0
NEMOJTE ŽURITI S SJETVOM NA OTVORENO
Iako je često tokom ožujka lijepo vrijeme, nemojte previše žuriti s glavninom sjetve nakon samo par lijepih sunčanih toplih dana. Vrijeme je još uvijek varljivo, još može pasti puno kiša koje mogu jako nabiti zemlju i tako u kombinaciji s hladnim tlom znatno umanjiti klijavost posijanog sjemenja. Zato je moja preporuka za ožujak: uvijek posijte tek manje količine za raniju berbu, a glavninu si sjetve ipak ostavite za travanj dok se zemlja zagrije (VIŠE).
SJETVA U ZATVORENOM
Tijekom ožujka još stignete u zatvorenom posijati paprike, feferone i patlidžane, peruanske jagode i tomatillo, te celer i tikve lufa. Također, ožujak je idealno vrijeme za sjetvu rajčica u kontinentalnoj RH. Možete posijati i dio trajnica i cvijeća koje duže raste kako bi čim prije počelo cvasti. Sve o sjetvi u zatvorenom pročitajte OVDJE.
SJETVA NA OTVORENOM
Makovi i kamilica vole ranu sjetvu, pa ih možete posijati tijekom ožujka. Kod mene se sami zasijavaju pa niču već na jesen.
Peršin ne treba toplo tlo za nicanje, a niče čak i do 30 dana. Stoga njega možete sijati u ožujku, ali ne zaboravite na moguće hladne proljetne kiše koje mogu nabiti tlo koje ste prije fino obradili i posijali. Stoga možete posijati dio u teglicu i držati na terasi.
Špinat odlično uspijeva u hladnije doba godine i podnosi manje minuse, za ranu berbu možete ga posijati u rano proljeće.
Salata voli hladnije vrijeme i često sama niče u rano proljeće. Stoga ja salatu ne sijem prije u zatvorenom nego na proljeće direktno na otvoreno. A srećom, često mi se salata i sama zasije, pa tako dio nikne već i na jesen, dio u rano proljeće. Tako uz zimsku salatu imam jako rano i proljetnu salatu, koju po potrebi rasadim po vrtu. Jednako je i s rukolom.
Grašak je jedna od kultura koja također voli hladnije vrijeme i njega se može posijati u tijekom ožujka na otvoreno. Ako sijete rani grašak, prve plodove ubirete već za nekih 7 tjedana.
Ukoliko niste posijali bob tijekom veljače, još ga stignete posijati i u ožujku.
Proljetni češnjak i luk sade se rano, tako da je ožujak idealno vrijeme za njihovu sadnju, ako to vrijeme dozvoljava. Ranom ili kasnom sadnjom lučica luka izbjegnite izlijetanje lukove muhe i tako smanjite štete na urodu luka. Više o sadnji luka pročitajte OVDJE.
Rotkvice najbolje uspijevaju u hladnije doba godine i podnose blaže mrazeve, pa njih možete posijati već u ožujku. Kod mene se one i same zasijavaju, tako da često već u ožujku zapravo i imam berbu rotkvica. Kako mi one po vrstama rastu vrlo blizu i puštam ih u sjeme, sve mi se često iskriža i tako uvijek ima nekih iznenađenja s rotkvicama u vrtu – iskrižaju se i crvene, bijele, ali i zimska crna rotkva. I ove godine imam berbu iskrižanih samozasijanih rotkvi i rotkvica.
Od sredine ožujka nadalje možete posaditi i krumpir, ali nećete ništa zakasniti ako to odgodite za travanj, možda i još bolje.
Ako sve ovo propustite posijati u ožujku, bez brige, možete sve to posijati i u travnju i dati će dobre rezultate, ponekad čak i bolje.
Sjetva na mediteranskom području je u pravilu nekih 15 dana do mjesec dana prije nego na kontinentalnom dijelu, ali ima i izuzetaka. Ukoliko ste početnik/ca u vrtlarenju, najbolje je pitati za savjet starije vrtlare/ice u vašoj blizini. Jer doista, oni koji godinama nešto siju prate vrijeme i znaju kad je najbolji trenutak za sjetvu i presadnju određenih kultura u njihovom podneblju. I to su stare mudrosti i znanja koje su se prenosile s koljena na koljeno, isto kao što je i moja baka brojne mudrosti u vrtlarenju naučila mene, a nju opet njene bake i prabake.
BERBE U OŽUJKU
Osim preostalih prošlogodišnjih biljaka po vrtu, poput kupusnjača, blitve, matovilca, mrkve, poriluka… (VIŠE), možete brati i divno samoniklo bilje, poput maslačka, koprive, mišjakinje, crvene mrtve koprive, kiselice… te tako proljetnim vitaminima i mineralima obogatiti svoj jelovnik.
