Čuvamo bioraznolikost u školskom vrtu – projekt s OŠ Pribislavec 2025.

Tijekom 2025. godine provodili smo projektne aktivnosti u partnerstvu s Osnovnom školom Pribislavec s ciljem edukacije djece i stvaranja prostora za praktično učenje, povezivanje s prirodom i očuvanje bioraznolikosti u školskom okolišu. Projekt je nastavak našeg višegodišnjeg rada s ovom školom, a provodi se uz podršku Međimurske županije, Grada Čakovca i Općine Pribislavec u sklopu projekta „Očuvajmo bioraznolikost – svi smo dio rješenja“.

Proljetni početak: edukacije, sadnje i prve berbe
Projektne aktivnosti započeli smo u travnju kada smo održali edukacije za sve učenike nižih razreda (ukupno 198 učenika) o važnosti korisnih kukaca i uloge pomagača u vrtu. S učenicima 3. i 4. razreda nastavili smo rad u školskom vrtu kojeg smo osnovali prethodne godine – pripremili smo gredice i posijali grašak, salatu, rotkvice, luk i mrkvu. Učenici su aktivno sudjelovali, spašavali gliste i kukce tijekom pripreme tla i s veseljem iščekivali prve rezultate.

U svibnju su dočekali prve plodove svoga rada – rotkvice su bile spremne za berbu, a nastavili smo saditi i održavati vrt. Ovakav rad učenicima je neprocjenjivo iskustvo koje im pokazuje kako uz malo truda mogu uzgojiti zdravu hranu.

Iskustveno učenje i promatranje prirode
Vrt u OŠ Pribislavec sastoji se od 6 velikih povišenih gredica uz samu zgradu škole. Na njima učenici upoznaju principe biovrtlarstva – od dobrih susjeda u vrtu i korisnih biljaka, do razumijevanja uloge gujavica, pauka, bubamara, ali i biljaka-mamaca koje privlače mrave i lisne uši kako bi zaštitili ostatak povrća. Uključeni su i učenici viših razreda – posebno 6. razredi koji su pomagali u zalijevanju i jesenskim radovima.

Pogledajte kakve kombinacije bilja smo napravili tijekom 2025. na gredicama u videu OVDJE.

Tijekom ljeta za vrt su se brinuli školski djelatnici, a u jesen smo nastavili s berbama, edukacijama i novim sadnjama.

Jesenske aktivnosti: čuvanje sjemenja, sadnja luka i stvaranje staništa za kukce
U rujnu smo ugostili učenike škole na imanju Biovrt – upoznali su šumski vrt, začine, povrće, cvijeće, žive ograde, hotel za kukce, a uživali su i u degustaciji plodova iz vrta.

U listopadu smo u školskom vrtu zajedno berbu završili sadnjom luka i češnjaka, te učenicima pokazali kako izgleda i skuplja sjeme amaranta.

 

 

Hotel za korisne kukce i živica za korisne kukce i ptice
Posebno važna aktivnost bila je postavljanje hotela za kukce i sadnja žive ograde za korisne kukce i ptice. U velikoj volonterskoj akciji 30.10.2025. s učenicima , roditeljima i učiteljima posadili smo preko 30 grmova, izradili zeleni krov na hotelu za kukce i tako stvorili trajno edukativno stanište za oprašivače i druge korisne organizme. Učenici su s ponosom sudjelovali, a mnogi su izjavili koliko im je značilo što su vlastitim rukama doprinijeli stvaranju koje će trajati.

Završno otvorenje hotela i živice održali smo sredinom studenog, uz prisustvo velikog broja učenika i učitelja, a edukacija o svemu što je napravljeno pokazala je koliko je ovakav rad važan za buduće generacije.

REZULTATI I PLANOVI
Projekt je:
– uključio više od 200 učenika kroz edukacije i radionice
– održao trajni školski vrt kao učionicu na otvorenom
– oplemenio školski okoliš s edukativnim sadržajima koji će trajati godinama – hotelom za korisne kukce i živicom za korisne kukce i ptice
– potaknuo osjećaj ponosa, odgovornosti i zajedništva kod djece, roditelja i školskog osoblja

Kako nam je bilo tijekom cijele 2025. godine u aktivnostima projekta pogledajte u albumu OVDJE.

U 2026. planiramo nastavak suradnje, dopunu edukativnih sadržaja, nove edukacije i dodatne biljne vrste – jer jednom kad učenici iskuse radost stvaranja u prirodi, to postaje znanje koje ostaje za cijeli život.

Budimo promjena koju želimo u svijetu

Svi žele promjene. Malo tko želi biti promjena.  Radije bi da netko drugi odradi tu promjenu za njih. Paradoksalno, zar ne?
U Hrvatskoj se često čuje:
“Trebalo bi …”,
“Netko bi trebao…”,
“Zašto se ništa ne radi?” ….
Zanimljivo je kako se često čeka da netko drugi odradi to što je prijeko potrebno nama, bez ugrožavanja vlastitog komfora.

No nažalost, ne postoji neki neodređeni član koji u pozadini sluša naše potrebe i čeka da ih odradi umjesto nas. Stvari se neće promijeniti ako mi sami nešto ne napravimo. Ili ako ne podržimo one koji već nešto rade.  Zato umjesto da čekamo da netko drugi riješi sve naše probleme, vrijeme je da razmislimo kako mi možemo sami doprinijeti promjeni na bolje.

Vrijeme je da se zapitamo:
– jesmo li spremni preispitati neke svoje odluke i trošenja te kako one djeluju na svijet i lokalnu zajednicu?
– jesmo li spremni platili donaciju ili članarinu nekoj udruzi koju cijenimo?
– jesmo li spremni volontirali barem sat vremena za nešto što vjerujemo da je važno?
– jesmo li spremni podržali nečiji rad jer vidimo da netko gradi nešto vrijedno?
… i umjesto izgovora da nemamo vremena, da imamo važnije troškove, da nam je ionako teško, da će od toga biti malo koristi – zapravo napravimo prvi mali korak prema toj promjeni koju želimo.

Jer promjene se ne mogu dogoditi ako nitko ne daje ni vrijeme, ni podršku, ni doprinos i ako se čeka neki neodređeni član s znakom supermena koji će konačno riješiti sve ono što nas smeta.
Promjene se događaju kad ih mi sami počnemo raditi.

Prošli tjedan objavila sam na društvenim mrežama izazov “Kome dajete svoj novac – njegov rad podržavate.” (OVDJE).  I to je veliki početak za mnoge: samo malo preispitati stvari koje kupujemo i probati donijeti bolje odluke oko nekih kupovina, dajući prednost lokalnom, organskom i sezonskom. Malim ljudima koji već rade tu promjenu.

