0
Fenologija je manje poznata znanstvena disciplina unutar biologije koja izučava povezanost pojavnih ciklusa životinja i biljaka. U biljaka se prati vegetativna faza razvitka, cvjetanje, dozrijevanje plodova, zimsko mirovanje i drugo. Biljke kao indikatori vremena i klime imaju značaj za utvrđivanje klimatskih karakteristika određenog područja. Najstarija fenološka promatranja ima Japan gdje su podaci o datumu cvjetanja trešnje registrirani daleke 812. godine.
Prema praćenju pojava u prirodi u određena godišnja doba nastala su iskustva vrtlara/ica i koriste se kao upute kada je najbolje što sijati. Uz već postojeće sjetvene i mjesečeve kalendare, upravo ovakve upute temeljene na fenologiji mogu dati dobre informacije kada možemo što sijati u bilo kojem podneblju, jer se uvjeti na kontinentalnom dijelu i na mediteranu uvelike razlikuju, ali ovi pokazatelji su u oba podneblja sigurni pokazatelji kada s kojim radovima možemo započeti. Jer npr., iako je u veljači prema mjesečevom kalendaru bilo pogodno vrijeme za sjetvu određenih vrsta povrća, to je ipak bilo moguće samo na mediteranskom dijelu naše zemlje, na kontinentalnom dijelu ne jer je bilo prehladno. Upravo zato se uz sve ostale sjetvene kalendare treba pratiti i stanje u prirodi.
Zahvaljujući mojoj prijateljici Davorki iz Švicarske, prenijeti ću 20-godišnja iskustva Bernharda Michels, autora knjige “Gärtnern nach den 10 Jahreszeiten der Natur”. On je povezao pojave u prirodi s pogodnim vremenom za radove u vrtu.
PROLJEĆE – glavni pregled važnih radova i biljaka za proljeće.
1. faza proljeća
početak – cvjeta lješnjak, visibaba, kukurjek
sredina – kad procvjeta cica-maca
kraj – kad procvjeta podbjel, ljubičice i drijenak
Radovi u vrtu: kad procvjeta visibaba, mogu se sijati u zaštićenom prostoru rajčice, paprike, celer, a u hladnom klijalištu rotkvice, špinat, salata, korabice. U voćnjaku špricanje protiv prezimjelih štetnika (ovo ja ne primjenjujem), rezidba bobičastog voća.
Kad procvate podbjel, u zaštićenom počinje sjetva patlidžana, brokule, komorača, korabica, paprike, rajčice, celera. To je znak da se tlo ugrijalo na 6 stupnjeva. Tada treba staviti krumpire na toplo i svjetlo mjesto da proklijaju. Ispod folije mogu se sijati: salata, cikla, rotkvice, proljetna repa, kupus i kelj. Na otvorenom se siju špinat, bob, rana mrkva, luk, salata – kulture otporne na niže temperature. Također je vrijeme za sadnju ili presađivanje višegodišnjeg cvijeća tj trajnica.
Slike: visibabe i podbijel (Tussilago farfara)
2. faza proljeća
početak – cvijet forzicije, jaglaca, list ogrozda
sredina – cvijet divljeg kestena, trnjine, ogrozda, list breze
kraj – cvijet maslačka, ribizla, kruške, trešnje i jasena
Kad procvate forzicija, preporuča se sjetva u zaštićenom: krastavci, tikvice, bundeva, začinsko bilje. U hladnom klijalištu mogu se sijati karfiol, brokula, korabice, komorač. Na otvorenom se sije špinat, salata, kasna mrkva, blitva, cikla, grašak, peršin, lučice i krumpir (proklijani). Vrijeme je za kalemljenje voćaka i obrezivanje ruža.
Cvijet ogrozda nagovještava vrijeme za sadnju presadnica ranog karfiola, salate, kupusa, korabica, ljetnog poriluka i ranog kelja. Eventualno treba sve zaštiti od mraza (slama ili sijeno kao malč funkcioniraju super). Rezidba grmlja koje cvjeta na jednogodišnjim granama pogodna je u to vrijeme.
Cvijet kruške nagovještava vrijeme za sjetvu kukuruza.