PRESAĐIVANJA PO VRTU
Ukoliko ostavljate biljke da se same zasijavaju po vrtu, u ožujku možete imati vrt prepun ljetnih salata, kamilice, različka, makova, matovilca… tako barem izgleda u mom biovrtu. Hladnije i mokrije doba godine idealno je vrijeme za presadnju tog samoniklog bilja na pogodnija mjesta. Tako ja npr. presađujem samoniklu salatu na rubove gredica češnjaka i luka, a kamilicu kao međukulturu bobu za zaštitu od lisnih ušiju.
Presađujem i cvijeće koje mi se samo zasijava poput makova, različka, jednogodišnjeg kokotića, ali i razne trajnice za koje zaključim da će bolje rasti na drugoj poziciji. U vrijeme mirovanja mogu se presaditi i manje voćke i grmlje. Ja presađujem i jagode. Naime, u vrijeme mirovanja najveća je šansa da se presađeno, pa čak i već dosta veliko, najlakše primi.
Također, presađujem i veće biljke po vrtu s kojih ću skupiti sjeme, ukoliko im je bitno promijeniti poziciju radi opasnosti od oprašivanja s drugim srodnicima. Tako presađujem npr. dio kupusnjača u cvjetnjak ispred kuće, da bude prostorno izolirano od ostatka kupusnjača prilikom cvatnje.
SADNJA VOĆKI I BOBIČASTOG GRMLJA
Vrijeme mirovanja idealno je vrijeme za sadnju voćki, naravno uz uvjet da tlo nije smrznuto. Voćke golog korijena se mogu saditi sve od tog razdoblja, pa dok ne počnu pupati na proljeće – dakle u periodu od studenog do ožujka iduće godine, sve dok tlo nije zamrznuto. Iako se kontejrirane voćke mogu saditi i skoro tijekom cijele godine (jedino ne dok su vrućine i smrznuto tlo), i njih je najbolje saditi u vrijeme mirovanja. Stoga ne propustite ovo doba godine a da ne napravite povoćkavanje svojih vrtova.
KALEMLJENJE VOĆKI
U ožujku je vrijeme za kalemljenje voćki – prema fenološkom kalendaru najpogodnije vrijeme za to je dok procvate forzicija, a to je većinom u ožujku na kontinentu. Više o kalemljenju pročitajte OVDJE, a kako kalemiti na raskol saznajte OVDJE.
POREŽITE SUHO BILJE I GRANJE
Tijekom ožujka, prije jačeg pupanja trajnica i grmlja, idealno je vrijeme za porezati sve suhe ostatke biljaka. Najlakše je to napraviti s srpom. Naime, sve tijekom jeseni i zime ostavljam za bolje prezimljavanje i biljaka i korisnih kukaca, ali početkom ožujka je bolje sve maknuti kako bi se tlo prije ugrijalo i kako se mladi izbojci ne bi mučili s rastom prekriveni stabljikama i lišćem prošlogodišnjih biljaka.
OREZIVANJE GRMLJA I VOĆKI
Orežite maline i kupine – uklonite suhe prošlogodišnje bivše rodne grane, a mlade izbojke skratite na 80-tak cm do 1 metar.
U ožujku ljudi orezuju i voćke – ali to nije nešto što nužno morate raditi. Ja voćke u voćnjaku ne orezujem, već ih od samog početka potičem na stvaranje prirodne krošnje. Jako orezivanje rezultira i jakim vodopijama jer voćka pokušava obnoviti krošnju, pa vodopije svako proljeće onda treba micati. Stoga mi je logičnije pustiti voćke da prirodno rastu, sukladno raspoloživom prostoru radije rast kontroliram izborom srednjebujnih podloga kod sadnje. Tako ih i sadim u razmaku da mogu prirodno narasti i da imaju dovoljno prostora, pa u ovo doba godine ne radim ovaj naporan posao. Nije mi bitno da od voćke dobijem njezin maksimalni mogući urod, nego da imam dugovječna lijepa drvca koja rastu bez previše posla i brige. Stoga zahvat orezivanja radim samo kod divljih izbojka sastrane iz podloge voćke, što je često kod marelica i šljiva. Također, mičem poneke grane koje možda baš smetaju na nekom mjestu, suhe grane ili grane koje ponekad mogu narasti da guše ostatak krošnje. Uglavnom – ovo je rad koji sam svela na minimum.
Više o tome pogledajte i u ovom videu: https://www.youtube.com/watch?v=JIlT3L0lWuk
STIŽE NAM PROLJEĆE 🙂
Ožujak je prekrasni mjesec u kojem proljeće nagovještavaju prekrasni vjesnici proljeća, stoga uživajte u cvatu jaglaca, ljubičica, narcisa, pasjeg ruba, kockavice, šumarica… ali i i prvih ranih voćki – drijena i marelica.
I stanite i slušajte – pjev ptica sve je glasniji i sve veseliji 🙂 (VIŠE)
