0
Živimo u vremenu kada je uzgoj vlastite hrane i čuvanje sjemenja u vrtu postalo nešto što ljudi više ne radi – iako većina u Hrvatskoj ima svoj komad zemlje. U očima mnogih rad na zemljji je postao i „sramotni posao“. I meni su govorili dok sam bila mala neka puno učim da ostvarim neku karijeru u drugim sferama, jer eto, poljoprivreda je ono što je ostalo za one bez druge perspektive. A ipak, nakon ostvarenja i postignuća i tijekom obrazovanja i karijere u području financija, srce me je vratilo natrag na zemlju. Rad na vrtu ne smatram niti sramotnim niti teškim, nego radošću stvaranja i suradnje u skladu s prirodom, nešto što ljudima danas više nego ikad treba. Tu radost, inspiraciju i znanje svojim angažmanom već 14 godina dijelim i s drugima.
Čuvanje bioraznolikosti i sjemenja za buduće generacije smatram svojom obavezom kao građanke ovog planeta. Iako sam već u ranim 20-tim godinama svog života djelovala kao aktivistica na području ljudskih i životinjskih prava i ekologije i radila na pisanju tekstova, javnih akcija i edukativnim letcima, shvatila sam da je pravi aktivizam upravo onaj kad sam promijeniš svoj način života i živiš ono u što vjeruješ. Kada sam shvatila koliko današnji industrijalizirani sustav konvencionalne poljoprivrede i uniformiranog hibridnog sjemenja uništava ovu prekrasnu Planetu i život na njoj – ali i zdravlje ljudi, shvatila sam da je upravo uzgoj hrane na mojem imanju odgovor na to. I nešto što većina pojedinaca ima mogućnosti napraviti, bilo da uzgajamo hranu na većim površinama, ili na svojim terasama i balkonima, a ostalu hranu nabavljamo kod lokalnih poljoprivrednika koji uzgajaju hranu regenerativnim organskim metodama i čuvaju starinsko sjeme. Jer upravo naše, starinske i tradicijske sorte, prilagođene našem tlu i klimatskim specifičnostima najbolji su izbor za uzgoj vlastite hrane. Uzgojem vlastite hrane i čuvanjem sjemenja neovisni smo i samodostatni u vrijeme bilo kakvih kriza. A upravo Covid-kriza ove godine pokazala nam je da koliko je krhki cijeli sustav opskrbe hranom i kako nas glad vrlo lako može pogoditi i u današnje moderno doba.
Sjeme je naša baština i naša budućnost. Naša je budućnost u sjemenju koje su naši preci uzgajali i odabirali stoljećima, u velikoj raznolikosti sorti koje nam pomažu nositi se s sve većim klimatskim izazovima, ali i koje su puno ukusnije i nutritivno bogatije. Zdrava budućnost je u bioraznolikosti i regenerativnim održivim metodama poljoprivrede koje troše manje resursa, manje vode i ne truju zemlju. I na manjim prostorima svaki pojedinac može uzgojiti puno hrane, a ako to radi uz puno različitih vrsti i sorti, uvijek će imati nešto za ubrati. Ako čuva vlastito sjeme i međusobno razmjenjuje s drugom vrtlarima, uvijek će moći uzgojiti vlastitu hranu bez da mora kupovati sjeme.
Svi danas traže okus one prave rajčice kakvu su nekad uzgajale naše bake, a koje uniformirane rajčice u dućanima jednostavno nemaju. Jedna od posljedica hibridizacije rajčice za zahtjeve tržišta bila je upravo gubitak okusa, ali nažalost i većine nutrijenata. Sve to ljudi dobivaju natrag ukoliko uzgajaju vlastitu hranu iz domaćeg sjemenja. Kad ih k tome naučimo kako je to vrlo jednostavno raditi u skladu s prirodom, uz jednostavne organske metode gdje imaju i više vremena i više radosti – svi smo na mnogostrukom dobitku – i zdravi planet i zdravi ljudi. Zato budućnost našeg planeta ovisi o svima nama, te je više nego ikad potrebno osvijestiti i motivirati pojedince na uzgoj organske hrane i čuvanje vlastitog sjemenja.
Kao odgovor na drastično smanjenje vrsti koje su se uzgajale u povrtlarstvu, pred 14 godina počela sam skupljati i čuvati sjeme u svom vrtu. Rezultat toga je banka sjemenja s preko 600 raznih sorti koje sam prikupila diljem RH, a i šire. Na fotografiji vidite kolekciju mahunarki, koje brojim preko 150 sorti.
Dio viškova sjemenja možete dobiti i vi za daljnje razmnožavanje u vašem vrtu u sklopu članstva udruge, a putem našeg kataloga na www.biovrt.com/katalog. Katalog bi trebao biti obnovljeni do kraja ove godine.
Pridružite nam se u misiji očuvanja sjemenja za buduće generacije i priključite se u naš program Čuvari sjemenja udruge Biovrt o kojem više možete pročitati OVDJE.
