0
Zanimljivo je kako puno stvari iz pučke predaje imaju veze s vrtlarenjem i kako su doista svake godine aktualne i primjenjive. Pa tako su i datumi iz katoličkog kalendara od 11.-15.05. nazvani “Ledeni, zamrznuti sveci” svojim nazivom jasno ukazuju na mogući pad temperature i pojavu mraza.
Radi se o sljedećim datumima:
Sveti Mamericije – 11. svibnja
Sveti Pankracije – 12. svibnja
Sveti Servacije – 13. svibnja
Sveti Bonifacije – 14. svibnja
Sveta Sofija – 15. svibnja
Ovu pojavu pomno pratim zadnjih 10 godina i gotovo svake godine oko 10.05. padne temperatura, a često zapušu i hladni vjetrovi. Ova pojava događa se već stotinama godina kako se prati i bilježi, zato se u pučkoj predaji ovi datumi iz katoličkog kalendara nazivaju “Ledeni, zamrznuti sveci”. Vele da je vrijeme stabilno tek nakon Sv. Sofije (15.05.) – ali i tu treba biti oprezan – zadnji mraz je prema promatranjima u našim krajevima moguć čak sve do 19.05. Stoga su mnogi svoje radove u vrtu uvijek planirali prema ovim datumima. Mahunarke i tikve su se sijale tako da niknu tek nakon ovih datuma, dakle najranije oko 7 dana prije “ledenih svetaca”. Čekalo se je i sa sadnjom presadnica rajčica i paprika na otvoreno, jer su one jako osjetljive na mraz. Tako s većinu kultura osjetljivim na mraz radim i ja.
A da je ovo itekako moguće uvjerila sam se i sama. 18.05.2012. godine, kad je kod mene u Međimurju bio mraz. A baš te godine bilo je tako lijepo dugo toplo razdoblje krajem travnja i početkom svibnja, da me je mama nagovorila da presadim sve presadnice rajčica u prvoj polovici svibnja na otvoreno. Nakon mraza bile su jako velike štete na krumpiru, kukuruzu, rajčicama i paprikama – svi su opet sadili rajčice i paprike, tako da se više niti nije moglo nabaviti nove presadnice za sadnju. Mahunarke i tikvice sam ponovo sijala.
Fotografije: tikve i grah u biovrtu nakon mraza 18.05.2012. godine
Često je prekrasno i toplo vrijeme i u travnju i početkom svibnja, pa mnogi u to vrijeme sve posiju i posade u svoje vrtove. Ali dakle ne zaboravite na moguće zahlađenje, kad vam mnoge biljčice tako mogu biti uništene. Ne mora nužno biti mraz, i jako hladni vjetrovi koji su također česta pojava u to doba godine često su pogubni za grah, tikve, krastavce, rajčice, paprike…
Kako ipak ono što se prije posadi rodi ranije, na vrtu imam prvu “oportunističku” sjetvu i onu pravu kasnije. Krajem travnja ili početkom svibnja posijem prve mahune, krastavce i tikvice, te posadim nekoliko presadnica paprike i rajčice na otvoreno – dakle manje količine. Ako će biti dobro vrijeme, prije će roditi. Ako će biti mraz i hladni vjetar, neće mi biti teško ako će manje količine biti uništene.
Drugu, pravu sjetvu i sadnju presadnica radim dakle dok sam sigurna da će nadalje vrijeme biti bez mraza i hladnog vjetra. Tako glavninu tikvica, krastavaca i mahunarki sijem tek nakon 05.05., a često čak i polovicom svibnja. Rajčice, paprike i patlidžane presađujem na otvoreno sredinom svibnja. I bez brige – sve na vrijeme rodi. Naime, dok jednom prođu hladnoće i zemlja se zagrije, sve bolje i brže raste.
Poučena prijašnjim iskustvima, ali i mudrošću naših baka i djedova, doista, vrijeme je prevrtljivo u ovo doba godine i na ovaj način imam najmanje štete u vrtu.
Više o ovoj temi pogledajte i u videu 🙂
