0
Na jesen 2017. godine u znanstvenom časopisu Plos One objavljeni su rezultati studije istraživanja skupine znanstvenika iz Nizozemske, Njemačke i Velike Britanije prema kojem je nestalo 75% letećih kukaca u zadnjih 30 godina, i to prema podacima zabilježenima u zaštićenom području. Znanstvenici upozoravaju kako nam prijeti urušavanje cijelog hranidbenog lanca. Utjecaj industrijske poljoprivrede je primarni osumnjičenik za ovaj kolaps. Uloga kukaca u ekosustavu je nezamjenjiva, ako izgubimo kukce, sve drugo će se urušiti, upozorili su znanstvenici. S nestankom kukaca, zadnjih godina vidljivo je i smanjenje populacije ptica čiji opstanak ovisi o hranjenju kukcima.
Zadnjih dana društvene mreže prepune su fotografijama masovnog pomora pčela u našoj državi i okolnim državama. Pčelari koji su pretrpjeli ogromne gubitke, upiru prstom u poljoprivredu i konvencionalne metode korištenja pesticida, u kojoj se u ovo doba godine izvode masovna prskanja usjeva i voćnjaka. Sav živi svijet koji se zatekne na takvim poljima biva otrovani i ugiba.
U EU su s razlogom zabranjeni brojni pesticidi iz skupine neonikotinoida jer je dokazana povezanost s kolapsom pčelinjih zajednica. Osim toga, nisu insekticidi jedini krivac za pomor pčela – nego i herbicidi koji se koriste u vrijeme cvatnje „korova“ koji je često presudan za preživljavanje brojnih korisnih oprašivača, a sve što se zatekne prilikom prskanja na tom cvijeću, ugiba. Glifosat, sastojak brojnih totalnih herbicida, je također vrlo opasan za pčele i biosustav. Mnogi uvoze otrove koji su zabranjeni kod nas iz susjednih država. Zakoni o održivoj upotrebi pesticida na veliko se zaobilaze i mnogi preko veze nabavljaju otrove koje po zakonu ne bi mogli kupiti i iste primjenjuju bez kontrole na svojim imanjima. Vrijeme je da se stane na kraj tome pojačanim kontrolama i kažnjavanje onih koji svjesno prodaju takva sredstva mimo propisanih zakona.
Moramo osvijestiti ljude da svakim prskanjem ne radimo samo korist svojim usjevima ili voćnjacima, nego i veliku štetu biološkoj raznolikosti – a u konačnici ugrožavamo i opstanak ljudi na ovom planetu. Pesticidi ubijaju korisne oprašivače, a najviše pčele i bumbare. Stoga, ako već mislite da morate prskati, držite se upozorenja na pakiranjima. Nemojte prskati u voćnjacima za vrijeme cvatnje i kad su oni prepuni korisnih oprašivača. Ako zaprskavate voćnjake, prije toga pokosite ispod nasada, jer veliki dio otrova završi na „korovu“ u cvatu ispod voćki, što opet truje korisne oprašivače. Sve što činimo Prirodi, prije ili poslije nam se vraća kao bumerang u glavu – bilo putem toksina u hrani koju jedemo i koja čini ljude sve bolesnijima, bilo u izumiranju bioraznolikosti oko nas, a koja je pak jako bitna i za naš opstanak. Vrt i uzgoj hrane bez pesticida je mogući, a to je i jedini način ako želimo da i naši unuci opstanu na ovom planetu.
Ne zaboravimo da upravo korisnim oprašivačima možemo zahvaliti veliki dio hrane koju jedemo. Bez pčela – niti mi nećemo imati hranu. Na stranu što pčele proizvode med – ovdje se ne radi o tome, nego o tome da se ubijaju korisni oprašivači bez kojih neće biti plodova za ljudsku prehranu. Albert Einstein je rekao: Ako nestanu pčele s lica zemlje, čovječanstvo će imati samo četiri godine života!
REVOLUCIJA POČINJE NA NAŠEM STOLU, A NE U NEKOM MINISTARSTVU!
Svi mi odgovorni smo za naše zdravlje, kao i za ovaj planet. Nemojte čekati druge aktiviste i udruge da za nas promijene svijet na bolje, da nas spase toksina u hrani, da riješe problem pomora pčela…. Nije odgovornost na drugima, nego na svima nama. Svi mi svojim izborima oko onoga što kupujemo i što jedemo biramo hoćemo li i dalje podržavati konvencionalnu poljoprivredu koje između ostalog uzrokuje pomor pčela, masovno obolijevanje kod ljudi… ili ćemo uzgajati zdravu hranu, a novac davati onima koji nude organsku hranu, organsku odjeću, proizvode i itd. Jedini kutak svemira koji možemo promijeniti smo mi sami – pa stoga bez osobne promjene, upiranjem prstima u druge ne vrijedi baš ništa. Odgovornost je na svima nama – i djelujemo na to baš svaki dan. Ja sam svoju promjenu napravila kreirajući svoj biovrt i osobnim primjerom i edukacijom drugih, velikih i malih, svjedočim kako je moguće uzgajati hranu bez otrova. A vi?