Svi mi imamo različite vrijednosti, različite prioritete i dajemo prednost drukčijim stvarima i potrebama, I to je ok, to čini tu predivnu različitost na ovom svijetu.
Zato vas u ovom trenutku želim potaknuti da promislite što je vama važno, i da sagledate na koji način možete pomoći, podržati promjenu koju želite na bolje. Da svi skupa iz nezadovoljstva krenemo prema boljem svijetu kojeg svi želimo i kojeg svi trebamo.
Da se više uključimo, podržimo udruge i pojedince koji nešto rade, da sami svojim životom i svojim izborima krenemo biti ta promjena.
Pa sada kad je doba kad rezimiramo godinu oko nas i promišljamo o novogodišnjim odlukama – da promislimo koju promjenu možemo napraviti a da ona može napraviti tu razliku i za nas i za ostatak svijeta.

Jer ako nismo dio rješenja – dio smo problema. Toliko je jednostavno. Tako je nastalo i moje imanje pred 20 godina, kad sam shvatila koliko moćna odluka o uzgoju vlastite hrane može biti i na vlastito zdravlje, i na lokalnu zajednicu i na cijeli svijet. Jer jesti moramo svaki dan, i zaista nije svejedno da li ćemo pritom podržavati uzgoj hrane koji uništava planetu i naše zdravlje primjenom sve više otrova, ili pak onu koja je uzgojena u skladu s prirodom bez trovanja.

Vjerujem da je bolji svijet moguć i želim ga i dalje stvarati. I hvala svima koji ste dio ove zajednice i koji podržavate Biovrt kroz članstvo, kupovinu kalendara i knjige, edukacija, sudjelovanja na predavanjima, obilascima imanja…..

A vi? Koje odluke ste donijeli za novu godinu, a kojim možete napraviti tu razliku, taj korak prema boljem svijetu?

Kako sam spasila drvo hrasta – inspirativna priča iz Biovrta

Priču o mom hrastu čuli su mnogi koji su posjetili imanje Biovrt, a sada ću ju podijeliti i  s vama. Kad dolazite na moje imanje Biovrt, ovo je mjesto gdje se svi okupljamo, jer upravo ispod ovog hrasta nalaze se klupice i stolovi.

Hrast je posadio brat moje bake na među zemljišta i to početkom 1950-tih. Zemljište je pripadalo bakinim sestrama i ovdje je uvijek bilo močvarno područje, s obzirom da je uz među prolazio ručno napravljen kanal za odvođenje oborinskih voda.  Zato mu je tu tu bilo idealno za rast te je brzo narastao tako ogroman.

Ja sam se doselila na zemljište pored zemljišta bakinih sestara Ane i Jule, gdje sam pred 20 godina započela svoju vrtlarsku priču, a 2012. godine sam kupila i zemljište pored tog njihovog gdje raste hrast. I iako su bakine sestre već onda bile 80-godišnjakinje (a obje su doživjele preko 90 godina!), nisu mi  prvotno htjele prodati tu livadu gdje je rastao hrast. Starija je sestra Ana, koje je bila vlasnica tog zemljišta, uvijek govorila “Dok sam ja živa, nek to bude kako je, poslije moje smrti si vi to onda riješite“. Govorila sam joj da ja želim saditi čim prije jer voćkama trebaju godine da narastu – no nije se htjela predomisliti unatoč mom čestom nagovaranju.

I tako je 2012. godine tu prolazio čovjek koji se je bavio otkupom drvene građe i zapazio ovaj prekrasni hrast, pa je mojim tetama ponudio 2.000,00 kn za stablo. Dakle on bi srušio drvo, preprodao deblo, a ostatak stabla od prvih grana na dalje jednostavno bi ostavio na zemljištu. Za ovakvo veličanstveno drvo to je stvarno grozna sudbina.

Ana je pitala nas da li je to dobra cijena za taj hrast, a na to je moj muž predložio tetama nek ga onda radije prodaju nama – pa ćemo si mi kao nešto napraviti od tog hrasta. Ana je na to pristala, te se onda konačno predomislila i odlučila mi skupa s hrastom prodati i tu livadu na kojoj raste hrast. Jej!

I tako sam kupila i zemljište i hrast. Konačno sam posadila voćnjak na to zemljište, odnosno šumski vrt. A hrast? Naravno, nismo ga srušili, uklopila sam ga u dizajn šumskog vrta kao centralno stablo u njemu.

Znala nas je teta Ana ponekad pitati kad ćemo mi konačno srušiti taj hrast, znali smo se samo nasmijati i reći da bude i to došlo na red … naravno nikada

Evo mog prekrasnog ljepotana, centar mog šumskog vrta, prekrasno impresivno ogromno drvo bez kojeg ne mogu zamisliti svoje imanje. Dom je brojnim pticama, kukcima, a posjetiteljima pruža prekrasnu hladovinu. Pokraj je i jedan mlađi hrast, narastao iz sjemenja ovog prvog.

U današnje vrijeme kad se nemilice ruše šume i pustoše zemljišta diljem naše države i u drveću samo gleda zarada, više nego ikad potrebna nam je svijest koliko je drveće dragocjeno i bitno i koliko ono više vrijedi od neke ekonomske vrijednosti u novcu.
Meni je život ovog prekrasnog hrasta neprocjenjiv i iskreno se nadam da će me nadživjeti i ponosno tu stajati i nakon mene. Energija koju osjetite na mjestu koje ste stvarali i sve te biljke koje su tu upravo zahvaljujući vašoj pomoći zaista je jedinstvena i zaista kada vidite kako nešto tako divno napreduje i raste, kao meni šumski vrt, predivan je osjećaj tog postignuća u suradnji s prirodom.

„Drvo života“ možda nije samo priča iz mitova – možda je to upravo ono koje vi zasadite i odlučite sačuvati.

I ne samo to, u ovo mjesto i biljke utkala sam sebe, te će i moja posljednja želja biti da se nakon moje smrti (nadam se u dalekoj budućnosti, jer još puno toga imam u planu stvarati za života ) upravo ispod ovog hrasta pospe moj pepeo, pa da vječno počivam ispod ovog hrasta.

Kome dajemo svoj novac – njegov rad podržavamo

Svaki put kada nešto kupimo, činimo mnogo više od obične razmjene novca za proizvod. Svojim izborom podržavamo način proizvodnje, odnose prema ljudima i prirodi te vrijednosti koje stoje iza tog proizvoda. Drugim riječima – novcem glasamo. I to svaki dan.

U posljednje vrijeme sve češće slušamo kako zakoni ne idu u korist malih proizvođača, kako politika pogoduje velikim korporacijama i kako se odlučivanje sve više udaljava od stvarnih potreba ljudi i prirode. S tim se teško ne složiti. No istovremeno, velik dio nas i dalje svakodnevno kupuje upravo proizvode sustava za koji tvrdi da ga ne želi. Taj raskorak između onoga što mislimo i onoga što činimo postaje jedno od ključnih pitanja našeg vremena.

