0
Nakon svake sezone cvatnje određenih biljaka, počinje i sezona skupljanja sjemenja istih. Naravno, zašto biste svake godine iznova kupovali sjeme biljaka koje ste uzgajali na vrtu, kad vrlo lako možete skupiti i spremiti sjeme koje nadalje sijete.
Za početak, ajmo se malo prisjetiti osnova iz biologije:)
Osnovna podjela biljaka sjemenjača je na golosjemenjače i kritosjemenjače. Osnovna razlika između njih je da golosjemenjače imaju nezaštićene sjemene zametke, dok su kod kritosjemenjača sjemeni zameci obavijeni, zatvoreni i zaštićeni plodnicom. U golosjemenjče uglavnom spada crnogorica, dok su kritosjemenjače biljke koje formiraju različite cvjetove.
Cvijet kao generativni organ kritosjemenjača sastoji se od cvjetne stapke, cvjetišta, ocvijeća, tučka i prašnika. Plod se razvija nakon oplodnje cvijeta, sastoji se od usplođa, i sjemenke, a služi za rasprostiranje biljaka.
Cvijeće na biljkama postoji iz glavnog razloga – za reprodukciju. Cvjetovi sadrže spolne organe biljaka kojim one stvaraju sjeme za nastavak svoje vrste.
Oprašivanje je prijenos peludnih zrnaca na njušku tučka. Cvjetovi se oprašuju kukcima i vjetrom, a rjeđe se i samooprašuju. Veliki dio se oprašuje kukcima, koje privlači mirisom i nektarom, a kukci skupljajući nektar prenose pelud sa cvijeta na cvijet.
Slika: pčela skupljanjem nektara prenosi pelud astera s cvijeta na cvijet i na taj način oprašuje biljku
Cvjetovi mogu biti jednospolni i dvospolni. Dvospolni su oni koji sadrže i “ženski spolni organ” – tučak, i “muške spolne organe” – prašnike. Jednospolni imaju posebne muške i ženske cvjetove. Kod jednospolnih cvjetova postoje 2 vrste biljaka:
– jednodomne biljke – i muški i ženski cvjetovi su na istoj stabljici (tikvice, krastavci, orah, ljeska, kukuruz…)
– dvodomne biljke – muški cvijetovi su na jednoj, ženski na drugoj stabljici (kiwi, dud, veprina, špinat…) – tu za uspješno oprašivanje trebate i “mušku” i “žensku” biljku
Slika: tučak i prašnici ljiljana
Biljke stvaraju različite i prekrasne cvjetove, a svojim bojama i mirisima privlače svoje oprašivače. U tu svrhu, neke su biljke razvila izuzetno duge cvjetne čašice i s njih mogu skupljati nektar samo kukci koji imaju dovoljno dug jezik, neke cvatu samo noću i tako privlače noćne kukce, neke čak izlučuju miris feromona ženki i imitiraju cvijetovima izgled ženke kako bi privukla mužjake iste vrste, a samo da ih opraše…nevjerojatna i fascinantna je povezanost biljnog i životinjskog svijeta. Tijekom evolucije, mnoge biljke su se prilagodile posebnim oprašivačima, tako da određene vrste kukaca oprašuju samo određene vrste biljaka, te je tako njihov opstanak ovisan isključivo jedno o drugome – što nažalost može i značiti da izumiranje jedne biljne vrste može značiti i izumiranje životinjske koja je njen oprašivač, i obrnuto.
Slika 1: silene armeria ima duge cvjetne čašice, tako da s nje mogu nektar skupiti samo kukci dugog usnog aparata
Slika 2: leptir na pijetlovoj krijesti, on radi građe svog usnog aparata može skupljati nektar i s teže dostupnih, i s lakše dostupnih cvjetova
.
I još jedna zanimljiva stvar – neke su biljke posebno “dizajnirane” da pod svaku cijenu izbjegnu samooprašivanje – tučak im je uglavnom duži ili zakrivljen da jedan kukac tokom slijetanja ne bi prenio vlastiti pelud cvijeta na tučak
Slike: Ismene ima duži tučak od prašnika, gloriosa ima zakrivljeni tučak
Kod biljaka koje formiraju mesnate plodove, sjeme dozrijeva unutar ploda. Dakle, sjeme voća i povrća možemo skupiti u zrelim plodovima koje konzumiramo. Kad je plod zreli, zrele su i sjemenke. Tada je potrebno izdvojiti sjeme i staviti ga sušiti.
