0
Mjesec svibanj uz uobičajenu sjetvu mnogim vrtlarima/cama zadnjih nekoliko godina donosi i velike muke s najezdom puževa. Naime, invazivna vrsta španjolskih puževa (VIŠE) prilično se je proširila i po našoj zemlji, a tamo gdje ih ima pojavljuju se u jako velikom broju i preko noći mogu uništiti cijeli vrt. Najezda je najizraženija tokom svibnja dok počinju rasti mlade biljke na vrtu, a najaktivniji su nakon proljetnih kiša.
Kod mene invazija traje treću godinu za redom i konačno ove godine s zadovoljstvom mogu proglasiti da ih je konačno manje. Ovog svibnja, za razliku od prijašnje dvije godine, nisam sva u jadu pomišljala da odustanem od vrta jer je puževa tako puno da sam sumnjala da ću se uspjeti othrvati s njima. Trud uloženi u skupljanje i micanje puževa s vrta zadnje dvije godine konačno se je isplatio. Bilo ih je toliko da smo tokom sezone skupljanja – svibanj i lipanj, svaki dan nabrali jednu punu kantu puževa. Ali nisam se opustila ni jednog trenutka cijele sezone nego sam ih stalno skupljala po mom imanju – pa čak i dok više nisu radili velike štete na vrtu. Svaki od primjerka španjolskog puža može tokom sezone imati i do 400 potomaka, stoga nemojte zanemariti niti nekoliko njih ako ih zapazite na vrtu (što sam ja napravila prvih godina dok sam ih zapazila – i tako nekoliko godina poslije za posljedicu „dobila“ invaziju na vrtu).
Nabavila sam i patke indijske trkačice (VIŠE), te ih i one već 2 godine vrijedno skupljaju. Međutim, kako imam velike vrtove i samo 5 patki, treba vremena da se nakon najezde smanji njihov broj u neku „normalu“ koju će moći kontrolirati patke i njihovi ostali prirodni neprijatelji. Upravo s patkama dugoročno planiram održavati ravnotežu u vrtu i nadam se da će kroz nekoliko godina one biti sasvim dovoljne – to i jeste najprirodnije rješenje.
Evo 5 načina kako je najlakše skupiti puževe s vrta:
1. Puževi izlaze van na večer i hrane se do jutra
Puževima postaju aktivni tek predvečer i hrane se sve do jutra, dok se tokom dana skrivaju pod grmljem, listovima, kamenjem, malčem, ili u rupama u tlu i uz korijenje biljaka. Stoga je predvečerje ili rano jutro najbolje vrijeme za skupljanje puževa – tada ih ima najviše pa će i skupljanje biti najučinkovitije
2. Sirova palenta odličan je mamac za skupljanje
Ukoliko želite još učinkovitije skupiti čim više puževa – nabavite sirovu kukuruznu palentu (onu najobičniju koja se kupi u dućanima za jelo). Ona jako privlači puževe, pa sam zahvaljujući tom svojstvu palente razvila svoju strategiju mamca za skupljanje: predvečer izađem na vrt s kanticom palente i napravim krug po vrtu i cvjetnim gredicama, te na vidljivim mjestima i stazama pomećem palentu u hrpicama (1 šaku po hrpici). Dok napravim krug i vratim se – oko palenti je već prava gozba – puževi ju odmah namirišu i pohrle k njoj u velikom broju. A dok su tako na hrpi, vrlo ih je lako jednim potezom skupiti – i velike, i one male koje bi teško zamijetila da ih tražim posvud po vrtu. Jeftinija alternativa bi bila šrot, tj mljeveni kukuruz, ali to još nisam isprobala pa ne znam da li je toliko privlačan puževima kao i palenta. Pisalo se je i zadnjih godina da palenta djeluje i kao ekološki limacid – tj da se napuhne puževima u želucu i da prestaju jesti. Viđala sam nekolicinu puževa mrtvih na vrtu nakon što su je prejeli palente, ali ne baš nešto puno. Čitala sam i tuđa iskustva kako im je veći broj puževa ipak preživio i na kraju je ispalo da su ih samo hranili palentom. Zato palentu koristim kao mamac. Najbitnije mi je da ih skupim s vrta, a čekati da li će palenta djelovati ili ne priličan mi je rizik.
