nažalost zatrlo. Na moju sreću, na prošlogodišnjoj razmjeni sjemenja u Čakovcu naišla sam upravo na to – mješavinu divnih starinskih sorti salata među kojima je i crveni vučji jezik. Te sam ih prošle godine prvi put posijala i rasadila po vrstama te skupila prvo sjeme, ove godine ću ih posaditi u malo većim količinama i pomno pratiti, promatrati, fotografirati i naravno – degustirati.
Osim salate zeleni hrastov list koji se vidi gore lijevo na fotografiji, pred dvije godine na razmjeni sjemenja u Varaždinu dobila sam sjeme crvenkastog hrastovog lista i ljetne hrđavke. Obje prekrasne, bujne i ukusne vrste. Prvi put sam ih uzgajala 2013. godine na svom vrtu i odlično su uspjele, a čak su se i same zasijale na vrtu.
Na fotografiji možete jasno vidjeti i zašto se salata naziva hrastov list – usporedile njene listove s pravim hrastovim lišćem koji su okolo salate.
Salata kupusara čije sam sjeme dobila od jedne gospođe na razmjeni sjemenja u Zagrebu krajem 2012. godine bila mi je isto novo otkriće. Nikad prije nisam niti vidjela niti čula za salatu ovako neobičnih listova i glavica. Radi oblika glavica koje podsjećaju na glavice kupusa se dakle naziva salata kupusara, ali ju još nazivaju i salata ginko, jer joj listovi dosta sliče listovima ginko drveta.
I ovo je tek dio divne biološke raznolikosti koja je mnogima nepoznata. Mnogo je sorti nažalost nepovratno izgubljeno, ali možemo se svi zajedno potruditi da ovo što još postoji po vrtovima diljem Hrvatske bude sačuvano. Stoga, probajte kao i ja pronaći, ali i čuvati ovakve divne starinske sorte u svojim vrtovima.
Pridružite nam se u čuvanju starih sorti putem našeg članstva ili programa Čuvari sjemenja, a koje sorte čuvamo u biovrtu provjerite u našem katalogu na www.biovrt.com/katalog.
