0
Veljača je vrlo zanimljivi mjesec – ne naziva se bez razloga prevrtljiva veljača. Razlog tome je što tokom veljače možemo doživjeti brojne vremenske prilike i neprilike – od pravog prekrasnog toplog proljeća, do debelih minusa okovanih snijegom i ledom – i sve se to može promijeniti u samo nekoliko dana.
Stoga u kontinentalnom kraju veljača je mjesec dok se ne radi puno radova u vrtu, ali ipak postoje neki radovi koje možemo ili čak trebamo napraviti.
SJETVA U ZATVORENOM
Tijekom veljače može se u zatvorenom početi s sjetvom paprike, chillija i patlidžana, peruanskih jagoda i tomatilla, te celera i tikve lufa. Celer se prije uzgaja na prozorskim daskama ili klijalištima da bi stigao formirati zadebljani korijen koji koristimo za jelo tokom godine, a lufa da bi stigla na vrijeme narasti i da bi joj plodovi dozorili prije mrazeva. Od cvijeća možete probati posijati sjeme trajnica jer njima u pravilu treba više vremena za rast, a posijte i penjačice asarinu i cobaeu da bi čim ranije tokom godine počele cvasti, njima isto treba od početka malo dulje vrijeme da narastu. Sve o sjetvi u zatvorenom pročitajte OVDJE.
SJETVA NA OTVORENOM
Ukoliko to vremenske prilike dozvole, tijekom veljače idealno je na otvoreno posijati bob u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Čim je bob prije posijani, to je kasnije otporniji na crne uši koje ga često napadaju.
Osim boba, možete posijati i gredicu ranog graška za raniju berbu. Glavninu sjetve graška ja odgađam za ožujak i travanj jer mi kasnije posijani bolje uspijeva – ali nije posvud isto, treba isprobati.
Tijekom veljače i ožujka, kada vremenske prilike to dozvole, možete posaditi proljetni češnjak i lučice luka.
Sjetva na otvorenom je puno lakše ukoliko ste si na jesen pripremili i pomalčirali gredice, tada je dovoljno samo razmaknuti malč i posijati sjeme. Ukoliko to niste biti će malo teže jer nakon obilnih zimskih oborina i smrzavanja tla treba pričekati da se tlo prosuši kako bi se mogle pripremiti gredice.
PRIPREMA PLEMKI VOĆKI ZA KALEMLJENJE
Siječanj i veljača idealno su vrijeme za pripremu kalema, odnosno plemki za kalemljenje (cijepljenje) voćaka. Siječanj je pogodno vrijeme jer u to doba su plemke u potpunosti dozrele i vegetacija miruje. Uzimaju se vršne reznice jednogodišnjih izboja: jednostavno odrežete vrhove s grana voćaka vrtnim škarama te spremite u vlažni pijesak ili u vlažne vrećice pa u zamrzivač. Više o tome pročitajte OVDJE.
BERBE U VRTU TIJEKOM VELJAČE
Unatoč hladnoćama i zimi, dobrim planiranjem možete imati berbe u vrtu i tijekom ranog proljeća (VIŠE). Na vrtu se i tijekom veljače mogu ubrati razne kupusnjače poput lisnatih vrsti kelja.
Možete brati i matovilac i potočarku, a nerijetko preživi i blitva na vrtu, kao i razne vrste salata i radiča. U to doba su vrlo aktivne i voluharice koje kad potroše svoje zalihe hrane, nerijetko pojedu radič i salate na vrtu, ali čak i kupusnjače.
Tijekom veljače često niču i starinske vrste salata ukoliko ste ih pustili da se rasiju.
Također možete brati i divno samoniklo bilje, poput maslačka, koprive, mišjakinje, crvene mrtve koprive… te tako proljetnim vitaminima i mineralima obogatiti svoj jelovnik.
PRESAĐIVANJE GRMLJA, TRAJNICA I UKRASNIH TRAVA
Ako imate tu sreću da je tlo odmrznuto i dovoljno toplo, možete presađivati grmlje, trajnice i ukrasne trave. Naime, u vrijeme mirovanja najveća je šansa da se presađeno, pa čak i već dosta veliko, najlakše primi.
SADNJA VOĆKI I BOBIČASTOG GRMLJA
Vrijeme mirovanja idealno je vrijeme za sadnju voćki, naravno uz uvjet da tlo nije smrznuto. Voćke golog korijena se mogu saditi sve od tog razdoblja, pa dok ne počnu pupati na proljeće – dakle u periodu od studenog do ožujka iduće godine, sve dok tlo nije smrznuto. Iako se kontejrirane voćke mogu saditi i skoro tijekom cijele godine (jedino ne dok su vrućine i smrznuto tlo), i njih je najbolje saditi u vrijeme mirovanja. Stoga ne propustite ovo doba godine a da ne napravite povoćkavanje svojih vrtova.
HRANJENJE PTICA
Ukoliko zapadne snijeg i traju velike hladnoće ptice ne mogu same do hrane pa im treba pomoći u preživljavanju. Više o tome pročitate OVDJE.
I bitno: ukoliko im želimo pomoći u opstanku, ptice hranimo tek dok stisne zima. Više o tome pročitajte OVDJE.
PRIRODA SE BUDI 🙂
Dani polako postaju sve dulji i dulji, a toplija razdoblja u veljači polako najavjuju skori dolazak proljeća. Okolica opet počinje dobivati boje i mirise, pa stoga uživajte u šetnjama i prvim vjesnicima proljeća 🙂