Svjesna kupovina ne znači savršenstvo.
Ne znači da svi moramo živjeti bez greške, bez ikakvog dodira s velikim trgovinama ili globalnim tržištem. Ona znači svijest i namjeru. Znači da, kada imamo izbor, zastanemo i zapitamo se kakav svijet tim izborom podržavamo. Jer čak i mali pomaci u smjeru svjesnosti dugoročno imaju stvarne posljedice.

Primjer s hranom to vrlo jasno pokazuje. Danas bez problema kupujemo proizvode koji su putovali tisućama kilometara, proizvedeni u sustavima intenzivne kemije i pritiska na prirodu, a istovremeno su čak i jeftiniji od lokalnih proizvoda. Ta cijena, međutim, nije stvarna cijena. Pravi trošak plaća okoliš, zdravlje ljudi i mali proizvođači koji se više ne mogu natjecati u takvoj utrci. Priča o borovnicama koje su trenutno svježe u dućanima, koje dolaze iz dalekih zemalja poput Perua dok domaći uzgajivači odustaju jer ne mogu pokriti ni osnovne troškove, samo je jedan od mnogih primjera apsurda u kojem smo se našli (VIŠE).

Često se govori o poticajima u poljoprivredi kao o nekoj vrsti povlastice ili dodatne zarade. No istina je daleko od toga. Poticaji su uvedeni kako bi se prikrila činjenica da hrana više nema realnu tržišnu cijenu. Oni nisu dobit, nego pokušaj da se zakrpa sustav u kojem proizvođač bez njih ne može opstati. Nije stoga slučajno da mnogi poljoprivrednici danas poručuju kako im ne trebaju poticaji, nego poštene cijene i stvarno vrednovanje njihova rada.

Blagdani i vrijeme darivanja često nas dodatno potaknu na razmišljanje o kupnji, ali važno je naglasiti da svjesna potrošnja nije sezonski trend. Svaki rođendan, svako okupljanje, svaka prilika za darivanje može biti trenutak u kojem biramo podržati lokalne, male i odgovorne priče. One koje imaju lice, ime i stvarnu povezanost s prostorom u kojem živimo.

Ne možemo preko noći promijeniti zakone, političke strukture ili globalne tržišne odnose. Ali možemo odlučiti kome dajemo svoju podršku danas. Svaka kupnja možda se čini beznačajnom, no zbroj takvih odluka oblikuje smjer u kojem se društvo kreće. Ako želimo svijet u kojem se cijeni rad, priroda i odgovornost, onda naši izbori moraju biti u skladu s tim vrijednostima.

Na kraju, poruka je jednostavna i neugodna u svojoj iskrenosti: ako kažemo da ne želimo sustav koji pogoduje isključivo korporacijama, a istovremeno ga svakodnevno financiramo, tada dio odgovornosti leži i na nama. Jer kome dajemo svoj novac – njegov rad podržavamo. A time, svi zajedno, gradimo svijet u kojem ćemo sutra živjeti.
Napravite i vi promjenu za blagdanske poklone, ali i tijekom cijele godine: podržite svojom kupovinom dobre, lokalne, ekološke priče i sudjelujte u stvaranju boljeg svijeta.

Hvala svima koji kupovinom Kalendara iz Biovrta i knjige podržavate i naš rad. A pridružite mi se u izazovu na mom FB profilu (OVDJE) ili na IG profilu OVDJE u kojem vas pozivam da i vi preporučite male poduzetnike čiji rad je vrijedan podrške.

Apel protiv deregulacije pesticida u “Omnibus” paketu za sigurnost hrane i hrane za životinje – potrebna je veća, a ne manja zaštita!

Zeleni foruma, mreža 32 hrvatske okolišne organizacije, poslali su 11.12.2025. dopis Ministarstvu zaštite okoliša, Min. poljoprivrede i Min. zdravstva te hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu – kako bismo ih zamolili da se usprotivi aktualnom prijedlogu europskog povjerenika Várhelyija o pojednostavljenju pravila (tzv. “omnibus”) o sigurnosti hrane i hrane za životinje u EU-u. Ako bi bio usvojen, taj bi prijedlog doveo do ozbiljnog nazadovanja u razini zaštite europskih građana i okoliša od štetnih učinaka pesticida. 

Prema procjenama, ovakav prijedlog spriječio bi prepoznavanje i zabranu više od 25 štetnih aktivnih tvari, uključujući 10 pesticida koji djeluju kao endokrini disruptori, 6 pesticida klasificiranih kao „toksični za reprodukciju, kategorija 1B“ te tvari s neprihvatljivim učincima na okoliš.

Ruralne zajednice osobito su izložene tim otrovnim tvarima, a na prvoj liniji su poljoprivrednici i njihove obitelji. Utjecaj kronične izloženosti pesticidima na razvoj bolesti poput Parkinsonove bolesti, dječje leukemije, tumora mozga te kognitivnih poteškoća kod djece iz ruralnih područja znanstveno je jasno dokazan. Istodobno, bioraznolikost se i dalje urušava – smanjuje se broj oprašivača, korisnih kukaca i ptica. Znanstveni dokazi uporno ukazuju na jedno: naš sadašnji sustav regulacije pesticida nije dovoljno učinkovit.

Građani Hrvatske redovito izražavaju svoju volju za postupnim ukidanjem sintetskih pesticida kroz savjetovanja, prosvjede, sudjelovanje u građanskim inicijativama EU-a i pritužbe nadležnim tijelima. Istraživanje javnog mnijenja IPSOS-a iz 2023. godine, provedeno u pet država članica EU-a, jasno pokazuje da velika većina – više od 80 % građana Europske unije – traži ukidanje pesticida te bolju zaštitu zdravlja i okoliša.

Unatoč tim činjenicama, neshvatljivo je da prijedlog izmjena zakonodavstva o sigurnosti hrane i hrane za životinje, koji dolazi iz službi povjerenika Várhelyija, predviđa neograničena odobrenja za pesticide – ispunjavajući pritom zahtjev industrije pesticida. Također, ostale predložene mjere vodile bi prema radikalnoj deregulaciji postupka odobravanja pesticida, što bi značajno smanjilo razinu zaštite građana, prirodnih resursa i ekosustava od svih pesticida.

Europska komisija predlaže uvođenje neograničenih razdoblja odobrenja, iako se danas aktivne tvari pesticida moraju ponovno procjenjivati svakih 10 do 15 godina kako bi se u obzir uzela najnovija znanstvena saznanja i novi zahtjevi za podatke. Prema prijedlogu, samo tzv. kandidati za zamjenu određene tvari odobrene odstupanjem prema članku 4. stavku 7. zadržali bi ograničena razdoblja odobrenja. Te kategorije zajedno čine oko 10 % svih aktivnih tvari odobrenih u EU-u. Posljedično, golema većina aktivnih tvari dobila bi neograničeno odobrenje. Sustav periodičnih revizija ključan je kako bi se opasni pesticidi prepoznali i postupno povukli, te zamijenili manje toksičnim alternativama. Redovita revizija, u svjetlu novih znanstvenih dokaza, temelj je učinkovitosti Uredbe u osiguravanju visoke razine zaštite, kako je zaključeno i u REFIT evaluaciji Uredbe 1107/2009 koju je Komisija provela 2020. godine.

