RADOVI U VRTOVIMA
Na vrtovima sam početkom lipnja dovršavala sjetvu na vrtu br 2 i onda polako krenula u sjetvu u biovrtu. Naime, u biovrtu radi puževa nisam mogla prije, jer je trebalo dio biovrta raskrčiti, a bilo je i toliko puževa da bi baš sve pojeli. Stoga im je prvo trebalo smanjiti broj, da bi uopće tamo uspjela nešto uzgojiti. Tako to ide dok si uzmeš preveliki zalogaj – kasniš sa svime 😀 Primijetila sam da je sve što sam zadnje sijala u idealno toplu i vlažnu zemlju posijala duplo brže niklo od onog prije… pa ajde, kako je bio početak lipnja, bude sve stiglo. Jedino sam se svađala već jedno vrijeme s voluharicom ispod gredice rasada kupusnjača, stalno ih je nadizala kako je kopala ispod, pa dio koji ostane u zraku se suši, morala sam stalno nadgledati, gaziti nadignutu zemlju i zalijevati…
BIOVRT
Po drugi put sam krenula raskrčivati gredicu s jagodama. Zarasla ih je kostrva tj koštan, na dijelovima opet pirika, a unutra su zreli podovi trulili – jeli su ih puževi i neki kukci. Veliki dio sam oplijevila i pomalčirala i super je zapravo ako budem sad vodila brigu da ne zaraste opet pirika i koštan pa da ne završim u tako velikom poslu s tom gredicom kao ovog travnja. Stoga sam među jagode posadila cvijeće – cosmos i sl, da duže vodim tu brigu.
Raskrčivala sam i ostatak biovrta, te na jednom dijelu napravila gredice i posijala dio mahunarki i tikvenjača. Ispod malča koji sam na biovrt položila još prošle jeseni je bila zemlja još super mokra i rahla. Jedan veliki dio biovrta smo raskrčili od korova na prvoj volonterskoj akciji 06.06., a veliki dio sam i sama poslije toga odradila.
Raskrčila sam i jako veliki dio uz ogradu, do ribiza i malina, i napravila jednu dugu gredicu na koju sam sijala i sadila kasnije. Tu je bilo jako puno puževa, najviše odmah ispod korova – ispod dobričice, te nešto ispod malča… Lovila sam ih svaku večer s palentom i skupljala ispod malča, te sam na kraju i na većem dijelu maknula malč na staze za hodanje, jer su ispod malča bili malecki puževi.
Krajem mjeseca kad je bilo kišnije, po cijelom sam biovrtu rasađivala cvijeće te nešto kupusnjača na par gredica, te posijala mahune. Pripremala sam vrtove za dan otvorenih vrata u biovrtu (04.07.) pa sredila sam dobar dio biovrta – oplijevila oko gaillardia i rudbekia, napravila staze, nasadila cinije, nevene, vanjsku koprivu i kadifice…
VRT BR 2
Baš kako je počeo lipanj, počeo je i rasti korov nakon lipanjskih kiša. I to je sasvim normalno – na jako obrađenim tlima užurbano rastu jednogodišnji pionirski korovi da čim prije „zarastu” ogoljelu površinu – jer tlo nigdje u prirodi nije ogoljelo osim u pustinjama, te je to jednostavan prirodni mehanizam. Drugo je to što mi pokušavamo između tih korova osloboditi mlade biljke koje smo mi posijali, jer u suprotnom bi bila zagušene korovima. Slak je rastao kao ludi, kao i uskolisni korovi, trebalo je i okopavati i čupati na sve strane.
Kako je već bilo dosta suho sredinom lipnja, toliko suho da nisam mogla zabosti kolce u zemlju za potpornje visokim mahunarkama, za čupanje korova sam imala posebnu tehniku: prvo sam zalijala gredicu, čekala 1 sat, i onda raspalila po korovu 😀 inače baš i ne bi išlo. A trebalo je raskrčiti i povrće i cvijeće koje je nedavno niklo, jer zakrčeno korovom ne može narasti.
