0
Sistematika ili biološka klasifikacija je znanstvena disciplina koja istražuje raznovrsnost organizama i njihove međusobne veze. Sastavni je dio taksonomije. Sistematikom razvrstavamo biljke u određene grupe na osnovu njihove međusobne sličnosti i srodnosti. Ove podjele olakšavaju nam da se snalazimo u biljnom carstvu i točno identificiramo biljke.
ZNANSTVENI NAZIVI BILJAKA
Danas je uobičajeno da se na svim stručnim stranicama i tekstovima koriste znanstveni nazivi biljaka. Često ih spominjemo kao “latinski nazivi” jer se sastoji od riječi koje su najčešće latinskog podrijetla. Međutim ima tu i starogrčkog, lokalnih jezika i sl. pa je točnija upotreba izraza “znanstveni naziv”. Oni su jednaki u cijelom svijetu i nužni su radi točne identifikacije biljaka. Naime, narodni nazivi biljaka razlikuju se diljem svijeta, pa čak su različiti već i u manjim regijama i vrlo je često moguća zabuna. Npr. narodni naziv noćna frajla koristi se za više različitih cvjetova: ljubičinu (Matthiola bicornis), peruanski noćurak (Mirabilis jalapa), žuti noćurak (Oenothera biennis). Narodni naziv „lijepi dečki“ se u nekim krajevima Hrvatske koristi za cvijet ciniju (Zinnia elegans), dok u drugom za breskvice tj. vrtnu vodeniku (Balsamina impatiens). Zato je preporučljivo navesti uz naš naziv i znanstveni, za koji ste uvijek 100% sigurni o kojoj biljci govorite/pišete. Tako neće doći do zabune ili pogrešne identifikacije. A zabuna kod npr. primjene ljekovitog bilja može biti kobna.
PRIMJER ZNANSTVENOG NAZIVA I SISTEMATIKE BILJAKA NA BILJCI SUNCOKRET – HELIANTHUS ANNUUS:
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Asterales
Porodica: Asteraceae
Rod: Helianthus
Vrsta: H. annuus
Svaki znanstveni naziv biljke sastoji se od 2 riječi (tzv. dvojno ime) – možemo reći da je to prezime i ime biljke. Prezime je jednako svim biljkama iz istog roda, dok ime biljke odjeljuje biljke po vrstama. Dakle u samom primjeru za suncokret – Helianthus annuus – upravo riječ „annuus“ je ime i označava da se radi o jednogodišnjoj vrsti suncokreta. Rod Helianthus u prijevodu s grčkog znači sunce + cvijet, a sadrži preko 70 vrsta – dakle sve vrste u ovom rodu imaju zajedničko prezime Helianthus, a različito ime.
Još jedan primjer: Helianthus tuberosum znanstveni je naziv za čičoku koje je gomoljasta vrsta – a i sama riječ tuberosum u prijevodu i znači „gomolj“. Dakle prezime često opisuje općenita svojstva nekog roda, dok ime upućuje na karakteristike pojedinačne vrste kako je i u primjerima opisano.
Više o sistematiki odnosno taksonomiji biljaka pročitajte na sljedećim linkovima:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Sistematika
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56261
Sistematika biljaka je dinamička kategorija i svakim novim otkrićem na području genetike i biologije ona se mijenja, odnosno biljke se pregrupiravaju, obitelji se spajaju i izdvajaju i sl..
OBITELJI/PORODICE BILJAKA
Obitelji tj. porodice biljaka izuzetno je važno poznavati u biovrtlarenju. Naime, biljke iz iste obitelji biljaka vrlo često imaju slične uvjete za uzgoj, iste bolesti i nametnike, slični rast i potrebu za hranjivima. Zato se ne preporuča sadnja biljaka iz istih obitelji jedna blizu druge i paziti na plodored da ne bi više godine sadili biljke iz iste obitelji na istu površinu. Više o plodoredu pročitajte OVDJE.
Donosim opis nekoliko najčešćih obitelji biljaka koje uzgajamo u našim povrtnjacima:
Porodica glavočika (Asteraceae)
Najpoznatiji pripadnici ove obitelji: Salata, endivija, radič, artičoka, maslačak, suncokret, dalija, cinija
Ime ‘Asteraceae “je izvedena iz vrsta roda Aster , koja je grčki izraz i znači “zvijezda”.
Stari i još uvijek važeći naziv ‘Compositae’, znači kompozitni i odnosi se na cvat. Cvat se sastoji od mnoštva manjih cvjetova u jednoj skupini tj u glavičastom cvatu (primjer suncokret, ivančice, cinije…). Gledano iz daljine, izgledaju kao jednostruki cvjetovi, ali ako pogledate izbliza vidjeti ćete u sredini cvijeta mnoštvo malih „zvjezdica“ koje postupno ukrug otvaraju svoje cvjetove. Stvaraju mnoštvo sjemenki.