Slike: forzicija i kruška u cvatu
3. faza proljeća
početak – cvijet jabuke, jorgovana, divljeg kestena, kraj cvijeta trešnje i kruške, list jasena i pupanje vinove loze
sredina – list vinove loze, kraj cvijeta jabuke
kraj – cvijet maline
Kad cvate jabuka, vrijeme je za sjetvu graška, mrkve, cikle, špinata, ljetne repe, graha i mahuna, sadnja gladiola, frezija
Kad se pojavi cvijet jorgovana (prije ledenih svetaca), povoljna je sadnja jesenjskog kupusa i krumpira, zimskog poriluka, salate i korabica. Vrijeme je i za kalemljenje voćaka, ali ne koštuničavog (marelice ,breskve i sl.). Počinje i sjetva jednogodišnjeg cvijeća (npr. neven, slijez, astre, suncokret…)
List jasena znak je za sjetvu graha, mahuna, kelja pupčara, krastavaca, sadnja presadnica patlidzana, rajčica, paprike, celera, bundeva i tikvica na otvoreno. Osjetljive biljke mogu se preseliti na vrt vrt, npr. lovor itd.
Slike: cvijet jabuke i maline
LJETO – 1. faza ljeta
početak – cvijet bazge, divlje ruze (rosa canina)
sredina – cvijet lipe
kraj – zrele jagode
Cvijet bazge najavljuje sjetvu kasne mrkve, graha, mahuna, radiča, zimskog poriluka, jesenske i zimske repe, cikle i endivije. Vrijeme je za sadnju paprike, rajčica, patlidzana, bundeva, brokule i zimskog kupusa / kelja i kelja pupčara. Vrijeme je za malčiranje ili zagrtanje krumpira, te za razmnozavanje jagoda putem izdanaka. Pogodno je i za ljetno obrezivanje voćaka, razmnozavanje bobičastog voća putem “polijeganja”. Vrijeme je i za sjetvu dvogodišnjeg cvijeća (npr. campanula medium, srebrenka, pamuk čičak…)
Slike: cvijet bazge i plod jagode
2. faza ljeta
početak – lipa u cvatu, bijeli ljiljan (Madonin ljiljan)
sredina – metlice na kukuruzu, prvi suncokreti u cvatu
kraj – zrele višnje
Kad je lipa u cvatu vrijeme je za sjetvu kineskog kupusa, blitve, matovilca, zadnje mrkve i korabice, te svega što još moze sazrijeti prije jeseni. Berba je zadnjih šparogi.
Kad se pojave metlice na kukuruzu, zadnji je termin za sjetvu cvijeca koje cvjeta nagodinu, te je vrijeme za sjetvu zelene gnojidbe.
Kad dozrele višnje, pogodno je vrijeme za rezidbu živice (žive ograde).
Slike: metlice kukuruza i zrele višnje
3. faza ljeta
početak – prve zrele, rane jabuke
sredina – prve zrele šljive
kraj – žetva ječma, mladi kukuruz
Kad dozore rane jabuke, obavlja se sjetva zimskog špinata, zimske repe, vrši se sadnja presadnica jagoda, rezidba starih grana malina, sadnja lukovica cvijeća i čišćenje postavljenih kućica za ptice.
Slike: rane jabuke i mladi kukuruz
JESEN
1. faza jeseni
početak – prve zrele bobice bazge, drijenka i šipka, prve zrele kruške
kraj – zreli plodovi divljeg kestena, berba kukuruza
Ova faza jeseni traje kratko, samo oko tri tjedna. Kad dozore bobice bazge, pogodno je za zadnju sjetvu matovilca za proljeće, vrši se sadnja češnjaka, dijeljenje i presađivanje rabarbare. U ovo vrijeme su puževi izlegli jaja, pa se lako mogu pronaći gnijezda.
Kad se vrši berba kukuruza, počinje sjetva zimskih sorti špinata za proljeće i sadnja lukovica cvijeća. Cvijeće/biljke koje su neotporne na zimu treba unijeti i spremiti na zaštićeno.
2. faza jeseni
početak – zreli žirevi, rane sorte grožđa, kasne kruške
kraj – kasne jabuke
Kasne kruške: sadnja lučica, sjetva zimskih sorti salata i zelene gnojidbe ( npr. facelija), sadnja voćaka, krečenje voćaka, sjetva livadnog cvijeća koje treba zimsko mirovanje pod niskim temperaturama (stratifikaciju), treba izvaditi gomolje gladiola i dalija, zaštiti ruže od hladnoće ( npr. otpalim lišćem).
3. faza jeseni
Kad pada lišće drveća, pogodno je za zimsku sjetvu pšenice, rade se zadnji poslovi u vrtu, npr. pospremati alat, povezati grmlje da ne puknu grane pod snijegom u zimu, malčirati gredice otpalim lišćem, ispustiti vodu iz cijevi itd. prije mraza.
Slike: bobice bazge i otpalo lišće na jesen
.
Zima – faza mirovanja
