0
Počela je veljača. Dani su polako, ali sigurno sve duži i sve nam je bliži početak nove vrtlarske sezone. Mnogi, poput mene, već su jako nestrpljivi i na veliko su u planiranju svojih vrtova za ovu godinu. A nakon planiranja kreće se i u potragu za sjemenjem koje nam nedostaje.
Trgovine se pune novim zalihama sjemenja, a na internetu se već neko vrijeme također svašta može pronaći. Ja sam već počela i kupila sam mnoštvo novog sjemenja. Iako već imam jako puno vrsti na svom vrtu i sama skupljam svoje sjeme, ne mogu odoljeti potrazi za novim biljkama koje još nemam. Stoga sam već prošla sve dućane, te sam naručila i nešto preko oglasa na internetu. Neki kupuju cipele, neki mobitele…ja sjeme i biljke. Svatko ima svoju malu slabost
Ukoliko se spremate u nabavu sjemenja, evo nekoliko stvari na koje trebate obratiti pažnju.
CIJENA SJEMENJA : Iako ovdje govorimo o malim vrećicama sjemenja koja sa mogu kupiti u većini maloprodajnih trgovina, razlike u cijenama od dućana do dućana često su velike. Nije isto dati za vrećicu sjemenja 4 ili 6 kn, pogotovo ako ćete kupiti veće količine.
Stoga svakako prilikom kupovine sjemenja prvo pogledajte cijene i izbor u nekoliko trgovina, pa onda krenite u stvarnu nabavu.
KOLIČINA SJEMENJA: Iako sva pakiranja sjemenja izgledaju više – manje ista, količine sjemenja koje se nalaze u paketićima često se jako razlikuju od proizvođača do proizvođača. Nije isto kupiti pakiranje s 20-tak sjemenki i 200-tinjak sjemenki iste vrste – a doista mogu biti takve razlike. Stoga, dok provjeravate cijene provjerite prstima i količinu sjemenki koje se nalaze u pakiranjima – primijetiti ćete velike razlike. Manja i jeftinija vrećica često znači i puno manje sjemenja.
ROK TRAJANJA : U dućanima nekad prodaju ostatke iz prijašnjih godina, pa se tako može naći i sjeme kojem je prošao rok trajanja. Rok trajanja je označen na poleđini vrećice i svakako ga provjerite prije kupovine. U pravilu, rok trajanja je oko 2-3 godine, neke vrste nešto manje neke malo više, ali ovo je prosjek. Doduše, ako je sjemenju i prošao rok trajanja postoji velika mogućnost da će ipak sjeme proklijati, samo u manjem postotku. Ali, zašto kupovati nešto čemu je prošao rok trajanja i tako si umanjiti šanse za bolji uzgoj, ako možete kupiti svježe sjeme kojeg si dio možete ostaviti i za sjetvu iduće godine.
ORGANSKO I KONVENCIONALNO SJEME: Organsko sjeme je skupljeno s biljaka iz organskog uzgoja. To znači da su biljke s kojih je skupljeno sjeme uzgojene bez upotrebe herbicida, pesticida i ostalih kemikalija. Takvo sjeme je posebno označeno – ima oznaku da je organsko na samoj vrećici. Nažalost, takvog je sjemenja jako malo na tržištu. Svo ostalo sjeme na tržištu je iz konvencionalnog uzgoja, dakle biljke s kojih je skupljeno sjeme su uzgajane uz pomoć insekticida, pesticida itd… Najidealnije bi bilo nabaviti organsko sjeme za vaš biovrt, ali kako sam spomenula ima ga jako malo na tržištu i duplo je skuplje. Stoga nije kraj svijeta ako za vaš vrt nabavite i konvencionalno sjeme, pa ga dalje razmnožavate na svom vrtu. Već iduće godine ćete tako imati svoje vlastito organsko sjeme. Ali dakle ovdje mislim samo na sorte koje su autohtone ili sorte koje se uredno mogu dalje razmnožavati, nikako ne hibridi ili GMO sjeme, to izbjegavajte pod svaku cijenu. Dakle, riječ organsko sjeme označava uvjete u kojima su bilje biljke s kojih je sjeme skupljeno uzgajano. Nemoje to brkati s hibridima, sortama i tretiranjem sjemenja.