Sjeme rajčice ispire se pod mlazom vode u gusto cijedilo i stavlja sušiti na papir, sjeme tikvice se vadi i izdvaja iz “mesa” tikve i isto tako suši na papiru ….
Naravno, uvijek postoje iznimke – sjeme jagode nije u plodu, nego na plodu – a najbolje ga je skupiti dok se plodovi osuše.
Kod povrća morate imati na umu da se sjeme uzima samo iz “original” biljaka, jer sjeme hibrida (ako ste kupili sjeme s oznakom F-1) neće imati iste osobine kao biljka s koje ste uzeli sjeme. Stoga je najbolje nabaviti “starinsko” sjeme i nadalje ga održavati na svom vrtu. Također, ako sadite više sorti iste vrsta, imajte na umu da će se one križati i tokom godina sve više biti sličnije (pogotovo tikvice).
Kod korijenastog povrća koje uzgajamo radi zadebljanog korijena (mrkva, peršin, celer, cikla) taj korijen nije plod – te biljke idu u sjeme ako ih uzgajate kao dvogodišnje biljke – iduće godine one cvatu i tad stvaraju puno sjemenki. Isto tako sjeme stvaraju druge godine kupusnjače i blitva. Sjeme mahunarki su zapravo zrna koje koristimo za prehranu, stoga jedan dio ostavite da se dozori i osuši na biljci, pa uberite i još osušite za sjeme.
Sjeme cvijeća je jako uzbudljiva priča Zapravo, kad samo pogledate kakvo sve fascinantno cvijeće postoji, a čiji izgled je zapravo tu u svrhu da bi privukao čim više kukaca i bio oprašen. Biljke troše jako puno energije na stvaranje cvijeta i proizvodnju sjemenja, a u genetskom kodu im je da se pod svaku cijenu moraju razmnožiti, zato se često preporuča da ako želite obilniju cvatnju – trgate ocvale cvjetove. Tome je razlog zato što dosta vrsta cvijeća završava cvatnju ako je uspjelo stvoriti sjeme, a ako nije – to će iznova opet činiti stvaranjem cvijeta. Primjetila sam i tokom godina da čak ponekad neke biljke koje su prema svim mogućim literaturama jednogodišnje i ne mogu prezimiti zimu, ako mi niknu tek na jesen i ne stvore sjeme, nekim čudom prežive debele minuse da bi mogle procvasti na proljeće.
Izgled sjemenih čahura i načini rasprostranjivanja sjemenki su toliko raznoliki i zapanjujuće maštoviti da kad to sve vidimo, ostaje nam jedino diviti se evoluciji i veličanstvenosti prirode.
Slike: Maslačak ima dizajnirano sjeme koje raznosi vjetar, geranium ima složeni sustav “kataplutiranja” kako bi rasprostranio sjemenke na veće udaljenosti
Najvažnije kod skupljanja sjemenki: sjeme se bere kad je potpuno zrelo, suho, i to po suhom, sunčanom vremenu. Kod nekih biljaka imate vremena skupiti sjeme prije nego se počne rasipati, kod nekih morate budno pratiti da vam sjeme ne “pobjegne”, bilo da čahura prsne i raznese sjeme, bilo da ga vjetar odnese.
Slika: zelene sjemene čahure delphiniuma: – kad dozore posmeđe i otvore se na vrhu, a s obzirom da stoje uspravno, neće se tako brzo rasuti sjeme – sjeme se ubire tek dok se čahure otvore
Slike: Sjeme scabiose i grčkog oleandra raznosi vjetar, morate biti spremni i “uhvatiti” sjeme prije nego ga vjetar odnese
Sjeme je najbolje brati u razne posudice, ja u tu svrhu koristim čašice jogurta i posudice u kojima se kupuju gljive u dućanima, koje su mi se pokazale najbolje za skupljanje i sušenje sjemenja. Kako berem sjeme koje je u čahurama, stavim posudicu ispod čahura i lagano istresam sjeme u njih – na taj način se jako malo rasipa i većina završi u posudici.
