Komposter sam napravio tako da se lako može rastaviti. Sastavljen je od ovakvih dijelova, kako sam prikazao na slici. Elementi se slažu do potrebne visine.
Upotrijebio sam daščice paleta. Po četiri daščice su skovane u okvir i na sebi imaju prikovane drvene ”nožice”, tako da se okvir utakne u okvir i tako se slažu dok se ne složi visina koja ti odgovara. Komposter se jednakom lakoćom i rastavlja. Kao LEGO kockice:)
duljina nožica=širina daske+željeni razmak između dasaka
U komposter se baca sav organski otpad iz vrta ili kuhinje, osim mesa, lešina životinja, osjemenjenog korova ili korova koji se lako zakorjenjuje (pirika, sirak….)
Kod slaganja kompostne hrpe treba voditi računa o odnos dušika i ugljika u materijalu za kompostiranje. No to je već viša filozofija pa se većinom mi hobi “kompost majstori” ne zamaramo time.
Puno dušika imaju sve zeljaste biljke, dok su lišće i suhe biljke bogate ugljikom. Većinom kažu da je potrebno postići C:N odnos od 70:30 ili 80:20. Da se ovako slobodno izrazim: ugljik je bakterijama gorivo, a dušik građevni materijal. Goriva im treba malo više od materijala.
Ako ima previše dušika razgradnja se odvija brzo, ali često u pogrešnom smjeru pa dolazi do truljenja. Ako je previše ugljika tada je razgradnja pre spora. Ista stvar je i sa vodom. Previše vlažna hrpa počne trunuti, a suha se uopće ne razgrađuje.
Uglavnom, ako kompostna hrpa smrdi, tada nešto ne štima i došlo je do truljenja.
Za uspješno kompostiranje je potrebno: dobar C:N odnos, prozračnost hrpe, odgovarajuća vlaga materijala
Ako za slaganje kompostne hrpe imate na raspolaganju samo suhe biljke ili lišće, a dušika u hrpi manjka (vrlo čest slučaj u jesen), tada materijal slažite u slojevima koje ćete ravnomjerno posipati ureom (prodaje se u poljoprivrednim trgovinama kao gnojivo). Dobro je slojeve posuti i koštanim brašnom ili pepelom koji je nastao sagorijevanjem drveta, a koji će smanjiti kiselost komposta.
I naravno obavezno je sve dobro zaliti. Dno nije potrebno. U kompost iz zemlje prijeđu gliste i klopanjem org.tvari pridonesu bržoj razgradnji. A i višak vode lako oteče.
Ako je hrpa zbijena, posebno u proljeće nakon snijega, potrebno ju je okrenuti i promiješati. Rastavi se komposter, složi pored hrpe i materijal se rastrese i vrati u komposter. Kod prevrtanja može se dodati još malo uree, ako razgradnja nije dobra, dodati još vode ili materijal prosušiti, ako je previše vlažan.
Kompost je gotov nakon godinu dana, ukoliko je razgradnja tekla kako treba. Tada se bez rizika može posipati po gredicama s cvijećem ili razrijediti vrtnom zemljom i upotrijebiti za lončanice. To je onaj kompost (crna zemlja) koju kupujemo u trgovini.
Poluzgoreli kompost se može upotrijebiti kao malč na gredicama s cvijećem, za zadržavanje vlage. Zemlja se prekrije slojevima starih novina i po njima se rasporedi sloj komposta od nekih 5 cm debljine.
Možda se postupak čini malo kompliciran, ali zaista nije. Doduše i svaka hrpa organskog otpada će se, i bez vaše brige, s vremenom pretvoriti u nekakav kompost, ali kompost upitne kvalitete. Ovako od otpada s kojim imate samo probleme, dobijete vrhunski kompost i popravite strukturu zemljišta u vrtu i prihranite svoje drage biljčice.
A i ušteda je velika. Najeftinija vreća komposta (upitne kvalitete) od 50 L košta 25 kn. Ovaj moj komposter ima 1200L, što će reći 24 vreće ili 600 kn. Za te novce ću radije kupiti gomilu zgodnih biljčica.
Moj novi komposter se sve više puni suhim ocvalim cvijećem, travom, korovom, lišćem….
Postoji nebrojeno mogućnosti kako načiniti komposter. Negova veličina ovisi o količini otpada koji se stvara u vrtu. Ja imam vrt na 3000 m2 pa ima puno i otpada. Zato imam dosta velike kompostere.
Komposter se može napraviti od obične tvrđe žice svijene u krug:
Postoje i jeftine velike perforirane vreće za kompostiranje, manje količine se mogu kompostirati i u većoj kanti za smeće, a u krajnjem slučaju može se formirati kompostna hrpa bez ikakvog kompostera. Najgore je vrtni otpad spaljivati, a kuhinjski organski otpad bacati s ostalim smećem. Šteta je, jer hranjivih tvari biljkama nikad dosta. A u Hrvatskoj je tlo najčešće previše glinasto, kamenito ili pjeskovito tako da humusa u tlu nikad previše.
0