TRETIRANJE SJEMENJA :Podatak da li je sjeme tretirano ili ne je obavezan i nalazi se ne poleđini pakiranja. Sjeme može biti tretirano i netretirano, drugim riječima , ako je tretirano znači da je “okupano” u fungicidima i da je obloženo slojem tog fungicida. Tretiranje se provodi kao način sprečavanja prenošenja bolesti koje se šire sjemenjem. Međutim, činjenica je da postoje i brojne bolesti koje ne sprečavaju ti standardni fungicidi (thiram, iprodion). S druge strane, takvo je sjeme izuzetno toksično i treba biti jako oprezan prilikom sjetve. Dok otvorite vrećicu, na prvi pogled ćete odmah prepoznati tretirano sjeme: ono je ili jarko roza ili plavo. Dakle, ako i kupite takvo sjeme, čuvajte ga dalje od dohvata djece i ne dirajte to sjeme rukama, obavezno koristite rukavice. Moja je preporuka svakako izbjegavati takvo sjeme i obavezno čitajte podatak o tretiranju prilikom kupovine. Ako neki proizvođač ima npr. tretirano sjeme graha, ne znači da je svo sjeme graha na tržistu tretirano, pregledajte pakiranja drugih proizvođača i vrlo vjerojatno ćete naići i na netretirano sjeme iste vrste.
Što ako niste uspjeli pronaći određenu vrstu sjemenja netretirano, a zaista ga želite posijati na vašem vrtu?
Primjetila sam da ove godine na tržištu ima jako puno tretiranog graha i graška i teško je naći pakiranja koja nisu tretirana. Ako nemate izbora osim takvog tretiranog sjemenja, pretpostavljam da ćete ga kupiti. Dakle, imajte na umu da je to sjeme obloženo toksičnim fungicidom i baratajte sjemenjem samo s gumenim rukavicama. Da ne bi sve te fungicide stavili u zemlju s sjemenom, prije same sjetve okupajte sjeme u toploj vodi – pustite da se namače par minuta i onda sve protrljajte s rukama ( u rukavicama!), te još jednom isperite. Nećete sve isprati, ali većinu budete. Grah i mahune se ionako često preporuča namakati noć prije sjetve, pa ovaj postupak neće naštetiti sjemenju. Ali svakako te sezone skupite svoje sjeme tih vrsti, da više ne morate kupovati toksično sjeme.
NAZIVI SJEMENJA – ŠTO ONI ZNAČE?
Primjetila sam da neki proizvođači dobro označavaju sjeme, navode puni naziv, latinski naziv, oznaku da li je hibrid ili ne, te da li je možda autohtona sorta nekog podneblja. Tako bi to zapravo trebalo izgledati. Međutim, na drugima ćete naći samo šture podatke, bez latinskog naziva, kao na primjeru fotografije gore. Iskreno, nisam baš previše sigurna s tako djelomičnim oznakama na sjemenju da se točno zna što oni nude i da li to možda kojim slučajem nije hibrid. Stoga je uvijek sigurnije kupiti dobro označeno sjeme.
Osim što se danas razvijaju hibridi i GMO sjeme kojih se mnogi (s razlogom) plaše, istodobno se razvijaju i “klasične” sorte sjemenja i u prodaji su danas kod nas većinom upravo te sorte. Većina sjemenarni održava sorte koje su tokom povijesti razvili vrtlari i koje su se pokazale najpogodnijima za uzgoj. A upravo uzgojem i odabirom razvijaju se i nove sorte, koje dakle nisu rezultat nikakvog inženjeringa, nego prirodnog odabira. Dakle, nemojte se bojati kupiti takve sorte, jer to su sorte koje možete bez straha posijati u vašem vrtu i nadalje skupljati s njih sjeme. To su npr: mrkva nanthes, tikvica patišon, krastavci kornišon, salata dalmatinska ledenka…. Naravno, uvidjeti ćete tokom uzgoja na vrtu da je doista teško skupljati baš svo sjeme s vrta i koliko se neke vrste međusobno križaju. Skupljanje sjemenja je za neke vrste doista lako, ali za neke, poput mrkve koja se često iskriža s divljom mrkvom, nije baš tako jednostavno. Stoga i ja još uvijek kupujem sjeme određenih vrsti i polako razrađujem strategiju kako i ovo sjeme uspješno skupiti. A do tada, zahvalna sam što postoje i sjemenarne koje imaju u ponudi ovakve sorte za kupiti.
