Kako spremiti luk za zimu – savjeti za dugotrajno čuvanje

Jedno od pitanja koje dobivam u mom mentorskom programu Škola vrtlarenja je: “Kako spremiti luk za zimu da što duže ostane svjež?”
Upravo me inspirirala jedna od mojih učenica, koja je ove godine prvi put uzgajala luk i pitala što napraviti nakon berbe. Zato sam snimila i  video o čišćenju i spremanju luka, a ovdje uz video niže u tekstu donosim sažete upute i savjete za dugotrajno čuvanje luka.

KADA BRATI LUK?
Luk je spreman za berbu kada počne polijegati – to je znak da završava svoju vegetaciju i dozrijeva. U tom trenutku najbolje je prestati s navodnjavanjem ili zalijevanjem ako ste to radili, kako bi se glavice mogle prirodno osušiti i bolje čuvati.
Nakon berbe luk rasporedite u tanki sloj na zasjenjenom prozračnom mjestu i ostavite da se dobro posuši nekoliko tjedana.

Više o berbi luka pogledajte na poveznici OVDJE.

ČIŠĆENJE LUKA
Kad se luk posuši, slijedi čišćenje. Najlakše je rukom skinuti suhe vanjske ljuske i ostatke cime. To ne samo da poboljšava izgled, nego i olakšava skladištenje.

Savjet: nemojte bacati ljuske luka!
One se mogu iskoristiti za kompost ili kao prirodno gnojivo i sredstvo protiv gljivičnih bolesti u vrtu.

KAKO SKLADIŠTITI LUK
Luk najbolje čuvamo na sobnoj temperaturi, u sanducima, isplete u vijence ili mrežastim vrećicama, i to u ne predebelom sloju kako bi zrak mogao cirkulirati.

Nemojte luk čuvati u podrumima, garažama ili hladnim spremištima jer tada počinje tjerati izbojke ili brže propada. Na sobnoj temperaturi luk može trajati do proljeća, a ponekad i do početka ljeta sljedeće sezone.

RAZDVAJANJE OŠTEĆENIH GLAVICA
Tijekom čišćenja svakako izdvojite oštećeni luk ili glavice koje su počele propadati. Njih potrošite prve, a zdrave glavice spremite za dulje čuvanje.

PROVJERAVAJTE USKLADIŠTENI LUK TIJEKOM ZIME
Preporučam provjeriti uskladišteni luk tijekom zime i probrati onaj koji je počeo truliti ili propadati, da ne propadne i okolni zdravi.
Onaj koji počne tjerati – taj isto onda tijekom zime potrošite prvi, a možete ga čak i tijekom zime/ranog proljeća i posaditi. Više o tome čitajte OVDJE. 

VIDEO S DETALJNIM UPUTAMA
Za demonstraciju postupka čišćenja i spremanja luka pogledajte moj video OVDJE. 

ŽELITE NAUČITI VIŠE O ORGANSKOM UZGOJU I ČUVANJU URODA?
Ako želite naučiti sve korake od sjetve do zimnice, pridružite se mojoj Školi vrtlarenja – mentorskog programa koji pomaže vrtlarima da postignu obilne, zdrave i samoodržive vrtove.
Novi ciklus upisa počinje krajem godine!

Poziv na sedmi Sajam razmjene sjemenja 29.-30.08.25. u Primoštenu

Dragi suradnici, dragi Eko prijatelji, dragi svi!

Pozivamo vas da sudjelujete na sedmom Sajmu razmjene sjemena u Šibensko-kninskoj županiji, u organizaciji Ekološke udruge „Krka“ Knin.
Sajam će se održati dana 29. i 30.08.2025.g. s početkom u petak 29.08.2025.g. od 18:00 h i subota 30.08.2025.g. od 09:00 h u Primoštenu na adresi Sv. Josipa 7, u prizemlju prostorija Općine Primošten (pored Narodne knjižnice).
Projekt „Sajam razmjene sjemena u Primoštenu“ je edukativni dvodnevni sajam razmjene autohtonog i introduciranog sjemena (povrće, voće, cvijeće, ljekovito i aromatično bilje), kojeg financira Općina Primošten, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Šibensko-kninska županija te je podržan od strane udruge „Permakultura Dalmacija“ i turističke zajednice Primošten.