Bez periodične procjene, iznimno opasni pesticidi koji nisu bili označeni kao kandidati za zamjenu – poput za reprodukciju toksičnog i endokrino disruptivnog mankozeba; za mozak štetnih klorpirifosa i fosmeta; onečišćivača podzemnih voda s-metolaklora i klorotalonila ili neonikotinoida koji ubijaju pčele – ne bi bili zabranjeni posljednjih godina. Od svih pesticida zabranjenih u EU-u prema Uredbi 1107/2009, samo je jedna trećina izvorno bila odobrena kao „kandidati za zamjenu“.

Presuda Suda Europske unije iz 2024. godine naglasila je da zaštita građana zahtijeva korištenje najnovijih znanstvenih spoznaja, no aktualni prijedlog uklanja tu obvezu za države članice. To znači da bi naša nacionalna tijela prilikom ocjenjivanja odobrenja proizvoda razmatrala samo znanstvena saznanja dostupna u vrijeme podnošenja zahtjeva za odobrenje aktivne tvari na razini EU-a, odnosno raspolagala bi podacima koji su već stari nekoliko godina. Ovaj novi smjer prema manje znanosti i manje strogosti je neprihvatljiv i dovodi do smanjene razine zaštite građana. Naime, važne nove spoznaje o toksičnosti redovito se objavljuju i omogućuju adresiranje nedostataka sustava regulacije pesticida. Nedavna zabrana PFAS pesticida u EU-u izravan je rezultat postojećih odredbi Uredbe.

Komisija u svom prijedlogu predviđa iznimno dugo razdoblje odgode provedbe zabrane nakon što je donesena: 2 godine za prodaju i dodatnu godinu za uporabu. To potiče gomilanje zaliha kod poljoprivrednika i zadržava kancerogene, endokrino disruptivne ili za pčele toksične pesticide u uporabi godinama nakon što su prepoznati kao opasni.

Ako se pesticid zabrani zato što šteti bebama, poljoprivrednicima ili pčelama, treba biti odmah povučen s tržišta, a ne tri godine kasnije.

Dodatno, iako podupiremo brži dolazak proizvoda za biološku zaštitu bilja na tržište, inzistiramo na očuvanju visoke razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša te robusne procjene rizika. Protivimo se neograničenom odobravanju proizvoda za biološku zaštitu bilja te prijedlogu da poljoprivrednici ne vode evidenciju o uporabi takvih proizvoda. Takvi proizvodi također mogu imati utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš te ih je potrebno nadzirati. Naposljetku, definiciju biološke zaštite bilja treba izmijeniti i uskladiti s izvješćem Europskog parlamenta, prema kojem tvari trebaju imati „identičnu“ strukturu onima u prirodi, a ne „sličnu“, kako je navedeno u nacrtu prijedloga. Izraz „sličnu“ predstavlja zahtjev kemijske industrije i otvara prostor za zlouporabe i pravnu nesigurnost.

Građani traže veću zaštitu od pesticida, a ne manju. Dana 28. listopada, 138 organizacija civilnog društva, predstavnika znanstvene zajednice, organizacija za zaštitu voda i poljoprivrednih organizacija diljem Europe pozvalo je predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen da u potpunosti provede zakonodavstvo EU-a o pesticidima. Pismo je uslijedilo nakon poziva Komisije za javno savjetovanje o pojednostavljenju pravila o sigurnosti hrane i hrane za životinje u EU-u, koji je zaprimio 6440 odgovora, od čega više od 90 % od građana EU-a, koji su upozorili da se zakonodavstvo loše provodi i zatražili veću zaštitu od pesticida, a ne deregulaciju. Prijedlog Komisije je neprihvatljiv i suprotan jasnim zahtjevima Europljana.

S obzirom na već uočene nedostatke i slabosti postojećeg sustava procjene rizika od pesticida, podupiremo sljedeće hitne prioritete za poboljšanje:

1. Potpuno postupno ukidanje do 2030. svih pesticida navedenih kao „kandidati za zamjenu“ te svih pesticidnih tvari PFAS;

2. Obvezu testiranja svih pesticida na neurotoksičnost, uključujući razvojnu neurotoksičnost;

3. Jednaku procjenu rizika metabolita pesticida i izvornih aktivnih tvari;

4. Hitnu primjenu kumulativne i sinergijske procjene rizika. Europska agencija za sigurnost hrane već 20 godina nije razvila konkretnu metodologiju, što je neprihvatljivo;

5. Potpunu i sveobuhvatnu pretragu znanstvene literature na početku svakog postupka donošenja odluka, bilo na razini EU-a za aktivne tvari ili na nacionalnoj razini za pesticide.

Iako je izvorna namjera revizije Uredbe (EZ) 1107/2009 bila olakšati pristup proizvoda za biološku zaštitu bilja tržištu, aktualni prijedlog služi kao “trojanski konj” za deregulaciju toksičnih pesticida, snižavanje sigurnosnih standarda te smanjenje troškova industriji na štetu zaštite zdravlja građana i okoliša.

Slabljenje sustava odobravanja pesticida u ovom trenutku ne bi samo izložilo građane i okoliš povećanom riziku, već bi narušilo i vjerodostojnost EU-a kao globalnog predvodnika u području zdravlja, održivosti i donošenja politika utemeljenih na znanstvenim dokazima.

Zaključno, postojeću razinu zaštite od pesticida, kao i provedbu aktualnog zakonodavstva, treba unaprijediti, a ne dokinuti. Pozivamo vas da se usprotivite pokušaju Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE) da smanji razinu zaštite zdravlja građana i okoliša.

Zeleni forum je mreža osnovana 1997. koja danas okuplja 32 organizacije civilnog društva iz RH koje se bave zaštitom okoliša i prirode. Znanje i resurse udružile su radi uspješnijeg osvješćivanja, zagovaranja i utjecaja na javne politike s područja zaštite okoliša i prirode. Utjecaj i praćenje provedbe javnih politika provodi i putem svojih predstavnika/ca u brojnim odborima, radnim skupinama i povjerenstvima na nacionalnoj razini, kao i u Savjetu za razvoj civilnog društva Vlade RH. 