Opasnost koja se skriva kod sjemenarni je ta da ih diljem svijeta preuzimaju velike kemijske korporacije koje razvijaju sjeme koje se prodaje u kompletu s njihovim kemijskim sredstvima. Na tržištu se nudi sve manje i manje sorti i sjemenarne počinju pogodovati uglavnom velikim proizvođačima, pa razvijaju sve više hibrida. To sve skupa je pogodovalo smanjenju biološke raznolikosti za 97% u toku prošlog stoljeća. Međutim, na našem tržištu imamo sreće da postoji još jedna sjemenarna koja čuva i razmnožava puno autohtonih sorti. Neću nikoga reklamirati, ali ako ćete dobro proučiti vrećice sjemenja u ponudi i sami ćete to otkriti.
HIBRIDI: DA ILI NE?
Hibride ćete prepoznati po oznaci F1 nakon naziva sjemenja. To su vrste koje su nastale namjernim križanjem tzv. čistih linija, sjemenja dobivenog uzastopnom samooplodnjom. Bujnost nastaje kombinacijom dvaju genetički različitih čistih linija. To dakle nije GMO, nego vrsta nastala ciljanim križanjem. One donose bujni urod prve godine, ali sjeme skupljeno s tih biljaka ne daje iste rezultate. Njihovo sjeme stoga ne možete ponovo sijati, jer iz njihovog sjemenja neće narasti biljke s istim osobinama kao i njihovi roditelji, često će biti kržljave i slabog uroda ili će svake godine sve manje i manje roditi. Hibridi dakle stvaraju ovisnost vrtlara o kupovini sjemenja i sigurnu zaradu onome tko ih proizvodi. Dugoročno vode samo smanjenju biološke raznolikosti i osiromašenju poljoprivrednika koji su primorani svake godine iznova kupovati sjeme. Stoga uvijek radije birajte čiste vrste, bez oznake F1 uz naziv vrste, tim bolje ako se radi o nekoj autohtonoj vrsti. To su vrste od kojih možete na kraju sezone skupiti sjeme i bez brige posijati iduće godine. Sjetvom svake godine na vlastitom vrtu vi ćete tu biljku prilagođavati vašem tlu, vašoj klimi i ostalim uvjetima i tako ćete imati otpornu biljku dobro prilagođenu uvjetima u kojima raste, puno otporniju i na bolesti i na nametnike.
OSTALI PODACI NA PAKIRANJIMA SJEMENJA
Neki proizvođači navode na pakiranjima vrlo šture podatke o nazivima, te kad se sjeme sije. Drugi pak navode puno bolje opise, vrijeme klijanja, visinu u koju biljka naraste, dubinu sijanja i potreban razmak među biljkama, pa čak i neke praktične savjete. Naravno, čim više podataka to bolje, lakše će vam biti s sjetvom i planiranjem vrta.
Još jedan bitan podatak na pakiranjima sjemenja je zemlja porijekla. Većinom će to biti Italija. Nažalost, situacija u Hrvatskoj ja danas takva da nema domaćih proizvođača sjemenja i većina sjemenja ja na tržištu iz uvoza. Pa čak i ona pakiranja sjemenja koja imaju na pakiranju hrvatsku zastavu, porijeklom su iz Italije.
