0
Dicentra spectabilis je otporna rizomatska zeljasta trajnica iz obitelji Fumariaceae. Porijeklom je iz istočne Azije, od Sibira do juga Japana. Ima jako mnogo narodnih imena, evo najčešćih: srdašce, djevojačko srce, ringlini, minđušica. Cvate u bijeloj i roza boji.
Vrlo je otporna biljka i bez problema prezimljava u našim krajevima (navodno do -20, međutim kod mene je preživjela i -22). U mnogim literaturama možete naći savjet da ju na proljeće treba zaštititi grančicama ili malčem od smrzavanja, kod mene raste na sjevernoj strani i to nikada nije bilo potrebno, i niže temperature joj nakon nicanja nisu naštetile.
Počinje nicati jako rano, već početkom ožujka, čim popusti hladnoća možete primijetiti mlade izboje kako se žure izaći iz zemlje. Ako se nastavi povoljno vrijeme, svakog dana možete primijetiti kako brzo raste, jer raste nevjerojatnom brzinom.
Isprva je nježno roza boje, pa crvenkasta, kako dalje napreduje dobije sivkasto-zelenu boju.
Čim oformira prve listove, pojavljuju se već i prvi pupoljci, već u početku se mogu vidjeti mala zelenkasta srdašca koje će postupno narasti i dobiti svoju punu veličinu i boju.
Srdašca su isprva s donje strane “zatvorena”, kako još dalje rastu postaju sve jarkije boje i otvaraju vanjske “latice”
Bijela dicentra je dicentra spectabillis alba – ona je svjetlije zelene boje, dok niče nije crvenkasta nego zelenkasto žuta, stabljika i listovi su ponešto svjetliji, a kako bujno može narasti još neznam, jer imam tek jednu dvogodišnju malu bijelu dicentru. Dok ona počinje cvasti, mijenja boju iz zelenkasto bijele u bijelu boju.
Dicentra najbolje uspijeva posađena u polusjenu, a voli dosta vlage. U takvim uvjetima će se jako brzo razrasti, obilno i dugo će cvjetati i duže će zadržati lisnate stabljike, koje nakon cvatnje polako počinju odumirati. Osim vlažnog tla, voli dobro drenirano humusno tlo, ali uspijeva i u teškim tlima. Da je pozicija jako bitna sama sam se uvjerila posadivši 2 sadnice dicentre iste godine na različito mjesto – jednu u polusjenu i vlažniji dio, drugu na sunčaniji i sušniji dio – dicentra u polusjeni se je jako razrasla i za 2 godine napravila ogroman grm, dok je druga dicentra svake godine imala samo 1-2 cvjetne stapke – ovog sam proljeća i nju presadila. S obzirom da se prilično razraste ali ne traje cijelo ljeto, ja sadim oko nje maćuhice, ljubičice i jaglace koji cvatu i prije nego ona naraste, dakle manje niske vrste koje štite tlo oko dicentre, da ono nije golo i izloženo vanjskim utjecajima i zadržava vlagu.
Razmnožava se sjetvom sjemenja u jesen, ili držanjem sjemenja u hladnjaku 6-8 tjedana, pa sjetvom u teglice ili na proljeće na otvoreno. Osim sjemenom, možete ju razmnožiri podijelom korijena biljke. Kod presađivanja trebate biti jako oprezni, jer joj je rizomatsko korijenje jako lomljivo – iskreno, onaj moj veliki grm dicentre je već zapravo preveliki, ali nikako da se odlučim na rasađivanje radi straha da ne napravim više štete nego koristi, a upravo radi tog lomljivog korijenja. Korijenje je žućkaste boje. Navodno i ne voli presađivanje i to ju jako usporava/ometa u rastu.
Od nametnika navodno ju napadaju lisne uši i puževi – iako sam na gredici gdje raste dicentra znala pronaći puževe i uši, dicentru mi nisu napali. Od kukaca obožavaju ju pčele i bumbari – kad je u punom cvatu stalno zuje oko njenih cvjetova i skupljaju nektar – doduše malo se namuče, a na ovoj slici možete vidjeti kako se bumbar primi za cvijet dok skuplja nektar s nje. Na taj način što se mora dobro primiti jako uspješno prenosi pelud s cvijeta na cvijet i tako ju oprašuje.
Krajem svibnja završava s cvatnjom, cvjetovi postaju sve svijetliji i lagano počinju opadati, ali ako joj mjesto odgovara jako dugo može zadržati lisnati dio, ponekad potjera i pokoji novi cvjetić. Tokom ljeta lagano odumire, potpuno gubi cijeli nadzemni dio. Osim sveg navedenog, stabljike su joj jako krhke i može jako stradati od jakih vjetrova, to se je nažalost dogodilo pred tjedan dana s mojom – vjetar ju je polegnuo i popucalo je polovnica stabljiki, jednostavno su se otkinule pri tlu. Ali, ipak je uspjela prije toga stvariti divnu čaroliju, obilno cvasti i jednostavno iznova svake godine – ostaviti me bez riječi:)
