Početkom lipnja dozrijeva jesenski češnjak, bijeli luk (lat. Allium sativum), te je vrijeme za njegovu berbu.
Postoji više podjela češnjaka, ona najpoznatija je podjela na jesenski i proljetni češnjak. Razlika je u vremenu sadnje – jesenski se sadi u listopadu, proljetni na rano proljeće. Proljetni će dakle dozoriti malo kasnije od jesenskog češnjaka.
Najbolji trenutak za berbu češnjaka prepoznati ćete po tome da nadzemni dio počne žutiti, a stabljike se počnu polijegati. Doduše, tako je s većinom vrsti češnjaka. Međutim, ja imam jednu vrstu češnjaka koja ima jako čvrstu stabljiku i ona se ne polijega kad je spremna za berbu, samo listovi počnu žutiti i sušiti se.
U svakom slučaju pratite redovito promjene na vašem jesenskom češnjaku kad jednom počne lipanj. Ne bi se smjelo predugo čekati dok je češnjak spreman za berbu, treba ga onda čim prije izvaditi. Naime, jednom dok češnjak dozori, ako ga na vrijeme ne izvadite, brzo će se nadzemni dio posušiti i početi polako nestajati s gredice. To se je meni dogodilo prošle godine jer sam čekala kišu da mi omekša moju tvrdu suhu ilovaču i da bude lakše vađenje. Na kraju kiše nije bilo, a stabljike su nestale, pa smo morali sve prekopavati i tražiti pod zemljom glavice češnjaka…prava muka, a i vremenski puno duže traje. Osim toga, ako je češnjak predugo u zemlji lukovice više nisu tako čvrste, pa neće stajati tako dugo kao onaj izvađeni na vrijeme.
U lipnju češnjak počinje i cvasti. Ne cvatu sve vrste, ali one koje cvatu, većina njih prvo ima pupoljke, na čijem se mjestu formiraju zračne lukovice (ne sjeme). Te male zračne lukovice možete koristiti kao sjemenski materijal za razmnožavanje češnjaka, ali to se može i s samim češnjevima, pa nije presudno ostaviti češnjak da ode u sjeme. Stoga ako vam veći dio češnjaka ide u cvijet, možete čim prije potrgati te pupoljke. Također možete i nekoliko češnjaka s pupoljcima ostaviti da razviju zračne lukovice, ali onda dakle ne smijete izvaditi taj češnjak dok zračne lukovice nisu zrele i spremne za berbu. Navodno je tada sama lukovica češnjaka manja, tj ne razvije se onoliko koliko bi se mogla. A pupoljke jedni kisele kao krastavce.
Kako razmnožiti češnjak iz zračnih lukovica pročitajte OVDJE.
Za vađenje češnjaka jako je bitan i dobar i praktičan alat. I tu sam naučila na iskustvu iz prošle godine, kada sam ga vadila pomoću male ručne motičice – na taj način sam dosta glavica oštetila. Za vađenje ove godine koristim malu usku lopaticu koja je odlična za tu svrhu.
Vadi se jako jednostavno: lopaticu zabodite pokraj nadzemnoga dijela, ali ne tik uz njega nego malo dalje – računajte na širinu lukovice pod zemljom da ju ne oštetite, te lopaticom nadignite lukovicu van iz zemlje.
Prilikom vađenja češnjaka može vam se dogoditi da su neke lukovice gnjile/trule, ili im je tek počela truliti vanjska ovojnica. To je najčešće posljedica lukove muhe, na koju je češnjak prema mom iskustvu osjetljiviji od luka. Ukoliko nije jači napad i tek je češnjak u početnoj fazi truljenja, skinite trulu vanjsku ovojnicu i posušite ostatak – često se tako spase češnjevi od daljnjeg propadanja, samo te morate potrošiti prve. Ako je napad jači, preporučam svakako maknuti zaražene lukovice s vrta i spaliti ih – da uništite nametnike i tako spriječite daljnje širenje lukove muhe u vašem vrtu, jer larva prezimljava u tlu.
Evo kako izgledaju larva i crv lukove muhe:
Nakon što ste izvadili češnjak, potrebno ga je posušiti. Nekada se je to radilo na samim gredicama – češnjak i luk se je počupao i ostavio tako par dana na gredici da se osuši. Moja je baka do pred nekih 15-tak godina uvijek tako sušila i češnjak i luk. Nažalost, vremena su se promijenila, pa to nikako nemojte napraviti. Naime, danas je sunčevo zračenje puno jače nego što je nekad bilo, pa ako sve ostavite na gredici, može biti uništeno radi sunca. Dakle luk i češnjak nakon samo jednog vrućeg i sunčanog dana mogu ostati “skuhani” odnosno “pečeni” na gredici. Ovo je potvrđeno i mojim iskustvom od prošle godine, kada sam češnjak sušila vani – s time da je samo ujutro bio jedno kratko razdoblje na suncu i ostalo u hladu – dio češnjaka je dobio “opekline” od sunca i to sam morala baciti, jer je počeo tu propadati.
Češnjak (i luk) se dakle nakon berbe suše obavezno u hladovini, a nakon par dana mogu se početi spremati. Možete ga splesti u vijence, ili odrezati stabljiku te pospremiti u sanduke. Bere se dakle s stabljikama i tako se ostavi da se posuši. Tek dok je češnjak suhi se režu stabljike, a ako se plete u vijence onda treba isplesti prije nego se posuše stabljike dok su još savitljive – po meni najbolje dan poslije vađenja.
Češnjak se najbolje čuva na sobnoj temperaturi (iznad 18 stupnja) i to obavezno na suhom. U komercijalne svrhe čuvaju ga u hladnjačama na 0-2 stupnja, ali također je vrlo bitno da se čuva u suhim uvjetima, inače će prije proklijati.
Nakon vađenja češnjaka, na njegovo mjesto možete posaditi salatu, kupusnjače, sijati radič, endiviju, repu ili crnu rotkvu, ili ostaviti za kasniju sjetnu mahuna ili graška za jesensku berbu.
Kako pobrati češnjak i isplesti vijenac od luka ili češnjaka, pogledajte u mom videu:
Silvija Kolar–Fodor je autorica, biovrtlarka i aktivistica. Kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom.
Autorica je knjige „Vrtlarenje u skladu s prirodom« i edukativnog portala www.biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima.
Predsjednica je udruge "Biovrt – u skladu s prirodom” u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Međimurju i uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom u osnovne škole.
Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije.
Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.
Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske utjecajne žene 2020. na području vodstva i inovacija, te nagrade Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020. u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.
Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)
Biovrt.com koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda web stranice www.biovrt.com slažeš se s korištenjem kolačića. Postavke kolačića možeš podesiti u svom internetskom pregledniku. Za nastavak pregleda i korištenje klikni na gumb "Slažem se".Slažem sePrivatost
0
