Kupusnjače, odnosno biljke iz obitelji krstašica, lat.Brassicaceae su
kelj, kupus, kelj pupčar, koleraba, raštika, cvjetača,
brokula…, ali i
rotkvica, repa, crna rotkva itd. Ova je obitelj biljaka karakteristična po cvjetovima s 4 latice koji izgledom podsjećaju na križ, pa otud naziv obitelji biljaka krstašice.
Uzgoj kupusnjača uvijek započinjem sjetvom na otvoreno. Iako se one mogu uzgojiti kao presadnice sjetvom u zatvorenom, ja to izbjegavam. Naime, uslijed previše topline i nedovoljno svjetlosti, presadnice se često izdužuju, brzo narastu te su često sabašne i tanke, a takve se jako dugo i teško prilagođavaju na vanjske uvjete. S kupusnjačama se to mnogima često događa. U glavnini, s uzgojem presadnica u zatvorenome je puno posla, pa to radim samo za one vrste za koje je više manje neophodno, kao što su paprike, patliđani, feferoni, rajčice, celer i peruanske jagode – to su vrste porijeklom iz toplijih krajeva i trebaju dosta vremena za razvoj od sjemena do ploda. A kupusnjače sijem direktno na otvoreno već u prvoj polovici travnja ako vrijeme to dozvoli. Na taj način imam jake i otporne mlade biljke prilagođene na vanjske uvjete.
Sve započinje pripremom gredice – maknem gornji sloj malča i malo prekopam gornji sloj (ove godine sam sijala kupusnjače na parceli koja nije niti preorana niti prekopana, pa je potrebno pripremiti tlo za sjetvu). Kako je bilo previše kiše i još je zemlje bila mrvicu premokra, bilo je malo teže obrađivati zemlju, ali kako je vrijeme bilo prekrasno odlučila sam se za sjetvu 12.04.2013.. Kupovina vila kopačica mi se je pokazala kao dobra odluka, jer su mi jako praktične za prekopavanje gornjeg sloja zemlje i pripremu tla za sjetvu. Ostavila sam da se tako malo zemlja prosuši, pa sam rukama usitnila zemlju i krenula u sjetvu.
Sjetva je započela – izradom popisa. Kako početkom travnja ne obrađujem cijeli vrt, ne sijem kupusnjače posvud po cijelom vrtu na gredice predviđene za njih, nego ih sijem u redovima na jednoj ili više manjih gredica, pa ih kasnije rasađujem. Kako bi znala što sam točno posijala, jer su sve one prilično slične dok su male – napravim popis. Prema redoslijedu s popisa sijem sjeme. Motičicom sam si napravila paralelne redove o rasporedila sjeme u njih, te nakon sjetve prekrila natrag zemljom.
Kako sam ove godine određene vrste sijala neke vrste po više redova jedne uz drugu, a neke samo po 1 red, dodatno sam si na gredici napravila “graničnike” – odvojila sam vrste po redu s suhim ostacima biljaka od prošle godine. Po tim oznakama točno ću znati gdje jedna vrsta završava a druga počinje.
Nakon sjetve, vratila sam malč natrag na gredice, ali jako rijetko. Previše malča smeta malim biljčicama prilikom nicanja. Činjenica je i da nemam dovoljno malča, ali čak i ovo malo će jako puno pomoći da se prilikom kiša ne nabije jako zemlja i štiti čak i od isušivanja – razlika između tako slabo pomalčirane gredice i gole zemlje je ogromna. I još jedna bitna stvar – zemlju nikad do kraja ne usitnim. To sam naučila od moje bake i doista ima smisla. Naime, ako se sve jako usitni, i onda ostavi gola zemlja, prve kiše jako nabiju tlo. A ako ostavite i mjestimično manje grude zemlje na vrtu, te imate ili tanki sloj malča ili nikakav, kiša će onda usitniti te grude zemlje, a neće nabiti zemlju. Naravno, ako sve odmah deblje malčirate, onda možete i bolje usitniti zemlju, ali svejedno na mjestu gdje moraju niknuti sjemenke ostavite uski dio nepokriveni malčom, da se biljčice ne muče s debelim slojem malča prilikom nicanja.
Nakon sjetve, čekamo nicanje:) A kasnije, dok
rasađujem kupusnjače posvud po vrtu, prema popisu se orijentiram točno o kojoj se vrsti radi. Jer doista, ne vele badava : budale pamte, a pametni zapisuju. Koliko si god mislite da ćete sve upamtiti kamo ste što posijali, prije ili poslije ćete to zaboraviti 🙂 A razlika na kupusnjačama je doista minimalna, pa dok su to mlade presadnice za rasađivanje, teško je uočiti razliku između npr. brokule, kupusa i cvjetače.
Evo kako je to izgledalo početkom svibnja 2011.godine na mom vrtu:
0