U sklopu sajma osim slobodne razmjene sjemena održat će se stručna predavanja na teme: „Permakultura i regenerativna poljoprivreda“; „Kako imati hranu dostupnu cijele godine u vrtu“; „Uzgoj balkonskih rajčica od sjemena do sjemena“; „Uvod u šumski vrt“; „Kako očuvati i izgraditi zdravo i bogato tlo?“, radionica „Od sjemena do stola“ te radionica i stručno predavanje o održivom razvoju.

Ciljevi projekta su razmjena sjemena, širenje i očuvanje povrtnih, voćnih, ostalih ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta i sorti na području Šibensko-kninske županije, upoznavanje stanovnika sa pojmovima permakulture i regenerativne poljoprivrede, načinima njegovanja bioraznolikosti u vrtu i važnosti održivog razvoja.
Projekt je isto tako namijenjen poticanju poljoprivredne djelatnosti, očuvanju bioraznolikosti, doprinosu održivom razvoju te podizanju svijesti o važnosti očuvanja sjemena i educiranju stanovnika o pravilnom prikupljanju, skladištenju i očuvanju sjemena.

Prvi Sajam razmjene sjemena održan je 2019. godine u Kninu. Kako je ideja da se sajam svake godine održava u drugom gradu/općini u Šibensko-kninskoj županiji, drugi Sajam je održan 2020. godine u Šibeniku, treći u općini Promina, u Lukaru 2021. godine, četvrti u Drnišu 2022. godine, peti u Vodicama 2023. godine, a šesti u Skradinu 2024. te smo tako nastavili tradiciju.

Svi događaji su otvoreni i besplatni za javnost.

TERMIN ODRŽAVANJA: petak i subota – 29. i 30.8.2025.g.
MJESTO ODRŽAVANJA: Primošten, Sv. Josipa 7, u prizemlju prostorija Općine Primošten (pored Narodne knjižnice)

Program sedmog sajma je slijedeći:
29.08.2025.g. (petak)
18:00 – 18:45h – Stručno predavanje „Permakultura i regenerativna poljoprivreda“ – Hrvoje Bota – Održivo d.o.o. iz Splita
18:45 – 19:30h – Predavanje i radionica o održivom razvoju – Dražen Šimleša – Održivo 3 H
19:30 – 20:15h – Radionica „Od sjemena do stola“ – Ivana Bota – Održivo d.o.o. iz Splita

30.08.2025.g. (subota)
09:00 – 09:45h – Stručno predavanje „Uvod u šumski vrt“.– Marija Hajdić – Permakultura Dalmacija
09:45 – 10:30h – Stručno predavanje „Kako očuvati i izgraditi zdravo i bogato tlo?“ – Zoran Vukšić – Permakultura Dalmacija
Pauza
11:00 – 11:45h – Stručno predavanje „Uzgoj balkonskih rajčica od sjemena do sjemena“ – Marija Paro – udruga Permakultura iz Splita
11:45 – 12:45h – Stručno predavanje „Kako imati hranu dostupnu cijele godine u vrtu“- Silvija Kolar–Fodor – udruga “Biovrt –u skladu s prirodom“
13:00 – 14:00h – Slobodna razmjena sjemena

O predavačima/cama:
Silvija Kolar–Fodor je autorica, biovrtlarka i aktivistica. Kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom. Dobitnica je prestižne nagrade Mreže hrvatskih žena „Hrvatske utjecajne žene 2020.“ na području vodstva i inovacija te nagrade National Geographica „Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020.“ u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.
Autorica je knjige „Vrtlarenje u skladu s prirodom“ i edukativnog portala www.biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima.
Predsjednica je udruge “Biovrt“ – u skladu s prirodom” u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Međimurju i u škole uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom.
Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije. Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Hrvoje Bota diplomirani je inženjer arhitekture i vlasnik društvenog poduzeća „Održivo“ d.o.o. – ured za permakulturni dizajn, arhitektonsko projektiranje i urbanističko planiranje. Tvrtka je usmjerena na društveno i ekološki savjesno poslovanje i projektiranje životnog okoliša. Kroz više od 10 godina aktivnog rada u arhitektonskom projektiranju te prostornom i urbanističkom planiranju, Bota je sakupio niz znanja i vještina potrebnih za vođenje profesionalnog, kvalitetnog i inovativnog projektantskog ureda. Gradeći interes prema društveno i okolišno orijentiranom oblikovanju, savladava alate održivog dizajna koje primjenjuje u izradi arhitektonskih i urbanističkih projekata kao i projekata permakulturnog oblikovanja.

