0
Dana 04.07.2016. udruga Biovrt – u skladu s prirodom objavila je fotografski natječaj “Korisni kukci u vrtu” (OVDJE)
Nakon zaprimljenih fotografija i selekcije, ovdje smo javno objavili popis fotografija koje su išle u drugi krug.
Album s fotografijama bio je objavljen na našoj Facebook stranici, a dragi pratitelji/ce stranice svojim su glasom/lajkom odlučivali koje se im fotografije najviše sviđaju.
Hvala svima koji su sudjelovali, lajkali, dijelili i istovremeno učili o korisnim kukcima.
Posljednjih nekoliko dana natječaja dva kukca žestoko su se borila za prvu nagradu, a samo finale je bilo napeto poput svjetskog nogometnog prvenstva (oni koji su dijelili, lajkali i bdjeli pred računalom u ponoć znaju o čemu govorimo 🙂 )
Prvu nagradu po broju lajkova osvojio je zrikavac Vesne Raguz sa 721 glas. Za dlaku je pobjeda izmaknula bumbaru Alenke Horvat koji je imao 652 glasa.
No, enorman trud glasača obje fotografije nije prošla nezamjećeno, stoga smo odlučili dodijeliti još jednu nagradu, odnosno i Alenki Horvat ćemo dostaviti biovrtnu nagradu.
Čestitamo i zrikavcu i bumbaru i nadamo se da će i Vesna i Alenka posijati puno dobivenog sjemena koje im šaljemo u svoje vrtove kako bi privuklo još više korisnih kukaca <3
Evo pobjedničkih fotografija prema glasovima na facebooku:
fotografija Vesne Raguz – zrikavac (lat. Gryllidae) fotografiran u Svetom Petru na moru. Zrikavci su dobili ime po karakterističnom glasanju, zrikanju, kojim se mužjaci udvaraju ženkama, a proizvode je stridulacijom. Pare se u kasno ljeto, a jaja liježu u jesen. Zrikavci su lešinari kao i cvrčci, a svojim relativno čvrstim čeljustima hrane se organskim raspadajućim materijalom, a u slučaju da nedostaje hrane jedu i uginula tijela svoje vlastite vrste.
i fotografija Alenke Horvat: Zemni bumbar (Bombus terrestris) fotografiran u njenom vrtu u Novom Selu Rok.
Bumbari su vrijedni oprašivači koji izljeću već pri 5 stupnja i podnose jači vjetar. Najbolji su prirodni oprašivači u zatvorenim staklenicima, ali su neprocijenjivi i na vanjskim površinama. Bumbari su pri oprašivanju djelotvorniji od vjetra, strojnog/ručnog protresanja biljaka (što je bitno recimo za oprašivanje rajčice – tresu cvijet i tako oslobađaju pelud), primjene hormonskih preparata ili najpoznatijeg oprašivača – pčele medarice.
Sukladno natječaju, jednu nagradu je dodijelio i žiri udruge Biovrt.
Žiri Udruga Biovrt – u skladu s prirodom donio je odluku i nagrada po njegovom izboru ide pčeli drvarici Jadranke Canjuga koja ga je u kadar ulovila na otoku Pašmanu.
Crna pčela drvarica se hrani peludom i nektarom koje sakuplja na raznim cvjetovima te se smatra dobrim oprašivačem. Gnijezdo grade na trulom drvu i u suhim granama, buše hodnike u drvu. Piljevinom koja nastane grade zidove između svake ćelije, a u svaku takvu ćeliju odlažu po jedno jajašce, ukupno desetak. Po veličini je prilično veća od pčela medarica i prilično je glasna prilikom letenja. Znate li da na svijetu ima preko 25.000 poznatih vrsta pčela? Pčele oprašuju više od stotinu biljnih vrsta i bez njih bi mnoštvo tih vrsta nestalo. Samim time, nestalo bi i namirnica neophodnih za ljudsku i životinjsku prehranu, što bi bila nenadoknadiva katastrofa. Čuvajmo pčele.
Sve sudionike/ce ovog natječaja nagrađujemo sa 15% popusta na radionicu “Korisni kukci u vrtu” (detalji uskoro) koja će se održati u rujnu 2016. na Biovrtu nedaleko Čakovca (kod prijave je za ostvarivanje popusta potrebno napisati i kod “fotonatječaj”)
Ovim fotografskim natječajem željeli smo potaknuti ljude na promatranje svoje okoline, upoznavanje i razlikovanje kukaca, a posebice onih koje u vrtlarenju smatramo vrtnim pomagačima.
Oko nas svakodnevno je mnoštvo korisnih kukaca koji su jako bitni u uspostavljanju prirodne ravnoteže. Za svakog vrtlar/icu je poželjno naučiti prepoznavati kukce i ostale životinje na vrtu, te znati kakvu funkciju oni imaju u biosustavu. Često panično reagiramo na mnoga nepoznata mala stvorenja od straha da rade neku štetu našim biljkama, a mnogi od njih su zapravo vrlo korisni i poželjni u svakom biovrtu.
Hvala vam što svojim djelovanjem, sadnjom cvijeća i bilja koje im pruža hranu i zaklon te vrtlarenjem bez korištenja opasnih pesticida čuvate njihov, a time i naš opstanak.
Srdačan pozdrav svima,
Tim udruge Biovrt
