0
Prošli je mjesec pao snijeg u gotovo svim krajevima Hrvatske i doslovno nas je zatrpao. Nekoliko dana nakon što je snijeg napadao u mom kraju temperature su se spustile čak i do -17 stupnja, a izuzetno hladno je bilo tjedan dana.
Nakon takvih temperatura teško je za očekivati da će bilo što od osjetljivih biljaka preživjeti na vrtu i da će -17 uništiti puno biljaka. I ja sam to očekivala. Međutim, na moje veliko iznenađenje, većina toga što je rasla na vrtu prije snijega i velikog zahlađenja – rasla je i nakon što se je snijeg otopio. Neven koji uobičajeno odumire nakon što zahladi ispod -5, ponovo je cvao nakon topljenja snijega. Preživjeli su čak i mladi nježni listovi blitve.
Tajna njihovog opstanka je u tome što je sve bilo prekriveno snijegom, a snijeg je odličan izolator. Na vrtu su me dočekale i salvia horminium, scabiosa, i mnoge druge biljke koje -17 ne mogu preživjeti.
Prema podacima s crometeo.net :
“Svjež netaknut snijeg sadrži veliki postotak zraka zarobljenog između ledenih kristalića. Kako se taj zrak ne može micati prijenos topline je gotovo onemogućen. Jednostavnije, ako imate prozor s jednim staklom, zimi će vam biti hladnije nego da imate prozor s dva stakla. Snježni pokrivač se može zamisliti kao prozor s jako mnogo stakala. Između svakog stakla zrak stoji i ako je s jedne strane prozora jako hladno, ta hladnoća neće prodrijeti na drugu stranu prozora. Svježe napadali snijeg sadrži i do 95% zarobljenog zraka.”
Na slijedećim fotografijama možete vidjeti razliku između biljaka koje su bile ispod snijega i viših biljaka koje su bile nepokrivene: hladnoća ih je potpuno uništila, dok su one ispod ostale zelene.
Najveću opasnost za prezimljavanje biljaka dakle predstavlja razdoblje niskih temperatura, a bez snijega, kada biljke nisu zaštićene. A snijegu se zimi moramo veseliti, jer to znači bolje prezimljavanje za naše biljke na vrtu, pa i mnoge koje inače nikada ne bi imale šanse preživjeti niske temperature.