Ivana Bota diplomirana je pravnica s iskustvom rada u odvjetničkom uredu (za kojeg je vrlo brzo shvatila da se ne uklapa u njen životni put). Zadnjih godina zaposlena u Održivo d.o.o. Vrtlarica je, sjemenarka i aktivna kao čuvar sjemena u udruzi ZMAG. Osim toga dipl. vizažistica je, kuharica (s diplomom makrobiotičke kuharice) koja već 5 godina održava i radionice o zdravoj mediteranskoj prehrani, supruga i majka troje djece.

Zoran Vukšić – Diplomirani permakulturni dizajner. Zainteresiran za recikliranje, reuporabu, diy projekte. Vrtlar koji je doživio osobnu evoluciju sa “konvencionalnog” vrtlarstva, uz upotrebu oranja, frezanja, kopanja i kemijskih sredstava do vrta koji uz upotrebu regenerativnih poljoprivrednih metoda funkcionira i dobro rađa. Vrt tretira kao dio eko sustava. Posebnu pažnju posvećuje izgradnji zdravog tla, koristeći kompost i malč i općenito potiče bioraznolikosti flore i faune, kako u tlu tako i iznad njega. Permakulturnu diplomu stekao je 2023. godine otkad vodi 72-satne tečajeve permakulturnog dizajniranja.

Marija Hajdić – diplomirana pravnica, bonsai umjetnica i premakutrurna dizajnerica. Preko dvadeset godina prikuplja i oblikuje bonsaie za vlastitu kolekciju i prodaju diljem Europe te je svjetski priznata bonsai edukatorica. Biovrtlarica je i posvećena uzgoju tradicionalnih i lokalno udomaćenih povrtnih sorti i njihovom očuvanju. Ima bogato iskustvo u različitim tehnikama uzgoja i orezivanja voćki, a posebnu pažnju posvećuje temama šumskog vrta i šuma hrane.

Marija Paro – Umirovljena ekonomistica i permakulturna dizajnerica. Splitska influenserica koja u mirovini nipošto ne miruje te se lani priključila udruzi Permakultura Dalmacija upravo zbog vlastitog interesa za urbano vrtlarenje. S rajčicom kao primarnom kulturom na svom balkonu znatno obogaćuje svoj tanjur i kroz svoje objave, predavanja i radionice potiče druge da krenu sa vrtlarenjem . Ima svoju vrtlarsku kolumnu na portalu Dalmacija danas.

Dražen Šimleša – diplomirao, magistrirao i doktorirao na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlen je na Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“ u Zagrebu. Glavno područje njegova rada su održivost, globalizacija, permakultura, dobra ekonomija i obrazovanje za održivi razvoj. Autor je brojnih knjiga i znanstvenih studija. Koordinator je programa Centar znanja za društveni razvoj – područje održivog življenja i razvoja permakulture u udruzi Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG). Upravitelj je Zadruge za dobru ekonomiju. Koordinator je Europske mreže za solidarnu ekonomiju – RIPESS EU.

Ovim putem pozivamo izlagače, građane koji imaju autohtono sjemenje za razmjenu da se prijave za sudjelovanje na Sajmu razmjene sjemena na telefon 022/664-608 ili e-mail: ekoloska.udruga.krka@si.t-com.hr te da svojim prisustvom obogate ponudu sjemena.
Ukoliko ne možete prisustvovati Sajmu, sjemenje možete predati u ured udruge na adresi Tvrtkova 3, Knin – radnim danom od 08 do 16 sati.
Pridružite nam se kako bi ovaj koristan projekt postao i ostao tradicionalan.
Svaki sudionik Sajma na poklon će dobiti paketić sa sjemenom, a izlagače sjemena nagradit ćemo knjigom Silvije Kolar- Fodor pod nazivom „Vrtlarenje u skladu s prirodom“.

