Nemojte žuriti s proljetnom košnjom - Biovrt - u skladu s prirodom

Nemojte žuriti s proljetnom košnjom

Počeo nam je travanj, mjesec koji jasno opisuje svojim nazivom da je to mjesec kada počinje rasti trava. I doista, čim počnu nešto ljepši proljetni dani, a pogotovo nakon što padne kiša, livade i travnjaci nam se naglo zazelene. A moderni trendovi potiču ljude da onda čim prije pale kosilice. Reklame u promidžbenim letcima trgovačkih centara najavile su tu sezonu, a naravno, s ciljem da se i ove godine opremite kosilicama i potrošite novac za njih. Doslovno vas tjeraju na košnju. I doista, tek što je trava mrvicu porasla, već sam čula oko nas zvuk kosilice. Međutim, postoji jako bitni razlog zašto ne bismo trebali brzati s tom prvom košnjom, a to je pomaganje u opstanku brojnim korisnim oprašivačima.

Fotografija 1: dobričica i crvena mrtva kopriva, fotografija 2: čestoslavica i crvena mrtva kopriva

  

U vrijeme kada su brojni korisni oprašivači, poput pčela, gotovo pred izumiranjem, stvarno je vrijeme da dobro razmislimo o stvarima koje radimo automatski i bez razmišljanja, te da neke stvari počnemo činiti drukčije. Sve je u prirodi povezano, pa tako brojne biljne i životinjske zajednice. Prvi cvjetovi na livadama – tratinčice, čestoslavica, mišjakinja, maslačci, crna mrtva kopriva i dobričica dragocjeni su za opstanak prvih populacija oprašivača oko nas. I ne samo to – to su biljke koje su jestive i ljekovite i za nas, pa je mudro proširiti znanje o njima i uvrstiti ih na proljeće u naš jelovnik. Maslačak je dragocjeno proljetno povrće i biljka s antikancerogenim svojstvima, s toliko širokom primjenom i u jestive i ljekovite svrhe, da je gotovo nevjerojatno kako ga se neki ljudi uporno žele riješiti s svojih travnjaka.

S obzirom na to da su površine koje se obrađuju u uvjetima konvencionalne poljoprivrede uglavnom ili ogoljela polja koja će se sijati, ili polja žitarica poprskana herbicidima da ništa drugo na njima ne raste, sve je manje površina gdje se korisni oprašivači mogu nahraniti. Oni trebaju to prvo cvijeće za hranu, a time i opstanak. Zato su upravo površine gradskih parkova i naših okućnica bitna mjesta gdje im možemo pomoći u opstanku na vrlo jednostavan način – da ne žurimo s košnjom.

Fotografija 1: dobričica i tratinčice, fotografija 2. crvena mrtva kopriva, dobričica i tratinčice

   

Zato stanite i razmislite. Ne morate tako rano početi kositi. Pa zar je stvarno bitno da trava bude niska i samo zelena? Pustite i dozvolite prvim tratinčicama i maslačcima da cvatu i da nahrane korisne oprašivače – jer upravo pčelama dugujemo veliki dio hrane koju jedemo. Bez njih, ubrzo neće biti niti nas. Ne pripada sve oko nas isključivo nama, pa tako niti zelene površine o kojima se brinemo. To je mjesto opstanka brojnih vrsta koje pomažu i nama u opstanku. Nekad se je kosilo svega dva do tri puta godišnje i nikome nisu smetali žuti cvjetovi maslačka na zelenim površinama okućnica. Nitko nije jurio kosilicama po travnjaku ama baš svaki tjedan, da slučajno ne bi trava bila „previsoka“. Ama baš ništa se neće dogoditi ako pričekate s košnjom – osim što ćete se odmoriti i uštedjeti na gorivu za košnju. Tu praksu bi mogli započeti i gradovi, te pustiti tratinčicama neka cvatu, nek pčelice uživaju, a štedjeti će se i novac poreznih obveznika. Baš sam bila šokirana prošle godine kako su u našem gradu Čakovcu prošle godine započeli jako rano s košnjom, čak prije nego što je uopće trava narasla – dok je sve bilo prepuno rascvalih tratinčica. I ljudi su bili baš ljuti radi toga.

U raznolikim šarenim travnjacima i voćnjacima puno je ljepote i koristi.  Ako samo stanete i slušate, čut ćete veselo zujanje i ugledati bezbroj oprašivača na tom cvijeću. Mi smo ti koji im možemo pomoći u opstanku i to je naša odgovornost. Jer u konačnici – i naš opstanak ovisi o njima.

O autorici