KUPOVINA SJEMENJA PREKO INTERNETA
Na domaćim oglasnim i aukcijskim portalima možete pronaći veliki izbor sjemenja. Tu ima jako puno preprodavatelja koji preprodaju kupljeno sjeme na inozemnim internet portalima i tek manji je broj onih kod kojih možete nabaviti domaće sjeme. Prednost nabave preko interneta je što možete kupiti u udobnosti vlastitog doma, platite sjeme preko računa ili uplatnicom i poštom vam stigne doma. Nedostatak je što ponekad preuzimate rizik, jer dok ne poznajete prodavatelja i ne vidite što on stvarno nudi, može vam prodati svašta. Čula sam i vidjela svašta: neki prodavatelji tvrde u oglasima da su sjeme i fotografije iz njihovog vrta, ali to im je samo reklamni trik i zapravo su samo preprodavatelji. Poznajem ljude koji su kupili takvo sjeme zato jer je u oglasu pisalo da je domaće i osjećali su se jako prevareno kad su dobili original pakiranje nekog češkog proizvođača. Neki su prodavatelji išli tako daleko da su preprodavali kupljeno tretirano (roza) sjeme i onda kupcu tvrdili da su to oni doma tretirali sjeme. Kaj god! Neki kradu tuđe fotografije i tekstove s interneta u prezentaciji onoga što nude, što je zapravo kršenje Zakona o autorskim pravima, odnosno krađa. To sam osobno doživjela više puta, kada su se preprodavači, pa čak i neki internet portali koristili slikama i tekstovima s moje internet stranice u svrhu njihove promocije prodaje. Da, nije lijepo, i kad ste žrtve lažnog reklamiranja osjećate se prilično prevareno, a “robu” vidite tek dok ste ju već platili i dok vam je već doma.
Ali naravno, ima i prodavatelja sjemenja koji će vas oduševiti, pa je najbolje da se dobro informirate i dobro sve proučite prije internet kupovine. Uvijek postoji i mogućnost postavljanja pitanja prodavatelju za detaljnije informacije prije same kupovine, a možete i pitati druge za njihova iskustva s internet kupovinom na raznim forumima.
Ja sam imala prilično dobra iskustva s kupovinom preko interneta i zapravo mi je drago što na taj način mogu doći do novih vrsta povrća i cvijeća koje nisam nigdje drugdje uspjela naći. Često sam i razmjenjivala sjeme preko raznih vrtlarskih foruma i oglasa. Dakle, aktivno sudjelujem na internet portalima i kao kupac i kao prodavatelj viškova sjemenja s biovrta, a uvijek sam zainteresirana i za razmjene sjemenja.
U našoj zemlji postoji i nekoliko udruga koje se bave očuvanjem biološke raznolikosti i koje nude sjeme zainteresiranima, svaka pod određenim pravilima. Te udruge često organiziraju i razmjene sjemenja, stoga pratite njihove internet i facebook stranice i priključite se razmjenama. Udruga Biovrt – u skladu s prirodom čija sam predsjednica je jedna od tih udruga i redovito sudjelujem na razmjenama sjemenja. Upravo u ovo vrijeme godine se diljem Hrvatske organiziraju razmjene sjemenja, pa i na ovaj način još stignete nabaviti sjeme za proljetnu sjetvu. Ali svakako bi bilo najpoželjnije da se aktivnije angažirate u svojoj okolini i probate pronaći starinske sorte koje još nekolicina ljudi održava. Time možete pridonjeti očuvanja vrsti koje su pred nestankom, a koje su veliko biološko bogatstvo za opstanak ljudi u budućnosti. Naravno, dok uspijete pronaći takve vrste, ne zaboravite mi se javiti za razmjenu sjemenja.
U svakom slučaju, na koji god način nabavili sjeme, uskoro počinje najuzbudljiviji dio godine, a to je početak vrtlarske sezone. To je doba kada će mnogi prionuti sjetvi već doma u posudicama na prozorskim daskama, jer nikako ne mogu dočekati početak proljeća. Svima skupa želim sretan početak vrtlarske sezone, puno uspjeha u sjetvi i mnogo radosti i inspiracije u vašim vrtovima.
Ukoliko želite nabaviti domaće sjeme iz biovrta, viškove našeg sjemenja možete potražiti OVDJE.
