Ovog proljeća zastala sam ispod trešnje u cvatu – bila je prekrasna, cvijet na cvijetu, ali nešto je nedostajalo. Nije bilo zujanja vrijednih oprašivača, pčelica. Doista čudno, na trešnji sam zapazila tek nekoliko pčela. Srećom, pojavile su se kasnije u većem broju na jabukama koje cvatu nešto kasnije, ali sam strepila što će biti s plodovima trešnje ako za vrijeme vrhunca cvatnje neće biti pčela. I nisam bez razloga strepila jer ove godine, unatoč dobrim uvjetima za vrijeme cvatnje, radi malog broja pčela jedva da ima nešto zametnutih plodova. I od drugih ljudi sam čula slična iskustva. Situacija je ozbiljna i ne možemo zatvarati oči pred ovime.
Posljednjih nekoliko godina sve se više govori o tome kako se populacija pčela drastično smanjuje. Uzroci su razni, poput globalnog zatopljenja, klimatskih promjena, ali jedan od glavnih krivaca je masovna upotreba otrova u konvencionalnoj poljoprivredi. Najpogubniji za pčele su neonikotinoidi, vrsta neuro-aktivnih insekticida koji se u svijetu masovno primjenjuju više od 20 godina. Iako su pogubni za pčele i bumbare i iako se dio njih zabranjuje diljem svijeta, još se uvijek primjenjuju u raznim oblicima. Također, zabrane koje postoje za neke vrste neonikotinoida se odnose tek na nekoliko godina.
Za vrijedne oprašivače nisu pogubni samo insekticidi, nego i fungicidi i herbicidi. Stoga je za njihov opstanak ključno dizanje svijesti o pogubnom utjecaju pesticida na korisne kukce – a time i na dalekosežne posljedice na ljude. Jer naime, pčele oprašuju 1/3 ukupnog voća i povrća kojeg jedemo. Situacija je toliko alarmantna da u nekim dijelovima Kine ljudi moraju ručno kistovima oprašivati voćke ukoliko žele imati plodova (više o ručnom oprašivanju voćki u Kini pročitajte OVDJE). Neki bi rekli da je ovo dobra prilika za smanjenje nezaposlenosti u Hrvatskoj, tj da bi ručno oprašivanje otvorilo mnoga radna mjesta. Ali budimo ozbiljni, budućnost bez pčela je nešto što sigurno ne želimo i svi skupa moramo djelovati da se trend smanjivanja pčelinjih zajednica zaustavi.
Svi mi možemo napraviti puno. Najvažnije je širiti svijest o tome koliko su pčele bitne i koliko je upotreba pesticida u konvencionalnoj poljoprivredi pogubna.
Zatim, umjesto kupovine voća i povrća iz konvencionalne proizvodnje, svojom kupovinom dajte podršku lokalnim ekološkim proizvođačima koji ne koriste otrove i koji svojim radom čuvaju okoliš i za buduće generacije. Vi svojim novcem „glasate“ kome plaćate za robu i usluge i čiji rad podržavate. Dakle ako ste i „samo“ potrošač – imate veliku moć, stoga dobro razmislite koga ćete podržati svojom kupovinom – da li one koji uništavaju vaš okoliš ili onima koji ga čuvaju – a time i vaše zdravlje.
Svi vi koji imate vrtove, ozbiljno razmislite da hranu uzgajate bez upotrebe otrova. Sve je moguće i bez toga, a udruga Biovrt je tu da vam pomogne svojim iskustvom i savjetima kako se nositi na biološki način i s štetnicima i bolestima u vrtu.
Za podršku vrtlarima postoji i naša internet stranica www.biovrt.com s preko 400 tekstova o biovrtlarenju, fb grupa Biovrt.com – u skladu s prirodom te brojne radionice i predavanja koje redovito održavamo… I naravno, nismo jedini koji to radimo u Hrvatskoj., stoga se informirajte 🙂
Prvi korak prema zdravoj budućnosti i očuvanju pčelinjih zajednica jeste upravo uzgoj zdrave organske hrane. Tako svi možemo biti na dobitku – i mi koji imamo zdravu hranu, pčele koje neće biti otrovane, a i buduće generacije kojima možemo ostaviti zdrav okoliš za život.
Uz sve navedeno, pčelama možete pomoći i sadnjom raznolikog cvijeća u svom vrtu. Osigurajte im pašu cijele godine i na taj način im pomozite pri preživljavanju, a one će vama pomoći oprašujući vaše voće i povrće. Pomažući pčelama dugoročno pomažemo i sami sebi.
Mi čuvamo pčelice u našem biovrtu, a vi?