15.06. je konačno pala kiša, dobar je dio noći padala, i u pravo vrijeme je pala, jer je već bilo jako sušno. Kolce ipak još uvijek nisam mogla zabosti u zemlju za visoke mahunarke, ali sam zato iskoristila par dana nakon kiša za plijevljenje jednogodišnjeg korova po vrtu – najviše koštan i svračicu, uskolisne korove… nekako se korov u ovoj fazi raste nakon kiše malo “otpusti” od tla i jako ga je lako počupati i osloboditi mnoge tek proklijale biljke…
Sredinom lipnja sam ponavljala sjetvu mahunarki koje su dosta slabo nikle – jing jang visoke mahune i crveni niski grah. Naravno, uz prethodno namakanje sjemenja da prije nikne
Nakon kiša, u drugoj polovici lipnja posadila sam dio tikvenjača što sam imala posijano naknadno po teglama – i bilo je pametno dio posijati na otvoreno a dio u tegle, jer na vrtu nije sve niklo od krastavaca, kiwana i sl, pa se je naknadno sve to po vrtu popunilo s ovima iz tegle. Presadila sam i dio zelja.
Bila sam jako vesela i zadovoljna tijekom radova na vrtu, i kišici nakon koje je bilo idealno raditi na vrtu:) Glavni fokus je u lipnju dakle bio osloboditi mlade biljke korova da mogu narasti, a malčiralo se je kasnije – radi puževa koje smo isto tako tijekom lipnja maksimalno pokušavali suzbiti, a malč bi nam tu onda samo otežavao stvar.
Kako je razdoblje nakon 20.06. bilo dosta kišovitije, iskoristila sam to za presađivanje kupusnjača, cinija, kadifica, nevena… sve se najbolje primi kad opet padne kiša nakon presađivanja
Na dijelu vrta gdje smo izvadili češnjak posijane su bile krajem lipnja endivije, radiči, repe, presadila sam i mladu salatu.
VOLONTERSKE AKCIJE
Zahvaljujući volonterima u biovrtu, na 2 biovrtne volonterske radne akcije mnogo je toga napravljeno. Na prvoj akciji 06.06. raskrčili smo dobar dio biovrta, a dio volontera nakolčio je sve rajčice – preko 130 kolaca, nije to bio mali posao.
20.06. održana je druga biovrtna volonterska akcija. Muški dio volontera se je prilično namučio s postavljanjem bambusovih kolaca – zemlja je bila toliko stegnula da nije išlo samo nabadanjem, trebalo je prije čekićem nabiti kraći kolac da se napravi rupa, pa onda staviti bambusov kolac. Oplijevili smo još dio vrta br 2 i povadili još 1 vrstu zrelog češnjaka…
Te subote 20.06. poslijepodne slijedilo je pravo nevrijeme s ledom – dobro da nije bio krupni led, ali je sve skupa dosta potuklo zemlju i neke mlade biljčice…. bude se oporavilo, nije prestrašno.
OSTALI RADOVI U VRTU I OKO VRTA
Oplijevila sam ruže kod tetine ograde, one koje sam prošlo ljeto tamo sadila. Muž ih je zadnji put malo pokosio u travi, sad su oslobođene pa ih više neće… i na ogradu sam posadila slak koji mi je nikao pred kućom gdje se nema kamo pentrati.
Sestra mi je donijela višak bambusa iz njenog vrta, posadila sam ga u šumski vrt, s time da prvo nisam imala ideje kamo da ga posadim, s obzirom na njegovu invazivnost… vozila sam bambus u tačkama gore dolje po šumskom vrtu, usput oplijevila među s biljkama uz prepumpnu stanicu, i konačno sam našla mjesto uz jednu ukrasnu travu i tamo ga posadila. A jabuci u šumskom vrtu koja je bila izuzetno rodna ove godine, a na slabobujnoj podlozi, napravila sam skupa sa mužom konstrukciju i na nju sam privezala prerodne grane, inače ne bi mogla izdržati s toliko plodova.
Posadila sam i dobar dio trajnica i dio ukrasnog grmlja što sam većinu nakon neobuzdanih kupovina držala u teglama jer nisam imala ideje kamo to posaditi… hoste i tiarelle su dobile mjesto uz sanduk za gliste, 2 grma sam smjestila u cvjetnu ogradicu od ukrasnog grmlja, a malu krvaru i kaloper na biovrt….