Članice Zelenog foruma su: Brodsko ekološko društvo-BED, Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Eko centar Latinovac, Ekološka udruga “EKO-OMBLIĆI” Rijeka dubrovačka, Ekološka udruga “Krka” Knin, Ekološka udruga “Zeleni Zagreb pod Slemenom”, Ekološka udruga Eko-Eko Komin, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode (HDZPP), Institut Plavi svijet, Lička ekološka akcija (LEA), Marjan Društvo za zaštitu i unapređenje Marjana, Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode, Udruga “UNA”, Udruga Biom, Udruga Biovrt, Udruga Društvo istraživača mora – 20000 milja, Udruga Hyla, Udruga Tatavaka, Udruga za ekološke aktivnosti Nova Zora, Udruga za održivi razvoj Hrvatske (Uzor Hrvatske), Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja „Eko-Zadar“, Udruga za zaštitu prirode i okoliša te promicanje održivog razvoja Argonauta, Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Udruga Zelena Istra, Udruga Žmergo, Zaštitarsko-ekološka organizacija Nobilis, Zelena akcija, Zeleni Klik!, Permakultura Dalmacija, Zelena akcija Mičevec, Zelena mreža aktivističkih grupa – ZMAG.

Trebamo li zaista svježe uvozne borovnice u prosincu?

Prošli tjedan prolazila sam pokraj odjela voća i povrća u jednom supermarketu  i ostala paf. Početak prosinca, a police prepune “svježih” borovnica, malina, kupina, ribiza i jagoda. Da, “svježih” – navodnici nisu slučajni. Jer to voće izgleda svježe, ali ono to definitivno nije – jer početak prosinca sigurno nije sezona bobičastom voću.

Kada je zapravo sezona bobičastom voću u našim krajevima?
Jagode i ribiz – svibanj i lipanj.
Borovnice i kupine – lipanj do srpanj.
Maline (i jagoda) – da, postoje mjesečarke koje rode i  na proljeće (svibanj/lipanj) i na jesen, pa je to vjerojatno od ostalog bobičastog “najsvježije”, no i tome je prošao vrhunac sezone.

Pa odakle dolazi to “čudo” od “svježeg” bobičastog voća? Ovo konkretno – kupine iz Portugala, borovnice iz Južne Amerike (Peru) i maline iz Afrike (Maroko). Prepakirano – hm, tko zna gdje, a njemačka je ambalaža. A iako ovo izgleda svježe, može biti staro i par tjedana, transportirano brodovima s hladnjačama ili avionima – i stiže do nas putem koji zagađuje okoliš, kako zrak, tako i tlo i vodu.

A što se događa s nutrijentima?
Čim se voće i povrće ubere, počne gubiti vitamine i druge nutrijente.
Što je put dulji, voće je siromašnije onime što zapravo tražimo u svežem voću i povrću – hranjivim tvarima. Tako da ono što pojedete u prosincu, s drugog kraja svijeta, nerijetko ima vrlo malo nutritivne vrijednosti, a katkada i više pesticida i kemijskih premaza nego što možete zamisliti. Zato se stalno naglašava važnost kratkih lanaca dostave – da prođe čim manje vremena od polja do stola, pa da nam u obroku ostane čim više nutrijenata.

Koje se tehnologije koriste da voće ne propada brzo (a bobičasto je izuzetno kvarljivo voće)?
Svi koji uzgajate vlastito bobičasto voće, znate da ono jako brzo nakon branja krene propadati. Zato da bi svježe voće i povrće – a pogotovo brzo kvarljivo bobičasto voće ostalo čim duže svježe i tako tržišno zanimljivo – mora proći kroz neki postupak produžavanja svježine.
Neke od tih tehnologija su:
– Hlađenje u kontroliranoj atmosferi (CA tehnologija)
– Premazi za produljenje svježine (često pod oznakom “prirodni”, iako sastojci nisu uvijek poznati – ponekad su i povučeni s tržišta radi prikrivanja stvarnih sastojaka)
– Ozon, UV tretmani, modificirane atmosfere, plinovi poput 1-MCP za usporavanje zrenja

Koliko je zapravo “staro” to “svježe” voće u dućanima?
Za borovnice iz uvoza sam našla podatak da je to otprilike 2-4 tjedana. Dakle ono mora biti tehnološki tretirano da izgleda svježe.
To ne znači nužno da je sve loše – ali svježina, nutritivna vrijednost i okus znatno opadaju s vremenom. I u kontroliranim uvjetima i s modernim tehnologijama, gubitak vitamina i nutrijenata može se tek malo usporiti, ali ne i spriječiti.
I još dodatno: dio voća i povrća može biti ubrano nezrelo da bi po putu zorilo, većinom su to sorte gdje nije toliko bitni okus i nutritivni sastav, nego deblja kožica i izdržljivost, što je najbitnije za plasiranje u trgovačkim lancima.

Jedni će reći, ali uvozimo i ananas, i banane, pa i to je s drugog kraja planeta. Da – ali tropsko voće ne rastu kod nas, dok bobičasto voće koje se sada u trgovačkim centrima nudi iz drugog kraja svijeta – zapravo i raste. Tako da je ovdje u pitanju samo čisti trgovački potez kako nešto prodati potrošačima u vrijeme kad im nije sezona i zaraditi na tome. Nadalje, i kod tropskog voća uvijek imamo izbor birati ono organsko, ili ipak dati više prednost lokalnom sezonskom voću, nije da nam je to neophodno za život.

I dok govorimo o održivosti i brizi za okoliš – prevozimo borovnice s druge strane kugle zemaljske…
Ako realno sagledamo ovo prevoženje bobičastog voća s jednog kontinenta na drugi, meni je to potpuni apsurd. S jedne strane širi se propaganda kako moramo biti savjesni, održivi, ekološki osviješteni, kako treba pametno upravljati raspoloživim resursima i štedjeti energiju…. EU zabranjuje slamčice, šljokice, a onda se dozvoljava totalna obijest na tržištu i uvoze se borovnice s drugog dijela planeta – naravno, u plastici, u malim pakiranjima.

Zamislite si koliko onda tu trebamo dodatno uložiti u transport, u tehnologije produžavanja trajanja, u logistiku….. Ne, nije isto ako nešto prevozimo 10 – a drugo 10,000 kilometara. Da ne govorim i o načinu na koji je uzgojeno, koji pesticidi su korišteni.. jer EU i ostatak svijeta nema jednaka pravila i često su van EU dozvoljeni pesticidi koji su zabranjeni kod nas.
Gdje je tu ikakva održivost, zdrav razum? Gdje je tu stvarna briga za okoliš? Ovdje dobiva samo uvozni lobi, dok s druge strane to ugrožava opstanak domaćih OPG-ova.

A znate što stvarno dobro čuva većinu vitamina i nutrijenata?  Duboko smrznuto voće ubrano u sezoni.
Kad ga doma poberete, odmah zamrznete – zadržali ste gotovo sve nutrijente. I da, industrijsko brzo zamrzavanje bolje čuva nutrijente od onog sporog koje mi radimo s ledenicama, ali gubitak hranjiva nije tako drastičan ako voće ne stoji dugo. Organski, lokalno, bez suludog prijevoza s jednog kraja Planete na drugi, bez potencijalnih toksina. To je ono pravo “svježe” za zimu. Zato ako zaista želite jesti najbolje i prepuno vitamina i minerala – sve čemu nije sezona, radije birajte smrznuto ako već kupujete.

