0
Mnogi se pitaju hraniti ptičice ili ne zimi i koliko je to zapravo mješanje u prirodni odabir i preživljavanje ptica. Međutim, postoji jasna činjenica da je čovjek svojim aktivnostima ugrozio i uvelike uništio stanište pticama i tako ozbiljno ugrozio njihov opstanak (širenje naselja, konvencionalna poljoprivreda, krčenje šuma itd). Radi sveopće aktivnosti čovjeka, sve je manje trava i drugih biljaka koje imaju sjeme koje bi bilo dostupno pticama preko zime. S druge strane, ptičice su jako korisne životinje u vrtu, jer se hrane kukcima, crvima, gusjenicama i ličinkama koji su nam štetnici u vrtu, pa time one održavaju prirodnu ravnotežu u vrtu.
Stoga, u mom vrtu ptice su jako poželjni gosti. Kao prvi korak u pokušaju da privučem i zadržim čim veću populaciju ptica u svom vrtu, vrt preko zime ostavljam “neočišćeni” s ljudskog stajališta. Sve posušene biljke, svo preostalo povrće, sve ostaje takvo kakvo je. Za veliki je broj ljudi to možda nered, ali ovakva je okolina idealna za preživljavanje mnoštvu korisnih organizama, kukaca i ptica. Suhe stabljike biljaka odlične su kukcima za prezimljavanje, a ostatak povrća i sjemenki pticama hrana. Nasuprot ogoljelim izoranim površinama gdje nema života tokom zime, u mom vrtu je uvijek veselo, često je zimi prepun mnoštva ptičice koje tu traže sjemenke, kukce i tako lakše preživljavaju zimu. Istodobno, ptičji je izmet bogat fosforom, koji je jedan od bitnih elemenata za dobar rast biljaka, tako da imam i besplatno gnojenje vrta. A svo osušeno bilje na proljeće ću iskoristiti kao malč na vrtu. U svakom slučaju svi smo na dobitku. Često me tu znaju upozoriti poneki da moram malo paziti na urednost jer “kaj budu susjedi rekli na taj nered”. Ali, ako se bolje razmisli, ovo je prirodan izgled vrta, a iskreno, u cijeloj toj priči stvarno me najmanje muči što će netko misliti ako je to s stajališta estetike – “neuredno”. Mislim da zapravo ljudi moraju shvatiti da je priroda u svim svojim oblicima prekrasna.
Kako sam na svom vrtu osigurala optimalne uvjete za prezimljavanje mnogim pticama i kukcima, ptice hranim samo kad je sve ili jako smrznuto ili prekriveno snijegom, dakle kad ne mogu same do hrane. A za te situacije čuvam suncokret koji uzgajam na vlastitom vrtu i kojeg berem na jesen, sušim i spremam za ptičice zimi. Imam nekoliko mjesta na kojima ostavljam taj suncokret pticama, a vrlo se brzo pojave sjenice, vrapci, pa i zebe i crvendaći.
Sjenice su česte kod mene, ljeti jedu kukce, ali se snalaze i s sjemenkama. Vrlo su oprezne, pa često uzimaju samo po jednu sjemenku, odlijeću na sigurno mjesto (grane drveća, ograda), te se vraćaju po još kad to pojedu.
Ptice na “hranjenje” najradije dolijeću u prijepodnevnim satima, pa ako pada snijeg, računajte na to da im ne ostavljate hranu navečer jer će onda većinom ostati zametena snijegom, nego ju stavljajte ujutro.
ČIME HRANITI PTICE
Ako nemate vlastitog suncokreta, možete u dućanima kupiti mješavinu sjemenki za ptice, možete im dati kukuruznu krupicu i loj (navodno je goveđi najbolji) – a postoje i veganske verzije s kokosovom masti ili maslacem od kikirikija, pomiješane s sjemenkama i voćem. Hrana se može staviti u razne hranilice ili sve skupa izmiješati u kuglice i staviti u mrežice pa tako objesiti na grane, da ne bude dostupno mačkama. Postoje ptice koje vole svježe voće, za njih možete postaviti nasjeckane jabuke i slično.
Evo kako je to napravila jedna moja prijateljica: kuglice od svinjskog sala i raznih sjemenki, a dodala je oraha i grožđica, te objesila na voćke:
NEMOJTE HRANITI PTICE KRUHOM!
Mnogi ljudi daju pticama kruh i pecivo, ne znajući da to može uzrokovati čak i smrt ptica. Najbolja hrana za ptice su kukci, a nakon toga sjemenke i loj. Svakako izbjegavajte sve što sadrži sol jer će ptice ostati žedne (a hrane se uglavnom kad je sve zaleđeno). U nedostatku vode često onda jedu pupoljke grmlja i voćaka.
Evo što o hranjenju kruhom veli Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb,:
“Najveći udio u sastavu tjestenina su ugljikohidrati, a ovisno o proizvođaču mogu sadržavati jaja i različita brašna (kukuruzno, pšenično, integralno i slično). Kruh ne treba uvoditi u ishranu ptica zbog mogućnosti predoziranja ugljikohidratima (šećerom), što kod ptica dovodi do oboljenja i preranog uginuća. Većina ptica nema enzim potreban za razgradnju ovih ugljikohidrata te su oni u potpunosti neresorptivni, odnosno ptica ih ne može razgraditi u probavi do glukoze.”
Cijeli tekst pročitajte ovdje:
http://moj.pet-centar.hr/Pitajte-nase-veterinare-Ptice/Kruh-i-prehrana-ptica-/-Cime-i-kako-hraniti-ptice-u-prirodi-6735.html
Evo još nekoliko ideja za izradu vlastitih hranilica koje vrlo lako možete sami izraditi:
Hranilica od plastične boce i drvenih kuhača, jednostavno je objesite na neku granu ili sl. U nju stavite mješavinu domaćih sjemenki, nikako ne rižu, mahunarke, a i lan stavite čim manje, jer se kao i riža napuhne u probavnom sustavu ptica.
Hranilica od češera: pomiješati sjemenke, sitno sjeckani ili mljeveni loj i kukuruzno brašno te tom smjesom puniti češere. Kasnije se češeri objese na grane i ptice se ne boje jer im to djeluje prirodno.
Hranilice možete napraviti od tetrapaka, s rolama wc papira, a moja je preporuka od tikvi šefi (vrg).
Evo još par ideja za hranilice koje imam u biovrtu:
Kad vam se pojave ptice na dvorištu, evo kako ćete ih prepoznati:
http://bioteka.hr/modules/uradisam/article.php?storyid=8
a na slijedećem linku možete čak i poslušati kako se glasaju najčešće ptice naših krajeva :
http://www.eduvizija.hr/portal/sadrzaj/ptice-nasih-krajeva-mala-interaktivna-enciklopedija