Većina članova Asteraceae su zeljasta, ali znatan broj također su grmlje, penjačice i drveće. Rasprostranjene su diljem svijeta.
Fotografije: vidite li male zvjezdaste cvjetiće na ciniji i suncokretu?
Porodica krstašica ili kupusnjača (Brasicaceae)
Najpoznatiji pripadnici ove obitelji: Zelje, kelj, cvjetača, korabica, brokula, rotkvica, hren, daikon, bijela repa,povrtnica, lunaria, šeboj, matthiola, hesperis matronalis
Kupusnjače nazivaju i senf-bilje, imaju karakterističan žarkasti okus.
Naziv krstašice potječe iz izgleda cvijeta, sastoji se od četiri nasuprotno smještene latice i izgleda kao križ.
Porijeklom su iz umjerene regije Mediterana i umjerenog područja Azije gdje su i najbrojnije. Plod kupusnjača je kapsula pod nazivom siliqua, unutra su sjemenke koje su uglavnom okrugle (npr. zelje, rotkvica), ili spljoštene (npr. večernica (Hesperis matronalis), šeboj (Erysimum cheiri).
NAMETNICI: kupusna stjenica, buhač, bijela kupusna mušica … Pojedinačne vrste napadaju isti nametnici, pa se nemojte iznenaditi kad na šeboju ugledate kupusnu stjenicu ili kupusni buhač.
Fotografije: lisnati i kovrčavi kelj, cvijet rotkvice ima 4 latice naizmjence smještene karakteristične za sve biljke iz ove obitelji
Porodica lepirnjača ili mahunarki (Fabaceae – Leguminosae)
Najpoznatiji pripadnici ove obitelji: Grah, grašak, soja, bob, kikiriki, leća, slanutak, alfalfa, rogač, …od cvijeća vučika (Lupinus), od drveća bagrem (Robinia pseudoacacia)
Mnoge mahunarke domaćini su bakterijama na svom korijenju unutar dušičnih kvržica na korijenu. Ove bakterije su poznate kao rhizobia i imaju sposobnost da dušik plin (N2) iz zraka pretvaraju u oblik dušika koristan za domaćina (NO3 – ili NH3). Ovaj proces se naziva fiksacija dušika. Mahunarka, djelujući kao domaćin i rhizobia kao davatelj korisnih nitrata formiraju simbiotski odnos.
Postoje visoke i niske vrste, vrste koje uzgajamo za grah i mahune. Grah možemo podijeliti i na američke vrste (Phaseolus – većina vrsta graha koji uzgajamo spada u američke vrste) i azijske vrste (Vigna – azuki, mungo, crnookica, metarske mahune
NAMETNICI: Kod spremanja mahunarki koje uzgajamo za jelo pazite na grahov žižak koji je česti nametnik (VIŠE)
Fotografije: prekrasni crveni cvjetovi mnogocvjetnog graha, sjemenke raznih mahunarki
Porodica pomoćnica (Solanaceae), naziva se i velebilje
Najpoznatiji pripadnici ove obitelji: Rajčica, paprika, patlidžan, krumpir, bunika, duhan, mjehurica, feferoni, …physalis (peruanska jagoda, mjehurica), brugmansia, petunija
Naziv u prijevodu s latinskog Solanum znači biljke iz noćne sjene, ali i latinski glagol Solari znači smiruje, što može označavati svojstvo nekih pripadnika ove obitelji.
Mnoge biljke obitelji Solanaceae koriste ljudi, a važni su izvori hrane, začina i lijekova. Međutim, Solanaceae vrste su često bogate alkaloidima čija toksičnost za ljude i životinje kreće se od blago iritantan do fatalnih u malim količinama. Ti alkaloidi mogu biti poželjni, otrovni, ili oboje. (sedativi, stimulansi…) Npr. capsaicin u paprike je lijek protiv raka, plod mjehurica je jestivi dok je ljuska otrovna, nikotin je i stimulans, ali u većoj dozi čak i smrtonosni otrov… Mnoge vrste su otrovne i izazivaju halucinacije (brugmansija, bunika, velebilje…)
NAMETNICI I BOLESTI – plamenjača (i ostale gljivične bolesti) s krumpira često prelazi na rajčicu, dok krumpirova zlatica osim krumpira napada i patlidžane, paprike i rajčicu, ali i crnu pomoćnicu i ukrasni duhan.