Veselimo se ponovnom druženju!

Drijen – kada i kako ga brati za najbolji okus?

Naša poznata izreka “Zdrav ko drijen” potječe iz vremena kada su ljudi dobro znali koliko je ova biljka ljekovita i hranjiva. Drijen (Cornus mas) je grm ili manje stablo iz obitelji Cornaceae (drenovke) čiji se plodovi od davnina koriste u prehrani i narodnoj medicini. Drijen se  smatra jednom od najstarijih voćnih vrsta koje su ljudi koristili na ovim prostorima – postoje arheološki nalazi koštica starih tisućama godina.

Drijen potječe s područja Europe i zapadne Azije, a prirodno raste od srednje i južne Europe, preko Balkana, do Male Azije i Kavkaza. U Hrvatskoj ga nalazimo samoniklog u toplijim i sunčanijim predjelima, osobito na rubovima šuma i šikarama.

Jedna je od najranijih voćki koje cvatu u proljeće žutim cvjetovima kada još ništa ne cvate. Riječ je o grmu/manjem stablu  koji simbolizira snagu, dugovječnu izdržljivost i pravo zdravlje. Iako raste prilično sporo, jako je otporan na bolesti, štetnike i sušu, često raste bez kemikalija i u zahtjevnim uvjetima. Uzgajali su ga i koristili još u antičkoj Grčkoj i Rimskom Carstvu. Drijen je dugovječan — može živjeti i do 200 godina.

Kada su plodovi drijena zreli?
Mnogi se iznenade kada prvi put uberu crveni plod drijena – očekuju slatkoću, a dočekaju ih intenzivna kiselost i trpkost. Taj okus znak je da plod još nije potpuno zreo.

Prava zrelost drijena prepoznaje se po tome što plod:
– potamni (iz jarko crvene prelazi u tamnocrvenu ili gotovo crnu nijansu – ovisi o sorti)
– omekša
– sam otpadne s drveta

U tom trenutku plod ima bogatu aromu i slatkast okus, nalik domaćem pekmezu – potpuno drugačiji doživljaj od nezrelih, kiselih i trpkih plodova.

Kako brati drijen?
Najbolje je sakupljati plodove koji su sami otpali ili ih vrlo lagano otkinuti s grane. Zreli plodovi lako se odvajaju, dok oni koji su i dalje čvrsto pričvršćeni trebaju još malo dozrijevanja. U vrijeme kada dozrijeva pokosite ispod drveta, podložite mrežu ili krpu ispod grma i pustite da sam otpada.

Upotreba i nutritivne vrijednosti
Plodovi drijena bogati su vitaminom C, antioksidansima i organskim kiselinama koje čiste organizam i dižu imunitet. Koriste se za izradu pekmeza, sokova, likera, a mogu se i zamrznuti ili pak sušiti (npr. za čaj i sl.). U narodnoj medicini drijen se spominje kao biljka koja jača imunitet, pomaže kod probavnih tegoba i općenito jača organizam – otuda i izraz “Zdrav ko drijen”.

Posjetite Biovrt i kušajte drijen
Ako želite okusiti drijen izravno s drveta, pozivamo vas na obilaske Biovrta u kolovozu i početkom rujna. Tijekom obilaska moći ćete degustirati i druge sezonske plodove te saznati više o uzgoju i upotrebi ljekovitog i jestivog bilja. Više o terminima i kako se prijaviti pogledajte na https://www.biovrt.com/posjetite-imanje-biovrt-u-kolovozu-i-rujnu-2025-otvorene-prijave/

Video o drijenu iz Biovrta pogledajte OVDJE.

I JOŠ ZANIMLJIVOSTI O DRIJENU:
Za što se je još koristio drijen?
Drijen je polako rastuće, izuzetno čvrsto drvo koje se stoljećima cijenilo zbog svoje tvrdoće i trajnosti. Od njega su se izrađivali alati koji su morali podnijeti velika opterećenja – drške za vile i motike, kolci, dijelovi plugova i razna pomagala u poljoprivredi.
Osim za drvo, koristila se i kora – osobito unutarnja, bogata taninima i pigmentima. Kuhala se i koristila za dobivanje prirodnih boja u toplim crvenkastim ili žućkasto-smeđim nijansama, a u kombinaciji s drugim prirodnim tvarima dobivale su se i tamnije boje. U nekim krajevima kora drijena bila je i sastavni dio tradicionalnog bojenja tekstila i odjeće.