Raskrčila i dio oko hotela za kukce, prošle sam godine tamo posadila velike grmove pelina, a sad sam između presadila nešto suncokreta koji su smetali na vrtu br 2 – prije kiša, pa su se uspješno primili.
Tijekom lipnja sam počela sa skupljanjem sjemenja – kamilica je već veliki dio popadala, svu sam koja je pri kraju cvatnje potrgala u kutiju, dio rukole se je isto već rasipao, vlasac je bio taman zreli, kao i dio salate 4 godišnja doba koje sam pobrala prije kiše.
Bilo je vrijeme i za berbu i sušenje začinskog i ljekovitog bilja, pobrala sam i spremila kamilicu, melisu, mentu, stolisnik, origano….
BERBA ČEŠNJAKA
12.06. je izvađeni prvi dozorio češnjak. Zadovoljna sam urodom, samo sam na 2 kom primijetila štetu od lukove muhe. Kako je bio na jesen pomalčirani sa sijenom i na to sam sipala pepeo, izdržalo je bez previše korova sve do vađenja – dok smo onaj prošle godine morali plijeviti. I nakon “škole” od pretprošle godine kad ga nismo na vrijeme izvadili – sad točno pratim i ne propuštam krajnji čas za vađenje – jer eto, na vlastitoj koži se najbolje pamti lekcija 😀
Ostatak ranog češnjaka je bio pobrani do kraja lipnja i stavljeni na sušenje, a krajem lipnja sam započela i s berbom kasnijeg proljetnog češnjaka, kojeg sam plela u vijence. Više o raznim vrstama jesenskog češnjaka pročitajte OVDJE.
BUBAMARE
Tijekom lipnja sve je prepuno bubamara, i ličinka i odraslih jedinki, hranile su se ušima na lobodi koju sam ostavila kao mamac za uši posvud po vrtu 🙂 Kako se one izliježu u odrasle kukce u isto vrijeme kad su i mlade krumpirove zlatice na vrtu – mnogi ljudi brkaju ličinke krumpirove zlatice i ličinku bubamare u fazi preobrazbe u odraslu bubamaru. Kako ih razlikovati pročitajte OVDJE.
PUŽEVI
Početkom lipnja nastavila sam spašavati vrt i biljke od puževa. Kako su mi na vrtu uništili dio krastavaca i tikvica, posijala sam dio i u teglice kraj kuće, da bar tamo uspiju. I lijepo su napredovale u teglicama, dok jednog dana nije pola toga nestalo – 3 španjolska puža su došla i do tih tegli, sakrili se ispod plastike za teglice, te pojeli 1 krastavce, sve cucamelone i dio tikvica, ajoj… i tako sam morala opet u sjetvu.
Na vrtovima je bilo mnogo puževa, trebalo ih je stalno skupljati da bi bilo što moglo narasti na vrtu. Početkom lipnja otišla sam u Sloveniju po još Ferramola (ekološki limacid). U šumskom vrtu je bila „ludnica” – puž na pužu, a još nisu bili preveliki za Ferramol – jer dok su preveliki ne djeluje baš. A opet bilo je i maleckih, izgleda da smo dočekali i već drugu generaciju, uh..
Kako je počelo sušnije i toplije vrijeme, do polovice lipnja je bilo malo zatišje, ali nakon kiše 15.06. i 19.06. opet su se dosta aktivirali. Na biovrtu je bilo jako loše, kako je grah nicao tako su ga tamanili, zato sam stalno odgađala glavninu sjetve tamo. Lovila sam ih s palentom – navečer sam pobacala palentu u hrpe, tako napravila krug po biovrtu – dok sam se vratila, već je oko svake hrpe bilo nešto puževa i jurili su prema njoj. Tada sam onda uzela u ruke vodu s vapnom i skupljala ih u kantu. Znala sam tako svaku večer nekoliko krugova po vrtu napraviti, i uvijek bi iznova našla puževe kod palenta. Jedne sam večeri pobacala za pokus i ferramol i palentu – svi su jurili k palenti – dakle ona ih više privlači – ali ne ubija sigurno, nego je sigurna kao dobar mamac za lakše skulkjanje.
