Biovrt zimi - kreativni "nered" za očuvanje bioraznolikosti - Biovrt - u skladu s prirodom

Biovrt zimi – kreativni “nered” za očuvanje bioraznolikosti

I dok je većina susjeda “sravnala” svoje vrtove s zemljom, počistila svaki travku, preorala i preštihala svoj vrt za iduću sezonu, kod mene je ostala prava džungla. U čemu je razlika? Da li nam stvarno treba red i urednost i kakve veze ima s bioraznolikosti oko nas? U sterilnim i prekopanim čistim parcelama, mnoštvo ptica i korisnih kukaca ne mogu naći niti sklonište niti hranu. Ovakvom praksom “čišćenja” – bilo u malim vrtovima, bilo na velikim parcelama potpuno smo onemogućili preživljavanje bioraznolikosti i dio smo poražavajućih trendova smanjenja populacije korisnih kukaca i ptica oko nas.

Za razliku od idilične pustoši mojih susjeda, moj vrt je “bombastičan” I da, itekako se priča po selu kakav je to pobogu moj vrt i kak me nije sram to sve tak zimi neuredno ostaviti “kak da je bomba vudrila” 😀 “I kak to ja uzgajam povrće v toj džungli, a da se praf ne vidi kaj je kaj, ma sramota” Ali, druga strana medalje veli ovo: ovaj vrt je blagodat za preživljavanje brojnim korisnim kukcima i pticama. Zadnjih mjesec dana na mom imanju je tolika divota ptica koje se hrane suncokretima i ostalim sjemenkama, da niti sama ne znam koje su me sve to ptice posjetile. A pjevaju na sav glas, pa je divota prolaziti vrtovima i slušati pjev ptica. I znati da činim pravu stvar u pomoći opstanku brojnih ptica i korisnih kukaca. Stoga koliko se oni koji rade po “staroj školi” zgražali, u usporedbi s praznim ogoljelim površinama, ipak ja činim pravu stvar za očuvanje bioraznolikosti.

Mnogi se boje korova i misle da sve moraju počistiti s vrta inače će iduće godine sve niknuti. Ali sjemenke brojnih korova su hrana pticama zimi i zato su bitni dio bioraznolikosti, a ljeti ga možete suzbiti malčiranjem površina. Tako ja radim u biovrtu i nemam velikih problema s korovima. Također, u svakoj zemlji postoji mnoštvo sjemenki koje čekaju pravi trenutak za nicanje, neke čak i preko 100 godina, neke donese vjetar, pa nije niti presudno ono što ostavite na svojoj zemlji kad može vjetar donijeti i s raznih strana – ali da li će one niknuti, ovisi o tome kako postupate s zemljom. Ako orete i štihate, upravo potičete pionirske korove na rast, i to upravo one uskolisne koji su najuporniji. A to govorim iz iskustva jer sam pratila parcele nakon oranja i bez oranja – razlika je ogromna. Čim prestanete štihati i orati i počnete malčirati,  smanjiti će se rast uskolistnih korova na toj površini.

Još jedna velika prednost ovakvih “zaraštenih” površina je što bilje zimi zadrži snijeg koji padne, vjetrovi ga ne mogu otpuhati, pa tlo ostane bolje natopljeno.

Pitali su me čime onda malčirati u Dalmaciji, kad tamo nema niti sijena niti slame. Može se malčirati lišćem, ostacima biljaka i korova koje možete usitniti pa opet vratiti na vrt, morskim travama koje izbaci more, samo ih mora isprati kiša od soli…. A najbolja praksa za Dalmaciju s manjkom malča i jačim vjetrovima jeste zelena gnojidba i trajni mač – djeteline, gorušica, facelija, raž…. preko zime, a ljeti ostaviti “korov” odnosno živi malč, eventualno ga porezati da se ne osjemeni i naraste veliki tijekom sezone.

Stoga, ako želite pomoći živom svijetu oko vas da preživi, upamtite da su gole površine preko zime najgora stvar koju možete napraviti. Suhe trave, sjemenke cvijeća i “korova” jako su bitne za preživljavanje brojnih ptica tijekom zime, a “kreativni nered” ustvari je prirodni red koji pomaže preživljavanju bioraznolikosti. Pustimo prirodi da odradi svoje, jer će tako sve ispuniti svoju prirodnu funkciju: neko bilje će se razgraditi i nahraniti zemlju, sjemenke će nahraniti ptice, suha trava i bilje biti će zaklon brojim malim životinjicama,  a korijenje i bilje na tlu će štititi tlo od erozije, nabijanja kiše, prevelikih hladnoća, zadržati dobru strukturu i vlagu.  A za nas znači – puno manje nepotrebnog posla. Stoga, ostavljam tako vrt do proljeća.

 

O autorici