Porodica štitarki (Apiaceae)
Najpoznatiji pripadnici ove obitelji: Mrkva, pastrnjak, peršin, celer, komorač, kopar, anđelika, …
Apiaceae (ili Umbelliferae) je obitelj uglavnom aromatičnog bilja s šupljom stabljikom. Mogu biti jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje. Uzgajaju se u više svrha, neke radi jestivog korijena (mrkva), radi lišća kao začin (peršin), za lijek (kim i komorač protiv mučnine, anđelika za smirenje, korijander za zadah u ustima i čišćenje od teških metala, divlja mrkva za kožu i kontrolu rađanja…)
Određujuća značajka ove obitelji je jednostavan ili složeni štitasti cvat (dakle u obliku kišobrana, otud naziv Umbelliferae). Cvjetovi štitarki privlače korisne kukce, te su jako korisne kao međukultura na vrtu. Štitarke svojim mirisom često prikrivaju miris ostalih biljaka koje rastu u kombinaciji s njima, pa tako odvraćaju nametnike (npr kombinacija mrkve i luka gdje mrkva svojim mirisom odvraća lukovu muhu i obrnuto)
Kod štitarki osim jestivih biljki postoje i jako otrovne biljke pa je potrebno biti jako oprezan kad nismo sigurni u točnu identifikaciju (npr. Kukuta – Conium maculatum)
Fotografije: cvijet divlje mrkve, razne boje mrkve
Porodica Lukovki (Aliaceae)
Nekadašnja porodica lukova (Alliaceae) danas je potporodica i svrstana je u porodicu Amaryllidaceae
Najpoznatiji pripadnici ove potporodice: Luk, češnjak, poriluk, vlasac, luk kozjak…
Najviše se uzgajaju biljke iz roda Allium, koji je rod višegodišnjih gomoljastih biljaka koje proizvode kemijske spojeve (uglavnom cistein sulfokside) koje im daje karakterističan okus i miris luka ili češnjaka. Mnoge biljke se koriste kao hrana i jedno su od najstarijeg kultiviranog povrća. Latinski naziv za češnjak Allium sativum znači kultivirani češnjak.
Fotografije: češnjak i njegove zračne lukovice, cvijet poriluka
Porodica lobodnjača (Chenopodiaceae) – ovo više nije zasebna porodica biljaka, nego je sada dio obitelji Amaranthaceae.
Najpoznatiji pripadnici ove obitelji: Blitva, cikla, špinat, vrtna loboda,šećerna repa, ..
Lobodnjače spadaju u najstarije lisnato povrće. Danas se sasvim neopravdano
većina lobodnjača smatra korovom.
Pelud im je česti alergen (oprašivanje vjetrom), ali većina usjeva iz te obitelji ne proizvode pelud.
Korisne su radi jestivog lišća, pogotovo bijela loboda (Chenopodium album), vrtna loboda, planinski špinat (Artiplex hortensis), špinat (lat. Spinacia oleracea)
Fotografije: “špinat drvo” – Chenopodium giganteum, sjeme blitve
Porodica tikvenjača (Cucurbitaceae)
Najpoznatiji pripadnici ove obitelji: Krastavac, lubenica, dinja, tikvice, buče, tikve …
Ova porodica je pretežno porijeklom iz tropskih područja, a jestive biljke iz ove porodice su jedne od najstarijih uzgajanih biljaka u svijetu. Sve vrste su osjetljive na mraz. Većina biljaka iz ove porodice su jednogodišnje penjačice u našim krajevima. Većina ima velike žute ili bijele cvjetove koji su odvojeno muškog ili ženskog spola. Mogu biti grmolikog ili visokog rasta, a pužu ili po tlu ili rastu tj penju se pomoću vitica za penjanje na nekom potpornju. Za rast trebaju puno prostora i hranjiva. Sjeme im je je spljošteno.
Fotografije: mješavina raznih tikvi, ženski cvijet lubenice
Porodica trava (Poaceae)
Najpoznatiji pripadnici ove obitelji su žitarice.
Oprašuju se vjetrom – pelud kukuruza leti vjetrom i do 2 kilometra
Podjela žitarica:
1. Prava žita – Pšenica, ječam, zob, krupnik, kamut, raž, …
2. Prosolika žita – Kukuruz, proso, amaranth, quinoa, riža, sirak… – ne sadrže gluten
Fotografije: plavi kukuruz iskrižani s žutim, sjemenke sirka za metle
ZANIMLJIVOST: Heljda (Fagopyrum esculentum, F. cymosum, F. tataricum) se svrstava u žitarice jer ima zrno i slični način korištenja, ali po morfološkim i fiziološkim svojstvima se bitno razlikuje od drugih žitarica i spada u obitelj Polygonaceae – srodnik je s rabarbarom! Više o heljdi pročitajte OVDJE.
Ostalo povrće i voće koje uzgajamo na vrtu, a spadaju u druge obitelji biljaka:
Matovilac – Valerianella locusta je biljka iz obitelji odoljena -Valerianeaceae
Šparoge – obitelj Asparagaceae, rod Asparagus što u prijevodu znači izdanak
Batat – Ipomoea batatas je višegodišnja biljka iz porodice Convolvulaceae – u ovu obitelj spada i ukrasni slak koji se često uzgaja u ukrasne svrhe
Rabarbara – Rheum rhabarbarum – obitelj Polygonaceae – u istoj obitelji je heljda
Hmelj – Humulus lupulus – obitelj Cannabaceae – srodnjk je konoplje
Jagode – Fragaria spadaju u obitelj ruža (Rosaceae)