Kod skupljanja sjemenja, kod mnogo vrsta sjemenja ćete pobrati i vrlo puno mekinja, ostataka latica i ostataka čahura, a što kod spremanja zauzima jako puno prostora. Na ideju kako izdvojiti iz te mješavine sjeme inspiriralo me je sjećanje na to kako su naše bake i djedovi razdvajali pšenicu i kukuruz od primjesa – presipali su ga posudama na vjetru i vjetar je odnio sve primjese, dolje je palo samo čisto zrnje. Stoga sam sjeme počela razdvajati – puhanjem:) Ove posudice su s opet pokazale idealnim radi niskih i kosih bridova. Uglavnom uzmem posudicu i pušem lagano s jednog kraja na drugi – ono što prvo poleti su mekinje, sjeme je uglavnom teže i ono ostaje u posudici. Naravno, treba početi lagano i u samom procesu ćete osjetiti koliko jako morate puhati da ne ispušete i sjeme van iz posudice. Također, poželjno je da pušete na površinu gdje možete sve to natrag pokupiti, za slučaj da puhnete prejako i sve ispušete iz posudice. Ova metoda je odlična iz još jednog razloga – razdvojiti ćete i “prazno”, nekvalitetno sjeme koje je lakše, ostaje samo teže, sjeme koje će sigurno proklijati.
Slika: sjeme dalija prije i poslije razdvajanja latica od sjemenja puhanjem – bitno je da je sjeme potpuno suho, poželjno je sve još prije puhanja dobro prstima razmrviti da se latice razdvoje od sjemenki, a rezultat je čisto, kvalitetno sjeme koje zahtijeva puno manje mjesta za spremanje.
Sjeme nakon branja i razdvajanja svakako preporučam još jedno vrijeme sušiti na suhom mjestu, tako da budete sigurni da je potpuno suho. Kod mene su u vrijeme skupljanja sjemena “okupirani” svi viseći elementi u kuhinji, gdje još tjednima sušim sjeme nakon branja. Ako ćete sjeme ostaviti negdje gdje je prisutna vlaga, vrlo brzo će vam se skupiti plijesni na sjemenu i ono će propasti.
I još nešto bitno: nisu uvijek svi cvjetovi uspješno oprašeni i neće uvijek biti sjemena. Ponekad ćete naići samo na ostatke latica i čahura. Ovo posebno napominjem jer sam primijetila u dosta slučajeva da su se ljudi mislili da su ubrali sjeme, kad su ustvari pobrali samo ostatke cvijeta. Sjeme je uvijek specifično, mora se jasno razlikovati od ostataka cvijeta. Evo primjera na sjemenu osteospermuma – kod njega se ne nailazi uvijek na sjeme, a kad je cvijet oplođen – sjeme se jasno razlikuje. Na slici je vidljivo da se je razvio dio sjemenki, ponekad ih ima tek par, ponekad se razviju u velikom broju po cijeloj cvjetnoj glavici, ovisno o uspješnosti oprašivanja. Na drugoj slici vidite sjeme i ostatke latica.
Sjeme se sprema u papirnte vrećice, koje ne morate kupovati u dućanima, lako ih je napraviti iz papira i malo selotejpa, i na svaku vrećkicu si napišete naziv biljke čije ste sjeme spremili. Jako je bitno da se vrećice sjemenja čuvaju na suhom, idealno bi bilo i hladnijem mjestu (banke sjemenja su zapravo velike hladnjače), ali i na sobnoj temperaturi odlično zadržava klijavost i po nekoliko godina ako je pravilno osušeno i spremljeno. Klijavost sjemenja varira od vrste do vrste biljke, a u rasponu od nekoliko dana pa do stotinu godina. Što se tiče sjemenja cvijeća i povrća koje uzgajam u vrtu, nekako po iskustvu znam da većina tih vrsta zadržava klijavost nekih 2 godina, neke i više – naravno, ako je pravilno skupljeno, osušeno i spremljeno.
Svi koji želite kreirati svoj vrt sa domaćim sjemenjem starinskih vrsti povrća i voća te korisnim biljkama za sadnju u mješovitim kulturama, sjeme potražite u našem katalogu OVDJE.
