Prijedlog novog Zakona o sjemenju - reagirajmo na drastična ograničenja upotrebe vlastitog sjemenja na OPG-ovima - Biovrt - u skladu s prirodom

Prijedlog novog Zakona o sjemenju – reagirajmo na drastična ograničenja upotrebe vlastitog sjemenja na OPG-ovima

Novi Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja upućen u javnu raspravu kroz sustav eSavjetovanja do 10.12.20, donosi nova ograničenja proizvođačima koji na svojim gospodarstvima koriste domaće sjeme i ne uvažava načela ekološke proizvodnje. Tim povodom Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život i udruga Biovrt – u skladu s prirodom koja održava neformalnu društvenu banku sjemenja, uputile su dopis Ministarstvu poljoprivrede kojim traže drastične izmjene predloženog zakona kako bi se omogućilo daljnje očuvanje biljne genetske raznolikosti i proizvođačima osiguralo temeljno pravo na izbor i uzgoj sjemena za upotrebu na vlastitom gospodarstvu.

Nacrt novog Zakona je na mrežnoj stranici e-Savjetovanja do 10.12. i možete ga naći na poveznici te se uključiti u raspravu: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=15413

Sve dijelove teksta možete koristiti u sljedećim dokumentima koje možete preuzeti: dopis medijima pogledajte OVDJE,  dopis poslani Ministarstvu poljoprivrede pogledajte OVDJE.

 

Što prijedlog ovog zakona znači za vas znači ako ste OPG ? Svo sjeme koje koristite mora biti registrirano. Vlastito sjeme možete koristiti jedino ako je ono na sortnoj listi, a  prije upotrebe ga obavezno morate doraditi kod ovlaštenog dorađivača.

Iako se europske direktive koje reguliraju područje sjemenarstva odnose isključivo na komercijalnu proizvodnju sjemena, novi zakon kod nas uvodi pojam “sjeme s obiteljskog gospodarstva” definiran kao sjeme proizvedeno za vlastite potrebe koje je zabranjeno stavljati na tržište. Ovaj pojam u ovakvom kontekstu ne postoji u europskim zakonima! Nadalje, takvo sjeme trebalo bi dorađivati kod ovlaštenih dorađivača i koristiti isključivo registrirane sorte. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama.
Čemu ograničavanje vlastitog sjemenja kojemu je ionako po ovom prijedlogu zabranjeno stavljanje na tržište??
Pravo korištenja vlastitog sjemenja proizvođačima između ostalog, garantira i UN-ova Deklaracija o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima, koju je obavezna poštivati i naša država.

   

Ekološko sjemenarstvo uopće se ne spominje iako nova Uredba Europske unije o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (EU 2018/848) unosi značajne novosti po pitanju ekološkog sjemenarstva koje je važno unijeti u ovaj zakon. Tom uredbom naglašava se potreba omogućavanja ekološkim proizvođačima da se služe biljnim reprodukcijskim materijalom dobivenim na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi potaknuli genetske resurse prilagođene posebnim uvjetima ekološke proizvodnje. Novi nacionalni zakon to im onemogućava. Uredbom se dozvoljava upotreba isključivo ekološkog sjemena te se naglašava potreba razvijanja specifičnih, otpornih, lokalno prilagođenih sorata za ekološku proizvodnju što u novom zakonu nije prepoznato.

Ove izmjene zakona i ograničenja se doduše ne odnose na privatne obiteljske vrtove, ali ne zaboravimo da u RH postoje brojni mali OPG-ovi koji svoju egzistenciju osiguravaju uzgojem dijelom za vlastite potrebe, a dijelom za prodaju. Njima bez iznimke i izuzeća Zakon predviđa ograničenje upotrebe vlastitog sjemenja, a u ovim kriznim vremenima to predstavlja dodatni udar na najranjiviji dio malih obiteljskih gospodarstava od kojih mnogi ulaze i u socijalne kategorije. To također znači gubitak domaćih sorata koje još nisu prikupljene u kolekcijama Nacionalne banke biljnih gena i nisu stavljene na sortnu listu. Od ulaska Hrvatske u Europsku Uniju do danas, na sortnoj listi upisano je svega 27 čuvanih sorata. Procedura upisivanja na sortnu listu čuvanih sorata relativno je složena, dugotrajna i nije moguća bez povijesnog dokaza i stručne podrške institucija. Primjenom ovog zakona sav taj genetski materijal biti će izgubljen prije nego im stručnjaci i znanstvenici uspiju pružiti dovoljno pažnje.

Hrvatska banka biljnih gena djeluje netransparentno. Na mrežnim stranicama vrlo je teško pronaći informacije o njenom radu, doći do kontakata, a bazu podataka o uzorcima koji se čuvaju (CPGRD), mogu naći samo najupućeniji. Pitamo se da li poljoprivrednici uopće mogu doći do uzoraka i opisa tih kolekcija, a prema novom prijedlogu Zakona, uvjetuje im se uzgoj sjemena isključivo sa sortnih lista.
Nacionalni program čuvanja i održive uporabe biljnih genetskih resursa u prošlom razdoblju nije u potpunosti ostvaren i rezultati nisu dostupni javnosti. Izostale su planirane aktivnosti očuvanja genetske raznolikosti na gospodarstvima (in situ i on farm očuvanje) kao i potpora udrugama. U cijelom svijetu pa tako i kod nas udruge za očuvanje i razvoj genetske raznolikosti imaju značajnu ulogu. One uključuju velik broj članova, profesionalaca i hobista koji čuvaju i koriste genetsko nasljeđe kultiviranog bilja i time mogu održavati živima velike kolekcije bez velikih ulaganja u skupu opremu i strojeve. Spoj stručnih znanja i hobističkog entuzijazma idealna je kombinacija i svatko u njoj može dati doprinos očuvanju ovog važnog dijela baštine i resursa za budućnost našeg zajedničkog prehrambenog sustava.