Dajmo prednost lokalnoj i sezonskoj hrani
Uvijek oko nas ima i kvalitetnih, lokalnih i sezonskih organskih namirnica koje su puno bolje i za nas, i lokalnu zajednicu i planet u globalu. Tako da onima koji će pravdati borovnice u prosincu jer su zdrave radi vitamina i polifenola, reći ću im kao osviješteni potrošač da ne želim svojim novcem financirati uvozni lobi za prijevoz s jednog kraja planete na drugi i sve što se radi za produženje svježine, nego ću odabrati npr.  lokalno, organsko uzgojeno ljubičasto zelje (kupus) koje jednako tako sadrži polifenole, i koristiti što imam na vrtu.

Zato, meni osobno ne pada mi na pamet kupiti nešto ovakvo. Na jesen berem mušmule sa stabala, imam sanduke jabuka koje sam spremila u podrum. Da, i one gube vitamine stajanjem, ali su puno bolje od onih tretiranih tko zna čime u dućanima.

A bobičasto voće? Imam ga smrznutog, iz vlastitog vrta – puno boja, okusa i života. Uzgojila sam ga organski, pobrala u vrhuncu sezone prepuno vitamina i nutrijenata i takvo smrznula – pa imam svoje vrhunsko bobičasto voće tijekom cijele sezone.

Nemojte zaboraviti – kome novac dajemo, njegov rad podržavamo.
Budimo osviješteni potrošači i nemojmo podržavati ovu lakrdiju i iluziju svježine koja nam u konačnici zaista ne donosi ništa dobro – niti za naše zdravlje, niti lokalnoj zajednici, niti za očuvanje planeta – osim zaradu pohlepnima i neosviještenima.
Za vaš novac uvijek možete dobiti bolje lokalne namirnice čime zapravo glasate za bolju stvar. Sezonsko, lokalno i organsko voće i povrće (bilo s tržnice, iz OPG-a, iz vlastitog vrta) puno je svježije, ukusnije i nutritivno bogatije – i često nije skuplje, već samo zahtijeva svjesniji izbor.

Razumijem da mnogi u današnje vrijeme  osjećaju ograničenja – bilo financijska, logistička ili vremenska.
No danas – više nego ikada prije – imamo mogućnosti izbora, ako ih želimo potražiti.
Samo u Zagrebu i mnogim većim gradovima djeluju grupe solidarne razmjene (GSR) gdje građani direktno kupuju od lokalnih OPG-ova, bez posrednika. Ima ih i online, a puno OPG-ova danas nudi dostavu ili mogućnost podizanja na određenom mjestu. (npr. https://hranazadobro.org/  )
Postoje eko tržnice (u Čakovcu na kojoj su svaki dan naši eko proizvođači), sajmovi, čak i neki manji dućani još uvijek nude domaće voće i povrće – često po istoj ili manjoj cijeni nego u trgovačkim centrima. Istovremeno, razlika u cijeni često nije velika – ali je razlika u kvaliteti, utjecaju na okoliš i podršci lokalnoj zajednici – ogromna.
Ne kažem da je uvijek lako – ali nije ni nedostižno.

I nije poanta da svi donosimo savršene izbore jer je to nemoguće u današnjem svijetu, nego u postepenom buđenju svijesti i pomicanju prema boljim izborima – kad god možemo. Jer kad znamo više, možemo birati bolje.

Biti osviješten potrošač danas je čin ljubavi prema sebi, djeci, prirodi i budućnosti.
Jesti sezonsko, organsko i lokalno najbolje je što možemo napraviti za sebe i svoju obitelj.

Pogledajte i video o ovoj temi OVDJE. 

Buča – sezonska namirnica idealna za tmurne jesenske dane

Buče narančastog mesa (Cucurbita moschata i Cucurbita maxima) danas su dostupne u mnogim varijacijama – od muškatnih i puter tikvi do hokaida, Hubbarda i turkinja. Zahvalna sam što u današnje vrijeme lako možemo nabaviti sjeme raznih sorti i uzgajati ih u vlastitim vrtovima.

BUČE SU JEDNOSTAVNE ZA UZGOJ:
Riječ je o puzajućim sortama buča koje razvijaju vriježe i do 10 metara. Za uzgoj im treba više prostora jer se šire po cijelom vrtu. Postoje brojne sorte s različitom debljinom i tvrdoćom kore kod kojih je ponekad izazovno prerezati i oguliti ih dok je kod nekih sorti kora mekanija. Razlikuju se i bojom i teksturom mesa, aromom i mirisom. Osobno preferiram manje sorte – lakše ih je iskoristiti za jedan obrok, dok kod velikih često ostane višak.

Više o tikvama sam pisala OVDJE, a o sjetvi OVDJE. 

DUGO SE ČUVAJU NAKON BERBE:
Zrele buče pravilno pohranjene mogu trajati i do 2 godine. Najbolje ih je čuvati na suhom i sobnoj temperaturi, tako najduže stoje. Činjenica da su trajne i dostupne u jesensko/zimsko doba godine čini ih praktičnim izvorom hranjivih tvari i u mjesecima kad je svježeg povrća manje.
Više o pravilnom spremanju buča/tikvi pročitajte OVDJE.

ZAŠTO SU DOBRE ZA NAŠE ZDRAVLJE:
Radi se o povrću koje je bogato vitaminima, mineralima i antioksidansima. Istovremeno, kalorija ima malo. Buče općenito imaju visoku koncentraciju beta‑karotena (što tijelo pretvara u vitamin A), a to doprinosi zdravlju očiju, imunitetu, zaštiti stanica i kože. Osim vitamina A i C, buče sadrže vlakna i kalij, što je dobro za probavu, regulaciju šećera u krvi, srce i krvni tlak.

A ŠTO S SJEMENKAMA?
Sjemenke svih buča i tikvi su jestive: bogate su proteinima, zdravim mastima, mineralima (npr. magnezijem, cinkom, željezom), odličan dodatak salatama, juhama, kruhu. Najbolje za grickanje, kao i za ulje su one bez opne – tikve golice, ali i sve ostale možete jesti bez problema. Jedini oprez je potreban ako su sjemenke gorke, što ukazuje na prisutnost prirodnog toksina kukurbitacin (Cucurbitacin). Ovaj se toksin normalno nalazi samo u divljim vrstama bundeva i tikvica – ali može se pojaviti u sjemenkama kad se buče iskrižaju s ukrasnim tikvicama – tako da čim osjetite gorčinu, to je znak da ih ne jedete.