Povijesna i praktična upotreba drijenova drveta:
Drijen ja izuzetno gusto drvo, toliko da tone u vodi — što ga čini iznimno robusnim za razne primjene
– U staroj Grčkoj korišteno je za izradu koplja, jarbola i lukova, a u poeziji je njegovo grčko ime čak značilo “koplje”
– U Toskani (Italija), tradicionalni štapovi (bastoni) koje nose stočari – butteri – izrađivali su se upravo od drijenovog drveta (u lokalnom Također je korišteno za izradu glasovnih instrumenata, poput bugarskih frula (kaval)
– Namještaj, ručke alata, dijelovi mehanizama, pa čak i ratarska kolica ili biciklističke osovine – sve se to vrijedilo od drijenova drveta zbog njegove čvrstoće i izdržljivosti.
– Bojanje i boja: koristili su ga čak i za bojanje tradicionalnih turskih fes-ova (šešira) zahvaljujući njegovoj bogatoj crvenkastoj nijansi

Kako prepoznati virus na tikvicama i što tada napraviti?

Virusne bolesti tikvica sve su češće u našim vrtovima, a prepoznati ih na vrijeme ključno je kako biste spriječili širenje zaraze i sačuvali zdrave biljke.

Jedan od prvih znakova virusa na tikvicama je promjena izgleda lišća: ono postaje zakržljalo, uvrnuto i pojavljuju se nijanse zelene i žućkaste boje. Samo pojava drugačije boje lišća još ne mora značiti virusnu infekciju, no ako je istovremeno prisutno i kržljanje lista, tada je gotovo sigurno riječ o virusu.

Nažalost, za virusne bolesti biljaka ne postoji lijek – stoga je pravovremeno uklanjanje zaraženih biljaka s vrta jedina učinkovita mjera kako biste spriječili zarazu zdravih tikvica i ostalih tikvenjača u vašem vrtu.

ZAŠTO NE OSTAVLJATI ZARAŽENE BILJKE?
Kada biljka jednom razvije virus, nema oporavka – štoviše, simptomi postaju sve gori. Listovi će i dalje kržljati, biljka će slabiti, a plodovi koji će se razviti bit će deformirani, sitni i slabije kvalitete. Čak se i cvjetovi često unište djelovanjem virusa, čime se sprječava oplodnja i stvaranje plodova.

Zato je svako daljnje ostavljanje biljke u vrtu izgubljena bitka – umjesto da ulažete vrijeme, prostor i resurse u biljku koja neće dati prinos, pametnije je odmah je ukloniti i dati prednost zdravim biljkama koje još mogu uroditi.

KAKO SE VIRUSI ŠIRE?
Viruse najčešće prenose vektori, tj. insekti koji sišu biljne sokove – tripsi, lisne uši, mušice i drugi sitni kukci. Najčešće dolaze iz stakleničke/plasteničke proizvodnje, gdje se virusi brzo šire i prenose se dalje putem sadnica ili kukaca.

KOLIKO SE DALEKO I BRZO ŠIRE VEKTORI BILJNIH VIRUSA?
Duhanova mušica (Bemisia tabaci) – poznata je po iznimnoj pokretljivosti:
– može preletjeti i do 3 km u potrazi za hranom ili domaćinom.
– prezimljava isključivo u plastenicima i staklenicima, gdje zbog blažih uvjeta preživljava zimu i ponovno izlazi s prvim toplijim danima.
– jako je opasna jer prenosi više od 100 biljnih virusa, uključujući one iz roda begomovirusa.
– širenje može dodatno pospješiti vjetar, pogotovo u plasteničkoj proizvodnji koja se otvara.

