0
Divlji krastavac, ciklantera – lat. Cyclanthera pedata je povrće iz obitelji tikvenjača (Cucurbitaceae). Porijeklom je iz područja Anda – Kolumbije, Perua i Bolvije. Danas je prošireni i po srednjoj Americi. Dok je kod nas tek nepoznato i egzotično povrće koje pomalo otkrivamo, drevna Moche civilizacija iz Perua bila je oduševljena ovim povrćem i njegovi se plodovi mogu često naći kao motivi na njihovoj keramici. Još se naziva Caigua, Achocha, a u engleskom govornom području Stuffing Cucumber – krastavac za punjenje.
Divlji krastavac je sutropska penjačica i može narasti i do 5 metara. Kao i ostali pripadnici obitelji tikvenjača, osjetljivi je na niže temperature i ne podnosi mraz. Zato se uzgaja jednako kao i tikvice i krastavci – sije na otvoreno tek početkom svibnja, odnosno presađuje na otvoreno u drugoj polovici svibnja, dok prođe opasnost od mrazeva.
Ja ga nekako svake godine zaboravim posijati na vrijeme, te sam ga sijala tek krajem svibnja i početkom lipnja u teglice na terasi i kasnije presadila na vrt. Prvi sam ga put uzgajala pred 3 godine i bio je prekrasan i bujan, zarasao je sve rudbeckije uz ogradu. Te godine bilo je dovoljno kiše i to mu je odgovaralo.
Kako mi prošle godine nije baš dobro rastao na vrtu radi suše (a ja ne zalijevam vrt), ove godine sam odlučila povećati si šanse i par sadnica sam posadila direktno u tlo uz ogradu, a par u kantu uz ogradu pokraj garaže. Tu mi ionako ništa ne raste jer je loše tlo, caruju puževi i gaze psi, a u kanti je bilo uzdignuto od puževa, stavila sam u kantu mješavinu zemlje krtičnjaka i pomiješala s kompostom, pognojila organskim gnojivom. Bio mi je na oku i nisam ga mogla zaboraviti zalijati. Doduše, da sam ga imala malo bolje na brizi i možda još jednom prihranila bi bolje narastao, jer biljke u tegli nemaju na raspolaganju korijenju cijelu paletu dostupnih minerala i sveg ostalog kao na otvorenom, zato i trebaju malo veću brigu. Ali i ovako sam jako zadovoljna rezultatom, jako mi je lijepo rastao i širio se na ogradi.
Kao i ostale biljke iz obitelji tikvenjača, i divlji krastavac ima odvojene muške i ženske cvjetove (VIŠE), s time da je kod njega razlika u cvjetovima baš očigledna. Muški cvjetovi rastu u grozdu, ženski samostalno, te naravno već se na samom cvijetu vidi naznaka budućeg ploda. Oba cvjeta su žućkaste boje i primijetila sam dosta osa na njima.
Fotografija 1 – ženski cvijet s malim plodom, fotografija 2 – muški cvijet – grozdoliki oblik s mnoštvom pupoljaka
Prvi plodovi pojavili su se kod mene ove godine u drugoj polovici srpnja, a rodio je sve do prvih mrazeva. Plod divljeg krastavca je glatki i svjetlo zeleni. Dok je dugi svega par cm i dok je još čvrsti konzumira se sirovi. U takvom fazi rasta možete ga jesti cijelog s biljke, narezati na kolutiće na salatu i sl. Okusom jako podsjeća na okus pravog krastavca, a može se čak i kiseliti jednako kao i pravi krastavci. Dok malo poraste i dozreli, iznutra postane šupljikavi s velikim crnim, vrlo neobičnim sjemenkama koje izgledaju kao komadić kore drveta (neki vele da ih podsjeća na puzle). Da bi ga tad koristili za jelo, prvo mu morate izvaditi sjemenke, a tad se može kuhati, smljeviti u sok, posušiti i kasnije koristiti kao prah… Nema puno sjemenki po plodu, kao što se i vidi na fotografijama.
Kad je zreli sadrži velike količine fitokemikalija koje se smatraju korisnim za ljudsko zdravlje. Što se toga tiče, biti ću jako oprezna, jer ima jako malo podataka o njemu. Dok ga neke naše hrvatske stranice hvale kao izuzetno zdravu namirnicu i superhranu, na nekim stranicama koje inače konzultiram kad je u pitanju ljekovitost biljaka i zapisi u raznim literaturama o njima – poput Plants for a future – podaci o njemu su jako šturi. Stoga to ostavljam svakome koga zanima dalje istražiti. U tom slučaju imajte na umu da treba pročitati više izvora i više (provjerenih) literatura kako bi mogli raspolagati nekim relevantnim podacima.
Osim plodova, mogu se koristiti i mladi izbojci i lišće, koje se može kuhati u raznim jelima, ili sušiti za čaj, koji prema PFAF snižava krvni tlak (VIŠE).
U svakom slučaju, svakako ju preporučam na vrtu i u tanjuru. To je biljka koja i nije tako zahtjevna za uzgoj, ima jako lijepe listove pa ju lako možete nekamo iskombinirati i u ukrasne svrhe, te imate jako zanimljive i ukusne plodove.
Ako želite nabaviti sjeme divljeg krastavca razmnožavanje u vlastitom vrtu, viškove našeg sjemenja možete ih u ograničenim količinama nabaviti kod nas (OVDJE).
