0
Kokotić je cvijet iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae) i porijeklom je iz cijele sjeverne hemisfere, te visokog gorja u Africi.
Latinski naziv delphinium znači delfin, a to je radi izgleda pupoljka cvijeta.
U vrijeme cvatnje, ovo je jedan od najimpresivnijih cvijetova u vrtu, a može narasti prilično visoko, 80-180 cm, ovisno o vrsti.
Najbolje ga je saditi na rubnim gredicama, ali obavezno sunčanim – kokotić obožava sunce.
Kokotić se dijeli u 3 skupine:
– Delphinium elatum – visoke stapke s gustim cvjetovima
– Delphinium belladona – nježniji, rahlo građeni metličasti cvjetovi
– Delphinium pacifik – jako visoke cvjetne stapke, veliki, puni cvjetovi
Svi kokotići sadrže alkaloid delphinine i radi toga su otrovne biljke, najviše otrova imaju mladi izdanci. Ako se pojedu uzrokuju povraćanje, a u većim količinama smrt. Svejedno, unatoč otrovnosti imaju i ljekovitu stranu – male količine su se koristile kao sredstvo za čišćenje organizma, lijek za očne bolesti, protiv astme i vodene bolesti, a navodno pomaže i kod nametnika u kosi – gnjida i ušiju. Svejedno – oprezno s ovom biljkom, radije ju uzgajajte samo za ukras, ostale moguće primjene radije zaboravite, jer je – ponavljam – jako otrovna biljka.
Kokotić se jako jednostavno i lako uzgaja iz sjemena – ako se dovoljno rano sije, cvijeta već iste godine na jesen. Preporučam ga sijati u 3. mjesecu u hladno klijalište ili teglice na prozorskoj dasci, kasnije rasaditi na otvoreno, kad prestane opasnost od mrazeva. Može narasti prilično velika biljka i trebalo bi ga saditi s malo većim razmakom između biljaka, ja sam svoje male kokotiće posadila pregusto prošle godine, tako da ću ih ovo proljeće morati rasađivati.
Kokotić napreduje jako brzo, ali ako imate probleme s puževima budite pri oprezu, jer vam mogu uništiti mladice. Ovdje imate više o mjerama protiv puževa (VIŠE).
Kokotić po vrućim ljetnim mjesecima treba redovito zalijevanje, inače vrlo lako može oboljeti od pepelnice. Voli dobro drenirano tlo bogato humusom i mnogo hranjiva ali s manjim udjelom dušika – to je preduvjet za obilnu cvatnju. I ne zaboravite – obavezno ga sadite na sunčane gredice, kokotić ne podnosi sjenu.
Višegodišnji kokotić može cvasti dvaput na godinu. Počinje cvasti u kasno proljeće/rano ljeto, te se nakon te prve cvatnje podreže na 10-20 cm od tla – tada cvate još jednom u jesen. U doba cvatnje privlači pčele, bumbare i leptire.
Najpoznatiji su kokotići u svim nijansama plave boje, ali postoje i u bijeloj, ljubičastoj i ružičastoj boji, uz razne kombinacije crne i bijele unutrašnjosti cvijeta.
Ako želite skupiti sjeme s kokotića, tad ostavite cvjetnu stapku na biljci, nemojte ju podrezati – na mjestu cvjetova nastaju zelene čahure koje se postupno suše kako sjeme dozrijeva. Kad je sjeme zrelo one se otvaraju i tad možete skupiti sjeme.
I nemojte zaboraviti – biljke se međusobno oprašuju, pa kako želite sa potomci iz sjemenja budu čim sličniji matičnim biljkama, tad nemojte saditi različite vrste kokotića zajedno, nego na većoj udaljenosti.
Kokotić se uspješno može i razmnožiti podijelom odrasle biljke – tako uzgojena biljka ima iste karakteristike kao i matična biljka.
Kokotić je prekrasna i otporna trajnica, jedna je od biljaka koje prve počinju s rastom na gredicama tik nakon zime, a u doba cvatnje jedna od najimpresivnijih pojava u vrtu.
Kako rubne gredice postoje u svakom vrtu:), evo vam idealne biljke za te gredice:)
