Živi malč

Dok se spominje tehnika malčiranja, većina ljudi odmah pomišlja na sijeno ili slamu. To su najčešći materijali s kojima se malčiraju vrtne gredice. Jeste li ikad pomislili na žive prekrivače tla, koji sami izrastu i štite tlo? Ja sam ih slučajno sama otkrila na svom vrtu.

Od samog početka kako radim na svom biovrtu, radi njegove veličine, nikad nisam imala dovoljno malča, odnosno organske materije za prekrivanje gredica. (više o malčiranju ovdje) Kako su me od malena učili da je korov nepoželjna biljka na vrtu i imala sam taj “program” u glavi da moram maknuti sve korove s vrta i da nikakvi korovi ne smiju rasti na gredicama, prvih sam ga par godina bjesomučno čupala, pa čak i na jesen kad je vrt završavao s vegetacijom i njime sam prekrivala gredice. Imala sam u glavi tu viziju da je dobar korov na vrtu samo onaj kojeg počupaš i kojim prekriješ gredice, i na taj način ga iskoristiš kao malč. I onda je jedne jeseni bilo već hladno i premokro, i jednostavno mi se nije više dalo čupati mladu mišjakinju.

Slika: mišjakinja u cvatu

Tada sam tokom zime i sljedećeg proljeća primijetila da mišjakinja koja je ostala rasti na vrtu odlično štiti gredice od štetnih vanjskih utjecaja i da je zemlja na proljeće prekrasno mrvičasta i rahla ispod nje. Tokom jeseni pa do proljeća lijepo se je razvila u mekani zeleni sag na gredicama na vrtu.

Slika: suhi ostaci prošlogodišnjih biljaka, samonikla mlječika – euphorbia latyris i mišjakinja koja čini tepih koji štiti tlo

 

Osim mišjakinje (Stellaria media), iste karakteristike imaju i biljke čestoslavica (Veronica officinalis) i crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum). Sve te biljke rastu zajedno na vrtu, često isprepletene…na nekim mjestima prevladava jedna, na drugima više prevladava druga vrsta. Osim toga, radi se o jestivim i o ljekovitim biljkama. Dakle, ovo nipošto nisu korovi, samo nas naše neznanje sprečava u tome da možemo dobro upotrijebiti navedene biljke.
Slike: čestoslavica i crvena mrtva kopriva
[widgetkit id=”25″]
Na proljeće mišjakinju nije bilo uopće teško počupati s gredica, pa sam ju i tada mogla iskoristiti za malč. Daljnjim promatranjem primijetila sam da ona onako ne raste tokom ljetnih vrućina, već samo na jesen i u rano proljeće – a u to vrijeme ionako ne vršim nikakve zahvate po zemlji. Završava s vegetacijom i ide u sjeme krajem travnja i početkom svibnja – baš kad se počinje raditi na vrtu – vremenski smo se savršeno uskladile. I tako sam našla način kako da priroda sama umjesto mene pomalčira gredice tokom mjeseci kad ne radim na vrtu.
Prilikom sjetve ranih kultura, na vrtu radim kombinaciju malčiranja s živim malčem i suhim ostacima biljaka od prošle godine.
Svako proljeće vodim brigu da sve te biljke ostavim na vrtu dovoljno dugo da odu u sjeme i da se sjeme raspe po vrtu, i nakon toga ih počupam i opet nakon toga iskoristim za malč po gredicama. Osim što su mi i tada jako korisni ti ostaci biljaka radi zaštite tla, razgraditi će se na vrtu i tako pognojiti tlo. Dakle, tu je puno više koristi od njih od onog “klasičnog” stava da “korovi” kradu hranjiva, mjesto i vodu ostalim biljkama.

 

[widgetkit id=”26″]
Priroda može puno stvari odraditi umjesto vas, samo treba stati i promatrati kako stvari funkcioniraju na vašem vrtu. Na način možemo doći do odličnih otkrića, i ono najbitnije, možemo smanjiti svoj rad u vrtu. A još jedna divna posljedica ovakvog načina malčiranja: zemlje ispod je prepuna glista koje rahle, ruju i prozračuju zemlju i stvaraju humus.
  

O autorici