Lisne uši i mravi su jedna od čestih zajednica na koje ćete naići u vrtu. Tamo gdje se pojave lisne uši, odmah su tu i mravi koji zapravo budno prate kad će se uši pojaviti, i tada formiraju svoje “stado kravica”. Ova neobična zajednica ima obostranu korist – lisne uši luče medenu rosu kojom se hrane mravi, a mravi brinu za lisne uši i štite ih od prirodnih neprijatelja.
Bilo da se radi o ušima na ružama, ukrasnom grmlju, voćkama, vrtu, u gotovom svim slučajevima ćete zapaziti i mrave ako malo bolje pogledate. Mravi “pastiri” raspoređuju uši po biljci te skupljaju medenu rosu, a stimuliranjem odnosno nježnim glađenjem uši ona izlučuje više nektara – ovo je odlično dokumentirao David Attenborough, BBC, na jednom od svojih odličnih dokumentaraca.
Slika: mravi pastiri raspoređuju uši po gavezu i skupljaju medenu rosu:
Na vrtu ćete češće zamijetiti crne uši, na voćkama zelene, a ima ih u još mnogo nijansi. Najgora je najezda na vrtu kad crne uši napadnu bob. Dobra metoda odvraćanja je sjetva kamilice između boba kao mamac ušima, jer će onda radije napasti kamilicu.
U slučaju jače najezde ja gnječim uši ručno: nakon par gnječenja mravi odustanu i premjeste svoje stado drugdje, jer ne žele veće gubitke. Stoga mi se zasad kao najbolje rješenje čini sijati kamilicu po vrtu posvud kao mamac za uši, a eventualni napad na povrće obraniti gnječenjem – pa tako natjerati mrave da ozbiljno razmisle o preseljenju svog stada ako ne žele veće gubitke.
Mravi jako paze na uši i pomno ih štite od njihovih prirodnih neprijatelja: bubamara, osolikih muha, zlatooka…
Slika: mrav napada bubamaru koja je krenula u pohod na uši na kamilici
Fotografija: osolika muha, prirodni neprijatelj lisnih ušiju (VIŠE)
Mravi imaju i svoju korisnu ulogu u eko sustavu, problem s njima je kad je prava najezda. Ja zapravo znam prekopati mravinjak – ne zato jer mi smetaju mravi, nego ako su mi na putu. Svjesna sam činjenice da ih se je riješiti nemoguće, pa se trudim nekako napraviti suživot u vrtu.
Postoje biljke koje mravi ne vole – lavanda (mada sam primijetila mravinjak i u blizini lavande ) , paprat – posaditi ju po vrtu, malčirati njome ( i lišćem rajčice) i prskati juhom od paprati, mažuran i majčina dušica, te prskati juhom od pravog pelina.
Tijekom godina sam primijetila da mravi obožavaju bijeli stolisnik, te jako pazim da tu biljku na vrtu nemam, jer mravi automatski grade mravinjak kod nje – a baš mi se ne priziva mrave u vrt :).