ZANIMLJIVOST: Sjemenke tikvi (posebno muškatne) tradicionalno se koriste za čišćenje crijevnih parazita zbog kukurbitina (Cucurbitin) (spoj drukčiji od otrovnog Cucurbitacina) kojeg sadrže sjemenke, a za čišćenje se priprema pasta ili napitak miješanjem samljevenih sjemenki s vodom, medom, đumbirom, kurkumom i začinima. Jedan od recepata pogledajte OVDJE. 

  

IDEJE ZA PRIPREMU:
Upravo u zimsko doba godine, kad im je sezona, vrijeme je da uživamo u ovom povrću najviše, na razne načine.

KREMU JUHA OD BUČE:
Krem juha od buče vrlo je jednostavna za pripremu. Može biti u kombinaciji s nekom mahunarkom, npr. lećom ili slanutkom, neki ju čak pripremaju s jabukom, a ja ju pripremam u kombinaciji s krumpirom, koji čini 1/3 juhe, dok je ostalih 2/3 buča.
Dakle prepečete malo narezanog luka (i češnjaka), dodate narezani krumpir i vodu, kad je krumpir skoro skuhani dodate i buču oguljenu i narezanu na kockice, a kad je sve kuhano usitnite štapnim mikserom i začinite po želji.
Krem juha od buče je divne svilene teksture, baš idealna za hladne jesenske dane.

PEČENA BUČA:
Pečena buča je prava poslastica, a najjednostavnije ju je bez guljenja kore natezati na komade i ispeći u pećnici. Možete ju peći i narezanu na kockice i sl.  Tu je moje iskustvo da su tvrđe sorte najbolje, fenomenalne teksture kad se ispeku.
Buče možete peći i u kombinaciji s krumpirom. Kod takve pripreme prvo na pola iskuham krumpir, pa onda sve skupa do kraja ispečem u pećnici. S lukom i češnjakom naravno.

SIROVA BUČA:
Buče možete jesti sirove, kao mrkvu. Čak i ima sličan miris i okus kao mrkva.

SLASTICE I OSTALO:
Od buča se rade i kolači i slastice, pirei, umaci…zaista si možete dati mašti na volju.

INSPIRACIJA I POTICAJ ZA KRAJ:
Zdrava, sezonska, lokalna i organska prehrana ne mora biti ni skupa ni komplicirana.
Buče su izvrstan primjer – lako ih je uzgojiti, dugo se čuvaju, bogate su hranjivim tvarima i vrlo su svestrane u kuhinji.
Ako ih ove godine niste imali u vrtu – nabavite sjeme i posijte ih  na vrijeme sljedeće sezonu kako biste ih mogli ubirati na jesen. Pridružite se tisućama onih koji se vraćaju jednostavnoj, održivoj i ukusnoj hrani – iz vlastitog vrta.

 

Naručite kalendar iz Biovrta za 2026. godinu – a mi vama poklanjamo blagdanske paketiće iz Biovrta

Približavaju nam se blagdani i vrijeme darivanja.

Kako bi bilo da ove godine sebi i svojim bližnjima koji su ljubitelji prirode i vrtlarenja poklonite poklon koji će biti baš ono što žele? Što je bolje od poklona koji neće postati smeće nakon blagdana, nego koji potiču na sreću, stvaranje i inspiraciju? Ove godine poklonite sebi i ostalima koji su zaslužili kalendar iz Biovrta za 2026. godinu, a mi ćemo uz kalendar vama pokloniti biovrtni blagdanski paketić 🙂

 Kalendar iz Biovrta za 2026. godinu je u boji,  veličine 23*16,5 cm, zidni (s rupom za objesiti) – dakle kad se otvori, onda je veličine 23*33 cm.
Kalendar ima 32 stranice,  prepun je šarenih i veselih prigodnih fotografija, čime ćemo vam uljepšati svaki mjesec u godini.

Ovo NIJE mjesečev kalendar, ali radi praktičnosti dodali smo na njega oznake mjesečevih mijena (kad je mladi mjesec, prva i posljednja četvrt te pun mjesec).

Pogledajte kako izgleda kalendar u videu OVDJE.

 

KALENDAR IZ BIOVRTA NIJE SAMO OBIČNI KALENDAR: U NJEMU VAS ČEKA PUNO ZNANJA UZ ČAK DVA PRIRUČNIKA:
1. Pregled radova na vrtu po mjesecima
Uz prekrasne fotografije iz Biovrta, tu su i mjesečni vrtlarski savjeti. Uz svaki mjesec imate i popis osnovnih vrtlarskih radova u mjesecu, te direktnu poveznicu na detaljni tekst o mjesečnim vrtlarskim radovima. Tako ćete se osigurati da uz naše savjete obavite vrtlarske poslove na vrijeme. Iako su radovi u globalu pisani za kontinentalni dio, u kalendaru je i uputa kada se onda planiraju isti radovi u mediteranskom dijelu.

2. Mala čuda prirode ispričana kroz sjeme
Tijekom cijele 2026. godine želim vam pokazati koliko je priroda čudesna – u malim stvarima. Svaka fotografija i tekst u ovom kalendaru otkrivaju dio fascinantnog svijeta sjemena: u načinima domišljatosti kod nastanka i genijalnih oblika i mehanizama širenja, u borbi za preživljavanje, u plesu s svim ostalim bićima na ovoj planeti.
Kako god da pogledamo, možemo vidjeti čuda, svaki dan, na svakom koraku. Pozivam vas da gledate ova mala čuva kroz moje oči, gdje vam ih pričam i pokazujem kroz svoje autorske fotografije.

 

  

A TU SU JOŠ I ZAISTA BOGATI POKLON KOMPLETI:
Uz svaki naručeni kalendar pripremili smo vam i poklon. Birate između 5 prigodnih kompleta sjemenja: Šareni vrt, Ljekoviti vrt, Divne rajčice i Najbolja vrtlarska godina, a imate opciju i sami odabrati sadržaj svoj paketića u paketiću „Moj vrtlarski izbor“. A u njima – nikad niše poklon sjemenja za vas – čak do 5-8 pojedinačnih paketića! 

Naši paketići su pravi eko poklon. Zapakirani su u ručno izrađene vrećice od čistog pamuka obojenog netoksičnim bojama, te zavezani ukrasnim trakama. Svaki blagdanski paketić sadrži poklon sjeme i poklon karticu (veličina platnene vrećice je cca 13*23 cm, a kartice 9*9 cm).

“Postoje dva načina na koja možete živjeti život; kao da ništa nije čudo i kao da je sve čudo.” (Albert Einstein) – naša je ovogodišnja poruka na poklon kartici. Želimo vam da kao i mi svaki dan vidite čudesa oko sebe, a kad radimo i stvaramo u suradnji s prirodom – to zaista nije teško i čuda se otkrivaju jedna za drugima.

Vrtlarenjem stvarate svoj rajski vrt prepun čudesa, svoj povratak sebi i trenutku u kojem jeste. Sijući vrt, sijete i radost koje vam donosi vaše stvaranje u suradnji s Prirodom.