3. Puževi se skrivaju ispod malča, dasaka, korova i sl
Kako se tokom dana skrivaju od sunca, teže ćete ih naći – osim ako im baš ciljano ne postavite „mamce“ – daske, crijepove, kore voća i povrća, počupani korov na hrpi, malč kraj gredica – oni će se vrlo vjerojatno skriti ispod navedenog pa ćete ih i tokom dana moći lakše skupiti.
4. Puževi izlaze nakon kiše ako nema sunca, a nakon obilnije kiše penju se na biljke
Nakon kiše počinje prava „fešta“ puževa, pa je i to dobro iskoristiti za skupiti ih s vrta. Ako ostane oblačno nakon kiše, oni će već tokom dana izaći nakon kiše na čistine, te se popeti na biljke da se sklone od viška vode. Tako ćete ih lakše skupiti nego da ih tražite pod grmljem, stoga krenite u berbu nakon kiše.
5. Kosite predvečer – „miris“ pokošenog bilja ih masovno privlači
Puževi su primarno čistači u biosustavu i odmah navale na počupani korov, uvelo bilje i sl. Stoga im ja i jako privlačna trava nakon košnje. Ako kosite predvečer, odmah nakon košnje izaći će veliki broj puževa privučeni mirisom pokošene trave, pa ih je lako skupiti u velikom broju – jer je sve pokošeno pa se sve dobro vidi i jer su posebno otkosom izmamljeni na otvoreno.
Skupiti ih možete u kantu i odnijeti nekamo daleko od vrta ako ih ne želite ubiti, samo imajte na umu da španjolski nisu naši domaći puževi nego invazivna vrsta, da će uništiti i naše domaće vrste i da će se razmnožiti i vratiti u puno većem broju radeći pritom ogromne štete – i to ne samo ljudima, nego cijelom biosustavu. Koliko god mi nije drago ubiti bilo koje biće, poučena iskustvom prijašnjih godina i borbom za goli opstanak vrta, španjolske puževe skupljam u vodu s otopljenim vapnom koja brzo djeluje na način da dehidrira puževe. Dakle kupim vreću običnog građevinskog vapna, u kantu stavim 1/3 do ½ vode i pomiješam s otprilike 1/5 vapna. Otopinu vapna prilikom korištenja nekoliko puta još poslije pomiješam s štapom. Tu vodu poslije dok odstoji s puževima mogu jednostavno nekamo izlijati i zakopati, bez straha da ću uništiti plodnost ili život u tlo kako što bi to bilo s solju. Vapno dakle samo kratkoročno povećava lužnatost tla i dugoročno nije štetno.
NE SOL! NE OTROVI!
Prema mom iskustvu najbolji rezultati se postižu dok se puževi maknu s vrta, radije ne rezati na vrtu i tamo ostaviti. Nikako nemojte puževe soliti na vrtu – jer ta sol poslije dospije u tlo i njome si uništavate sav živi svijet u tlu. Sol nije ekološka opcija i štetna je za tlo i biljke.
Više o ovoj temi pročitajte OVDJE.
Ako nemate vremena skupljati ih svakodnevno, možete nabaviti i neka sredstva na tržištu koja pomažu. Ali neka to ne budu otrovi – jer otrovi osim puževima jako štete i ostatku biosustava – i njihovim prirodnim neprijateljima poput ježeva, žaba, a štete i mačkama i psima. Dugoročno tako radite još veću neravnotežu i štetu samima sebi. Na našem tržištu postoje i neotrovna sredstva pa dobro pročitajte upute na pakiranjima i tražite ekološka sredstva od prodavača – jednako su učinkovita i nisu skupa u odnosu na otrove.
Više o ekološkim načinima suzbijanja puževa pročitajte OVDJE.
A više o ekološkim sredstvima koji se mogu nabaviti na našem tržištu, kako ona djeluju te njihovim prednostima i nedostacima čitajte uskoro.