Neke europske zemlje poput Austrije i susjedne Slovenije našle su mogućnost očuvanja svoje biljne genetske raznolikosti povrća dodatnim olakšavanjem upisa na sortnu listu sorata bez stvarne komercijalne vrijednosti uzgojenih za posebne namjene koje se neslužbeno nazivaju i amaterske sorte. Novi zakon umjesto jednostavnijih procedura predviđa dodatna ograničenja, a to tek treba definirati novi pravilnik.

Popis poljoprivrede Državnog zavoda za statistiku pokazuje da se sjeme u Hrvatskoj proizvodi na svega 400ha. Prema izvještaju Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu objavljenom u Zborniku međunarodnog kongresa oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva u 2019. godini, od ukupno 986 subjekata upisanih u upisnik dobavljača, samo je njih 188 prijavilo proizvodnju dok se ostali bave uvozom. Među proizvođačima je 106 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Posebno je deficitarna proizvodnja sjemena povrća koja zauzima tek 0,2 % proizvodnih površina (34,1 ha). Ekološkog sjemenarstva uopće nema. Sjemenske kompanije koje su se bavile sjemenarstvom i održavanjem osnovnog sjemena povrća propale su, pa Hrvatska uvozi oko 900 tona sjemena povrća godišnje. Osiguravanje i održavanje osnovnog sjemena predstavlja najveću prepreku širenju proizvodnje. Uvođenje dodatnih restrikcija malim proizvođačima u situaciji takve ovisnosti o uvozu predstavlja dodatno ograničavanje domaće proizvodnje na račun stranih kompanija.

Najviše čudi što niti jedna druga zemlja Europske unije nema tako stroge restrikcije i uz puno značajniju domaću proizvodnju sjemena. U kontekstu krize koju je uzrokovala pandemija virusa Covid 19 uz djelomično zatvaranje granica kojem smo proljetos svjedočili, možemo reći da daljnje povećanje ovisnosti o uvozu dovodi u pitanje sigurnost hrane za hrvatsko stanovništvo.

Krajnje je vrijeme da sve to promijenimo s ciljem razvoja sjemenarske proizvodnje, pokretanja ekološkog sjemenarstva, očuvanja genetskih resursa i dostojanstvenim životom naših poljoprivrednika.

Nacrt novog Zakona je na mrežnoj stranici e-Savjetovanja do 10.12. i možete ga naći na poveznici te se uključiti u raspravu: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=15413

Sve dijelove teksta možete koristiti u sljedećim dokumentima koje možete preuzeti: dopis medijima pogledajte OVDJE,  dopis poslani Ministarstvu poljoprivrede pogledajte OVDJE.

DOPUNA TEKSTU:

ŠTO VI MOŽETE UČINITI?
Prijedlog zakona je na savjetovanju do 10.12. i pozivam SVE VAS da se priključite savjetovanju i REAGIRATE na način da komentirate prijedlog Zakona.

Kako sudjelovati u savjetovanju i komentirati u 5 minuta?
– otvorite stranicu https://esavjetovanja.gov.hr
– registrirajte se (gornji desni kut)
– kliknite na potvrdu koja će vam za minutu doći na upisani e-mail
– izaberite https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=15413
– na svakom članku s desne strane imate crvenu ikonu komentara na koju možete kliknuti i tu unijeti svoj komentar
-napišite svoj argument, napišite svojim riječima temeljem gore dostupnih  dokumenata ili kopirajte naš prijedlog komentara po člancima ispod
– Dijelite ovaj članak na društvenim mrežama i pošaljite vijest svojim lokalnim medijima, uključite čim više ljudi u ovo.
– To je to. Hvala vam što ste odvojili 5 minuta svog vremena u naše nasljeđe sjemenja i bioraznolikosti u Hrvatskoj.

Dokument s ovim uputama iz kojeg možete kopirati tekst preuzmite ovdje:
NOVI PRIJEDLOG ZAKONA O SJEMENJU – KAKO REAGIRATI

Komentirajte sljedeće članke:

Članak 2 – možete iskopirati ovaj tekst, urediti ga ili napisati svoj argument:
Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća  od 30. svibnja 2018.  o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007.

Članak 3 – možete iskopirati ovaj tekst, urediti ga ili napisati svoj argument:
Pojam “sjeme s poljoprivrednog gospodarstva” ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog.

Članak 14 – možete iskopirati ovaj tekst, urediti ga ili napisati svoj argument:
Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona:
(1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište.

(2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom.

Članak 16 – možete iskopirati ovaj tekst, urediti ga ili napisati svoj argument:
Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je “država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati”. Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati.

 

Svaka reakcije pojedinca je je važno da i dalje imamo mogućnost uzgoja vlastite hrane od vlastitog sjemenja.

O autorici