Nakon kiša bila je opet i ludnica oko vrta br 2, dolje na kraju kod drveća, dok ih je najmanje bilo na sredini vrta br 2 – jer se stalno okopavalo i micao korov pa nisu imali mnogo mjesta za skrivanje…. Ove godine odlučila sam maksimalno smanjiti broj puževa – i patke i mama i ja smo bile jako ažurne u skupljanju. Muka mi je bila dok se sjetim šumskog vrta, tamo ih ima katastrofalno puno, pobacala sam parput ferramol, i unatoč tome ih je bilo strahovito puno…. a kako se je trebalo boriti za opstanak na vrtovima, na šumskom vrtu nije bilo vremena i za skupljanje. Posebno ih je bilo puno nakon što je moj suprug pokosio trimerom cvjetnu ogradu nakon biovrta – među sa susjedom – odmah nakon košnje pojavile su se stotine… ali barem ih je tako puno lakše sve skupiti nakon košnje. Bitno mi ih je bilo skupiti sve koji su bili bliže vrtovima, da se ne razmnože prije i tako ne naprave još veću invaziju.
Fotografije: 1. sve vučike na biovrtu su bila jako izjedene 2. cvjetna međa sa susjedom gdje je bilo puno puževa nakon košnje
KRUMPIROVE ZLATICE
Iako ove godine nije bilo jako puno krumpirove zlatice i više su mi puževi potamanili lišće krumpira nego zlatice, svejedno ih je bilo dosta na ponekim biljkama i proždirale su lišće. Tijekom lipnja sam u više navrata sve obišla, istresla zlatice u kantu i zgazila ih nakon skupljanja. Bilo je i manjih i odraslih, tako da je uvijek bilo nešto za skupiti. Nije lijepo, ali kako nemam prirodnih neprijatelja zlatica koje bih pazila i poticala, skupljanje mi je bila jedina alternativa. Čula sam da indijske patke jedu krumpirove zlatice, ali moje nažalost nisu baš bile nešto zainteresirane, samo su prolazile krumpirom…
NEPOZNATI “STANARI” U POTOKU IZA ŠUMSKOG VRTA
Početkom lipnja pojavila se je sumnjiva crvena boja u kanalu za oborinske vode na kraju šumskog vrta. Kako je to bila jarko crvena boja, pomislila sam da se radi o nekoj kemikaliji ili boji… Međutim, na kraju je ispalo da se radi o živim bićima – tubifexima. Tubifexi su sitne gliste koje žive u mulju uz obale potoka gdje jedu organski materijal i jedan su od pokazatelja da je voda kemijski nezagađena. Jako zanimljivo izgledaju, jer dok priđete površini gdje obitavaju, cijela s crvena masa miče kao jedan veliki organizam.
LIPANJ – MJESEC BOBIČASTOG VOĆA
Tijekom lipnja dozrijeva skoro svo bobičasto voće, milina 🙂 – dud, jagode, jagode kitnjače, ribiz, josta, ogrozd, maline…. koje divno obilje :)…. Ove godine uživala sam i u prvom urodu krušvice koju sam dobila za rođendan, bobice su me stvarno oduševile okusom. Maline su super rodile, ali ih je prilično rano napala siva plijesan – dok su zorili plodovi su se počeli sušiti. Isto sam čula i od drugih da im se je dogodilo. Srećom, većinu sam ipak pobrala tj dozorilo je prije nego ih je napala bolest i posušila plodove. Čini se da su vremenski uvjeti jako pogodovali ranom širenju bolesti, koja je kasnije česta na kupinama.
RASCVJETANI LIPANJ
Tijekom lipnja svašta je cvalo na svakom kutku, evo dio te cvjetne raskoši.
Uz kuću: mamuzica i philadelphus; gaillardia, ljiljani…
oenothera speciosa i crni sljez
kalifornijski mak, tritoma, hortenzije, ivančice
makovi, malva moschata alba i turski karanfili
u šumskom vrtu verbena bonariensis privukla je mnoštvo leptira, a pronađeni je krivac koji kreše ukrasne trave – moj mačor Zvonko
I još mnogo fotografija cvjetnoga šarenila i radova u vrtovima možete pogledati u sljedećem foto-albumu lipnja 2015:
https://www.biovrt.com/galerija/lipanj-2015/