0
20.05. proglašeni je Svjetskim danom pčela na inicijativu naše susjedne Republike Slovenije. Ovaj dan proglašeni je s ciljem širenje svijesti o značaju pčela o smanjivanju pčelinjih populacija u svijetu. Ovaj datum odabrani je jer je to datum rođenja Antona Janše, koji je „otac“ modernog pčelarstva. Njegovo znanje i metode nastale su tijekom 18. stoljeća za vrijeme Habsburgovaca i vladavine carice Marije Terezije i danas su temelj modernog pčelarstva.
BEZ PČELA NEĆE BITI NITI NAS
Mnogi su čuli da je Albert Einstein rekao : “Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života.” To je zato što je sve u prirodi povezano, pa tako i naš opstanak o brojnim drugim organizmima na ovom planetu. Pčele su zaslužne za 1/3 hrane koju jedemo. Čak 90% cvjetnica oprašuju insekti – a kako su brojni ugroženi radi čovjekovog djelovanja, vrijeme je da svi skupa ozbiljno razmislimo o praksama koje se danas smatraju sasvim normalnima, a uvelike doprinose izumiranju korisnih oprašivača.
Na jesen 2017. godine u znanstvenom časopisu Plos One (VIŠE) objavljeni su rezultati studije istraživanja skupine znanstvenika iz Nizozemske, Njemačke i Velike Britanije prema kojem je nestalo 75% letećih kukaca u zadnjih 30 godina, i to prema podacima zabilježenima u zaštićenom području. Znanstvenici upozoravaju kako nam prijeti urušavanje cijelog hranidbenog lanca.
Utjecaj industrijske poljoprivrede je primarni osumnjičenik za ovaj kolaps. Uloga kukaca u ekosustavu je nezamjenjiva, ako izgubimo kukce, sve drugo će se urušiti, upozorili su znanstvenici.
PRIORITET: SMANJITI UPOTREBU PESTICIDA
Industrijska poljoprivreda je dakle glavni osumnjičenik za drastično smanjenje populacije kukaca, a time i brojnih korisnih oprašivača. Stoga bi svi trebalo ozbiljno razmisliti o primjeni istih, bilo da se radi o hobistima ili proizvođačima. Postoje manje toksične alternative i metode kojima možemo imati dobre urode, a istovremeno ne ugrožavati korisne oprašivače.
Bakar tj sredstva na bazi bakra (modra galica i sl.) i prirodni insekticidi nisu alternativa jer su jednako toksični za okoliš kao i kemijska sredstva. Za bakar već dugo postoji rasprava na svjetskoj razini da ga treba maknuti iz liste ekoloških sredstava jer je toksičan za niže organizme, ostaje u tlu i u ljudskom tijelu se kumulativno nakuplja kao otrov (VIŠE). Također, prirodni insekticidi na bazi cvijeta buhača i sl. (prirodni piretrini) jednako su toksični za oprašivače kao i kemijska sredstva, jedina razlika je što se brzo razgrade na suncu pa nema dugotrajne toksičnosti za biosustav. Stoga i s njima treba biti jako oprezan kod primjene.
ALTERNATIVE TOKSIČNIM PESTICIDIMA:
– Prirodni neprijatelji (predatorski kukci, ptice…)
– Pametne zamke/klopke
– Virusi, gljivice, bakterije i nematode – profesionalna sredstva na tržištu za primjenu u poljoprivredi
– Sredstva za jačanje biljka (često imaju i insekticidno i antifungalno djelovanje)
– EM – efektivni mikroorganizmi
– Dugoročna izgradnja prirodne ravnoteže i raznolika sadnja
AKO PRSKAMO, ŠTO OBAVEZNO TREBAMO UČINITI:
– Ne prskati u vrijeme cvatnje voćki
– Prskati rano ujutro ili još bolje na večer kad ima manje pčela
– Paziti da se ne zagade pojilišta pčela
– Obavijestiti susjedne pčelare o prskanju – sve na 5 km udaljenosti
– Pokositi „korovne” cvjetnice ispod voćaka ako prskamo
– Držati se uputa proizvođača
– Pčelama ne smetaju samo insekticidi, nego i fungicidi i herbicidi – oprez kod primjene svih pesticida
Uzgoj hrane mogući je i na većim i na manjim površinama s biološkim metodama bez primjene pesticida, a o čemu svjedočim svojim vlastitim radom od 2006. godine u nekoliko vrtova i voćnjaka. Sve o tim metodama možete čitati na www.biovrt.com
