0
Zahuktavaju se pripreme za novu vrtlarsku sezonu. Nakon samog planiranja vrta koje uobičajeno radimo u siječnju, vrlo brzo slijedi pregled postojećih zaliha sjemenja i planiranje ovogodišnje nabavke sjemenja.
Plan vrta u kojem smo si napravili raspored i popis povrća koje namjeravamo sijati ove godine može nam uvelike pomoći kod planiranja nabavke sjemenja, jer već na samom planu možemo otprilike vidjeti koliko ćemo sjemenja trebati po vrstama. Za neke je vrste povrća to lakše procijeniti, pogotovo kod onih većeg sjemenja. Grmolike tikvice se npr. uobičajeno siju po 3 zrna u jamicu, grah i mahune po 5-8 zrna, kukuruz 1-2 zrna… Kod povrća s sitnijim sjemenjem nećemo predviđati broj sjemenki, ali prema nekom mom iskustvu za neku «normalnu» količinu odnosno za uobičajene potrebe više nego dovoljan je jedan prosječni paketić sjemenja. Nažalost, ne postoji standardna veličina paketića za sjemenje koje je u prodaji, pa na to morate obratiti pažnju prilikom same kupovine – pod prstima se već osjeća razlika od pakiranja do pakiranja, odnosno da li je tek nekoliko sjemenki u pakiranju ili pak dovoljna količina za vrt. Dio proizvođača navodi na poleđini pakiranja za koliko biljaka ili za koju površinu će vam dostajati navedeno sjeme, pa upravo i izbor takvih pakiranja sjemenja preporučam. A čak i manja pakiranja sjemenja tako mogu sadržavati jako puno sjemenja npr. salate ili kupusnjača (za stotine ili tisuće biljaka), pa to niti nema onda smisla sve posijati, jer će vam biti previše biljaka na vrtu. Stoga kako su takva pakiranja često i previše nego za osnovne potrebe, svi više-manje radimo neku zalihu sjemenja i čuvamo od prošle godine.
Osim toga, sve si više vrtlara/ica počinje i ponovo skupljati i čuvati vlastito sjeme, jer neke se starinske vrste ne mogu više naći u dućanima, te se sjeme nabavlja i preko raznih razmjena sjemenja. Stoga je upravo prije same kupovine sjemenja dobro napraviti reviziju sjemenja kojeg imamo doma, pa tek nakon toga se kreće u kupovinu onog što nam nedostaje.
Obratite pažnju na rok trajanja sjemenja. Ako imate zalihe sjemenja iz standardnih vrećica iz dućana, rok trajanja je navedeni na poleđini pakiranja, a to je uobičajeno 2-3 godine. Ako slučajno imate pakiranje sjemenja kojemu je prošao rok trajanja, ipak ga nemojte bacati – istek roka trajanja često ne znači da više ništa neće proklijati, nego da će klijavost biti smanjena. I sami proizvođači često, ukoliko ne prodaju svoje zalihe sjemenja nakon isteka roka trajanja, daju sjeme ponovo na testiranje klijavosti, pa ako je ona u nekim prihvatljivom postotku, to se sjeme ponovo daje u prodaju s novom deklaracijom gdje je vidljivo da je ispitivanje klijavosti ponovo provedeno i koliko ona iznosi, a samo sjeme se prodaje po nižoj cijeni. Sam postotak klijavosti i na novim vrećicama sjemenja uobičajeno iznosi između 70-90% Dobar način da se potakne sjeme na klijanje, pogotovo takvo staro je po nekim autorima kupka od svježeg pekarskog kvasca.
Klijavost sjemenja možete i sami isprobati sjetvom u male posudice na prozorske daske, ili još bolje posložite sjeme na vlažni papirni ubrus, prekrijte još jednim i na sobnoj temperaturi pratite koliko će sjemenja u razdoblju klijanja predviđenom za tu vrstu pustiti klice. Neke vrste kliju već za par dana (npr rotkvica), a neke vrste poput peršina kliju i do 30. Ako proklije više od polovice, klijavost je sasvim zadovoljavajuća, ako nema pomaka ili proklije tek nekoliko biljaka vrijeme je za nabavku novog sjemenja.
Ako imate svoje zalihe sjemenja, isto je preporučljivo označiti si godinu berbe sjemenja. U pravilu, za većinu vrsta možete biti sasvim mirni i sigurni da će zadržati klijavost barem 2 godine. Najkraću klijavost ima sjeme biljaka iz obitelji ljiljanika (luk, poriluk), te mahunarki (grah, mahune), a najdulju klijavost zadržavaju biljke iz obitelji tikvenjača (tikve, krastavci), ali iz mog iskustva i sjeme paprika i rajčica pohranjeno na ispravan način može trajati i preko 5 godina.
Evo koliko prosječno neke česte povrtne vrste zadržavaju klijavost sjemenja:
1-3 godine – mrkva, luk, grah, kukuruz
Do 5 godina – cikla, celer, salata, kupusnjače, rajčica, paprika, suncokret, bob
Više od 5 godina – krastavac, tikve, neven, sljezolike, endivija, cikorija, borač, uresnica
Na samu klijavost ne utječe sama starost sjemenja.Vrlo bitan čimbenik je način na koji čuvate sjeme. Ono se mora čuvati u suhim i čim hladnijim uvjetima,. Suhoća je najbitniji uvjet, jer i mala količina vlage može uzrokovati propadanje sjemenja: bilo razvoj patogenih organizama koji uništavaju sjeme, ili prijevremenu aktivaciju klijanja. Sjeme se čuva u papirnim vrećicama, u staklenke se pohranjuje jedino ako ste 100% sigurni da je suho – u protivnom može propasti usljed preostale vlage. Čuvanje na čim hladnijem mjestu produžava rok trajanja sjemenja. Banke sjemenja su zapravo hladnjače i čuvanje sjemenja u takvim uvjetima može i deset puta produžiti klijavost sjemenja.
Nakon što usporedite plan i postojeće zalihe sjemenja, možete napraviti popis sjemenja koje trebate nabaviti. Dućani se počinju polako puniti s novim zalihama sjemenja već početkom godine, a i na internetu možete pronaći veliki izbor sjemenja. Naravno, imajte na umu da će vam sigurno zapeti i nešto za oko što prvotno niste imali u planu, ali to je ona prava ljepota vrtlarenja, uvijek vas vuče na to da isprobate nešto novo. Ali to znači opet novi plan, pogotovo ako imate ograničeni prostor. I tako sve do trenutka za prvu sjetvu, koji se nam približava .
Sve o nabavi sjemenja i na što treba paziti prilikom kupovine sjemenja pročitajte ovdje.
Svi koji želite kreirati svoj vrt sa domaćim sjemenjem starinskih vrsti povrća i voća te korisnim biljkama za sadnju u mješovitim kulturama, sjeme potražite u našoj ponudi viškova s biovrta OVDJE.
Ako čuvate starinske sorte sjemenja u svom vrtu, javite nam se za razmjenu sjemenja 🙂
