0
Inicijativu „Sjeme je naše ljudsko pravo“ (u daljnjem tekstu Inicijativa) čine udruge poljoprivrednika i podržavatelja s više od 25.000 članova te Hrvatska poljoprivredna komora, a do sada ju je peticijom poduprlo i preko 29.500 građana. Od početka uvođenja Nacrta prijedloga zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja u proceduru, Inicijativa upozorava na štetne odredbe nekih članaka – jer one znače udar na bioraznolikost i održivost malih OPG-ova, ali i poskupljenje hrane u RH.
Nakon reagiranja na Javnim savjetovanjima, detaljnu analizu svih štetnih odredbi objavili smo 14.01.2021. u dopisu Hrvatskom saboru OVDJE.
Slučajno ili ne, udruzi Biovrt, jednom od pokretača Inicijative, počele su se dan za danom redati razne inspekcije – tržna, poljoprivredna, fitosanitarna… pitamo se hoće li ih biti još. Ovo je jasni čin zastrašivanja i pokušaja ušutkavanja. Udruga Biovrt bavi se očuvanjem bioraznolikosti i u skladu s time pokrenula je 2012. godine neformalnu društvenu banku sjemenja kakve postoje i funkcioniraju diljem svijeta te osiguravaju zainteresiranim hobi vrtlarima sjeme starinskih i ostalih sorti koje se ne mogu pronaći u redovnoj prodaji. Dok su ovakvi akteri u drugim državama itekako prepoznati kao važni čuvari bioraznolikosti, u RH ne samo do sada nisu imali mogućnost sudjelovanja u Nacionalnom programu očuvanja biljnih genetskih resursa, niti su za svoje djelovanje na području očuvanja bioraznolikosti ikada primili ikakvu podršku države. Njihov rad pomažu donacije zainteresirane domaće i inozemne javnosti, a ovim inspekcijama ih se doslovno pokušava uništiti.
Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) istaknula je da je u većini zemalja neformalni sektor – koji predstavlja sjeme koje su sačuvali poljoprivrednici, razmjene sjemena i prodaja sjemena na lokalnim tržištima – najvažniji izvor sjemena za tradicionalne i druge usjeve koji komercijalno nisu atraktivni za formalni sektor. Budući da će ovo vjerojatno ostati tako i u budućnosti, nacionalne politike sjemena moraju prepoznati važnu ulogu neformalnog sektora i pomoći mobiliziranju podrške vlade i razvojnih partnera u područjima kao što su proširenje, programi obuke za poljoprivrednike, banke sjemena u zajednici (kao što je udruga Biovrt) i drugo.
Više o preporukama FAO-a možete pročitati na sljedećim poveznicama:
https://www.geneva-academy.ch/joomlatools-files/docman-files/The%20Right%20to%20Seeds%20in%20Europe.pdf
http://www.fao.org/3/a-i4916e.pdf
Proučavajući postupak donošenja Zakona o sjemenu, otkrili smo i razne proceduralne propuste u pripremi prijedloga zakona i kršenje međunarodnih normi, zbog čega taj prijedlog nikada nije smio niti doći u saborsku proceduru. O tome smo 28.01.2021. obavijestili Ured za zakonodavstvo Vlade RH i Odbor za zakonodavstvo Hrvatskog sabora. Dopis možete preuzeti ovdje:.Sjeme je nase ljudsko pravo – dopis zakonodavstvo
Javno savjetovanje trajalo je samo 15, a ne propisanih 30 dana. Kako bi se izbjegla izrada opsežnijeg Iskaza o procjeni učinaka navedeno je kako se radi o usklađivanju s pravnom stečevinom Europske unije iako tekst Obrasca prethodne procjene učinaka propisa tvrdi da je zakon u potpunosti usklađen s propisima EU. U preambuli svih europskih direktiva koje reguliraju područje sjemenarstva jasno je naglašeno da se one odnose isključivo na komercijalno korištenje sjemena zbog čega se nazivaju marketinške direktive. Dakle uvođenje pojma “sjeme s obiteljskog gospodarstva” kao sjemena koje je zabranjeno stavljati na tržište i uzgaja se isključivo za vlastite potrebe ne predstavlja usklađivanje nego značajno odstupanje od temeljnih ciljeva EU direktiva s kojima se navodno usklađuje. Obrazac prethodne procjene učinka propisa nije naveo nikakve dokaze, argumente niti analize ili bilo kakve mjerljive pokazatelje učinka zanemarujući činjenicu da uvođenje pojma sjeme s poljoprivrednog gospodarstva izravno utječe na 57.330 proizvođača povrća i krumpira te 155.403 ratara te ostale sektore. U sektoru povrćarstva i krumpira, uslužne dorade sjemena gotovo nema pa je upitna provodivost ovog propisa u praksi. Kako je moguće da visokoplaćeni državni stručnjaci sebi dopuštaju toliko kršenja zakonskih odredbi?
Unatoč činjenici da se provode dogovori i sastanci Inicijative s Ministarstvom poljoprivrede oko spornih stavaka ovog zakona, istovremeno se članovima inicijative šalju inspekcije i u medijima se očituju institucije koje podržavaju spornu verziju zakona. U tim dopisima nažalost ne vidimo konkretne argumente i odgovore na ono što od samog početka upozoravamo: prijedlog zakona s člankom 16.1 krši ljudsko pravo na sjeme koje je osigurano Međunarodnim ugovorom o zaštiti biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu. Od toga nisu izuzeti mali proizvođači, jedino ekološki i oni koji uzgajaju autohtone sorte uz uvjet da ih moraju upisati na sortnu listu. Svako nepotrebno administriranje, poput obaveze da se sjeme koje je zabranjeno stavljati na tržište mora upisati na sortnu listu inače namijenjenu isključivo popisivanju sorata za tržište, nema uporišta u međunarodnim normama i predstavlja dodatna ograničenja. Zanimljivo je da je podršku prijedlogu Zakona dao i Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, čiji je zaposlenik Krunoslav Karalić, pomoćnik Ministrice koji izdašno brani ovaj prijedlog Zakona u medijima. Koliko je ovo sukob interesa, ili općenito neetično ponašanje – ostavljamo javnosti na prosudbu.
Kome je u interesu diskreditirati i ušutkati ne samo nas, nego i tisuće ljudi koji su nas podržali, te i dalje “gurati” zakon koji ne bi nikako smio biti u proceduri radi proceduralnih grešaka i kršenja međunarodnih normi to procijenite sami. Nas ovo samo dodatno zabrinjava te još odlučnije poručujemo: #nedamosjeme!
Ako i vi želite podržati zahtjeve Inicijative – bilo kao udruga, poljoprivredni proizvođač, predstavnik znanstvene zajednice, zabrinuti građanin ili nešto drugo – možete to učiniti do nedjelje 7.2.2021. godine svojim potpisom OVDJE. Uskoro ćemo vas obavijestiti o daljnjim konkretnim koracima Inicijative.
Tekst dopisa medijima poslan 05.02.2021. preuzmite ovdje: Medijima – Pritisak na civilno društvo
U ime Inicijative,
Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača
Silvija Kolar Fodor, predsjednica udruge Biovrt – u skladu s prirodom
Robert Hadžić, član izvršnog odbora i stručnog vijeća Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske “Život”; član HPK Odbora za zakonodavstvo i Odbora za voćarstvo