Vrt je izvor prave radosti i inspiracije i u njemu možemo uzgojiti obilje zdrave hrane, ali i sebe – poklonite viziju sretne, zdrave, blagoslovljene, šarene, samodostatne i site 2026. godine.

 

KAKO NARUČITI KALENDAR IZ BIOVRTA:
Cijena kalendara je 12,99 eur + troškovi dostave. Plaćanje se vrši po ponudi na račun.

Dostava je Hrvatskom poštom, Overseas expressom ili putem paketne dostave Box now.

Ova posebna ponuda kalendara uz poklon paketiće sjemenja traje od 02.12.2025. – 07.01.2026. godine.

Kalendar možete naručiti OVDJE.

UZ NARUDŽBU KALENDARA MOŽETE ODABRATI SLJEDEĆE KOMPLETE PAKETIĆA SJEMENJA:
(klikom na svaki pojedinačni naziv u popisu možete pogledati svaku vrstu s popisa i saznati više o uzgoju)

“Šareni vrt”
Poklon paket od čak 8 različitih vrsti cvijeća koje ima jako korisnu ulogu u vrtu i za vas i za sav živi svijet u vrtu, prigodnu karticu i ukrasnu platnenu vrećicu.
Vrt (uključujući i sam povrtnjak) tijekom cijele godine može biti ispunjeni šarenim prekrasnim cvijećem koje nije samo hrana za dušu vrtlara dok uživa u njihovoj ljepoti. Cvijeće ima bitnu i višestruku ulogu – pomaže opstanku brojnih korisnih kukaca pružajući im i zaklon i hranu, oporavlja ili čak i gnoji tlo. Odabrali smo cvijeće koje će zašareniti vaš vrt tijekom cijele vrtlarske sezone te postati prava oaza bioraznolikosti.
U paketiću se nalaze:
– Uresnica, cosmos bijeli i roza mix (Cosmos bipinnatus)
– Echinacea purpurea – crvena, žuta i narančasta mix 
– Cinija (“Lepi dečki” (Zinnia elegans)
– Amarant uspravni, crveni špinat – Amaranthus gangeticus 
– Crnooka pupavica – Rudbeckia fulgida
– Verbena, sporiš (Verbena bonariensis)
– Kadifice niske (Tagetes patula)
– Naprstak (Digitalis purpurea)

  

Ljekoviti vrt
Poklon paket od 8 različitih vrsti ljekovitog bilja koje je neprocjenjivo za svaku kućnu biljnu ljekarnu za liječenje brojnih tegoba – ali i za zdravlje i ravnotežu u vrtu, te prigodnu karticu i ukrasnu platnenu vrećicu.
U paketiću se nalaze:
– Neven – Calendula officinalis
– Crni sljez /Malva sylvestris)
– Matičnjak  (Melissa officinalis) 
– Slatki pelin (Artmeisia annua)
– Žuti noćurak (Oenothera biennis)
– Bosiljak krupnolisni (Ocimum basilicum)
– Oman (Inula helenium)
– Sač (Isatis tinctoria) – biljka za bojanje u plavo

 

Divne rajčice
Poklon paket od 8 paketića rajčica svih veličina – i velikih i malih plodova, te raznih zanimljivih boja. Sve rajčice u ponudi su slobodnooprašujuće sorte nastale prirodnim uzgojem. Uživajte u raznolikosti boja, oblika i okusa rajčica 🙂
U paketiću se nalaze:
– Rajčica narančaste sorte mix
– Rajčica crveno roza velika
– Rajčica crveni šljivar mix
– Rajčica Blush 
– Rajčica sitne sorte mix
– Rajčica crvena Santorini
– Rajčica žuti mali jabučar
– Rajčica koktel zelena – Green grape

Najbolja vrtlarska godina
Poklon paket sadrži 8 različitih vrsti sjemenja, prigodnu karticu i ukrasnu platnenu vrećicu.. Radi se o izboru osnovnih vrsta koje se uzgajaju u svakom vrtu – od svega pomalo za obilje u vrtu 🙂
U paketiću se nalaze:
– Paprika mix (mješavina najmanje 3 različitih sorti slatke paprike)
– Rajčica mix (mješavina najmanje 3 različitih sorti rajčice)
– Starinska salata mix (mješavina najmanje 5 različitih sorti starinske salate)
– Rukola, rikula, riga – Eruca sativa
– Loboda bijela i špinat drvo mix (Chenopodium)
– Kukuruz žuti starinski mix
– Kelj lisnati i kovrčavi mix
– Bijeli korijen, turovac (Tragopogon porrifilius)

Moj vrtlarski izbor
Poklon paket sadrži 5 različitih vrsti sjemenja koje sami birate s popisa dostupnih vrsti u našem katalogu na www.biovrt.com/katalog, prigodnu karticu i ukrasnu platnenu vrećicu.

Kalendar možete naručiti OVDJE. 
Kupovinom ovog kalendara podržavate naš rad i pomažete nam da nastavimo s našom misijom. Hvala!

Uz svaku narudžbu šaljemo vam i poklon online – pdf brošuru „Čuvajmo sjeme u svojim vrtovima” (poveznicu za preuzimanje dobivate u mailu).

IMAMO JOŠ POKLONA ZA VAS AKO UZ KALENDAR NARUČITE KNJIGU, IGRU, MAJICU ILI RUKSAK 🙂 

U razdoblju od 02.12.-07.01.2026. imamo još poklona za vas 🙂 Kad već naručujete i kad već plaćate poštarinu za dostavu za kalendar,  uštedite na dostavi za drugi predmet.

Svi koji dodatno uz kalendar naručite knjigu Vrtlarenje u skladu s prirodom (OVDJE), edukativnu puzzle igru “Upoznajmo pomagače u vrtu”(OVDJE), majicu (OVDJE) ili ruksak s logotipom Biovrta (OVDJE), dobit će na poklon 4 poklon paketića sjemenja po vašem izboru s liste dostupnog sjemenja na www.biovrt.com/katalog (dakle na poklon su zasebni paketići sjemenja, ne kompleti!).

Svi koji naručite 2 kalendara – na poklon vam dodatno šaljemo 2 poklon paketića sjemenja po našem izboru.
Svi koji naruče 3 i više kalendara, na poklon dobivaju i 4 poklon paketića sjemenja po vašem izboru s liste dostupnog sjemenja na www.biovrt.com/katalog.

Edukacije i bon ne možete staviti zajedno u košaricu s ostalim predmetima iz webshopa jer se edukacije plaćaju na jedan, a predmeti na drugi žiro-račun – no možete napraviti dvije odvojene narudžbe koje vam na kraju možemo poslati skupa u jednoj pošiljci. 

 

Želimo vam vesele blagdane, dobro se odmorite jer nam je nova Vrtlarska sezona već pred vratima 🙂