Lisne uši (Aphididae) – vektori brojnih virusa (posebno mozaika):
– lete do nekoliko stotina metara, ali mogu se pasivno širiti i vjetrom na većim udaljenostima.
– virus prenose vrlo brzo – dovoljno je da zagrizu jednu biljku i pređu na drugu.
– osobito su opasne kod naglih porasta populacije u toplim i suhim uvjetima.

Tripsi (Thripidae) – prenose viruse poput TSWV (tomato spotted wilt virus):
– lete slabije, ali su izuzetno pokretni po biljkama i brzo se šire unutar gredice ili plastenika.
– njihovo širenje potiče prenošenje sadnicama i biljnim materijalom, ali i aktivno skakanje/letenje između biljaka.

Cikade (Cicadellidae) – rjeđi, ali važni vektori, osobito za neke specifične kulture:
– mogu prelaziti stotine metara, a ponekad i više – ovisno o vrsti.

ŠTO UČINITI AKO UOČITE VIRUS?
Odmah uklonite biljku s vrta (iskopajte i iznesite, nikako ne ostavljajte na gredi)
Ne bacajte biljku na kompost – zakopajte je dublje, spalite ili zbrinite u zatvorenoj vrećici
Pratite i ostale biljke u blizini – važno je reagirati na vrijeme

Saznajte više u ovom edukativnom videu iz Biovrta:
 Video: Virus na tikvicama – kako izgleda i što napraviti?

Dva cvijeta koja možete presaditi i usred ljeta – bez straha!

Ljeto i visoke temperature za mnoge znače pauzu od vrtnih radova, osobito onih koji uključuju presađivanje biljaka. No, nakon godina iskustva u vrtu mogu vam reći – postoje biljke koje bez problema možete presaditi čak i usred ljeta, i to bez straha da će se osušiti ili uvenuti.

Moji apsolutni ljetni favoriti su kadifice i uresnice.

  
.

Obje vrste toliko dobro podnose presađivanje da ih često selim po vrtu baš u srpnju i kolovozu. Zašto? Njihov razgranati, plitki korijenov sustav uvijek iz zemlje izlazi s lijepim grumenom zemlje oko korijena. Upravo taj grumen zemlje pomaže da presađene biljke ne dožive veliki šok – uz pravilnu brigu i dovoljno vode, one nastavljaju rasti gotovo kao da se ništa nije dogodilo.

Ako i vi želite isprobati presađivanje tijekom ljeta, evo nekoliko praktičnih savjeta iz mog Biovrta:
– presađujte netom prije kiše – prirodna vlaga učinit će čuda za biljku u novom prostoru, a to i za vas znači manje posla oko zalijevanja. No ako nije bilo obilne kiše, svakako i vi zalijte.
– ako nema kiše, nekoliko dana nakon presađivanja obilno zalijevajte, osobito ujutro ili navečer
– čupajte biljke pažljivo, primite stabljiku čvrsto rukom čim niže, do korijena, da sa sobom povučete što više zemlje
– pomalčirajte tlo oko nove biljke – to će pomoći zadržavanju vlage što će svakako pomoći biljci da se lakše primi, a smanjiti ćete si i posao oko zalijevanja.

Ove godine ponovno sam oslobodila jednu cvjetnu gredicu – i bez puno razmišljanja prošli tjedan preselila niske kadifice i visoke uresnice koje su rasle u drugom dijelu vrta gdje su ionako bile preguste i nikad ne bi lijepo cvale. Kiša koja je lagano rominjala bila je idealna podrška ovom malom zahvatu.

I znate što? Sve su se savršeno primile – čak i u najtoplijem dijelu srpnja.

Ako vam se neka biljka baš svidi i želite ju preseliti, nemojte čekati jesen. Uz malo pažnje, neka cvijeće cvate tamo gdje vama najviše paše – i to već danas.

Pogledajte u videu kako sam presađivala ove dvije vrste krajem srpnja 2025 OVDJE.

A ovakve ideje i mnoštvo praktičnih primjera iz moje 19-godišnje prakse na imanju – povrtnjacima, cvjetnjacima i voćnjacima – čekaju vas tijekom edukativnih obilazaka na mom imanju koje održavam tijekom kolovoza i rujna. Sve detalje o terminima obilazaka i kako se prijaviti provjerite na www.biovrt.com