Apel za odgodu košnje svim gradovima i općinama u RH

Kolega aktivist Kruno Pekas, poznati i kao Vrtlar Kruno, uz podršku preko 30 udruga iz RH, uključujući i Udrugu Biovrt – u skladu s prirodom, pripremio je i poslao Apel o odgođenoj košnji  na 580 e-mail adresa gradova i općina u cijeloj Hrvatskoj.

Ovim se apelom od svih lokalnih samouprava se traži odgoda košnje negazivih i nefrekventnih urbanih travnjaka i livada u travnju i svibnju zbog zaštite oprašivača i bioraznolikosti.
Apel koji je poslan gradovima i općinama sadrži i konkretne savjete o uvođenju rubne i parcijalne košnje sa slikovnim primjerima.

Ovaj apel do trenutka objave podržalo čak 31 udruga za zaštitu okoliša i građanskih inicijativa iz Hrvatske. Ovo je tema s kojom se bavimo i mi već godinama i apeliramo na građane da se suzdrže od prerane košnje i da počnu kositi na etape.

“Košnja znači naglu i drastičnu promjenu staništa životinjama koje žive u travi na nekoj livadi: gube zaklon, zaštitu od vremenskih nepogoda i potrebnu hranu. Najveća opasnost dolazi od kosilica!
Bezbrojne životinje – od insekata preko vodozemaca i gmazova do sisavaca svake godine budu ubijeni ili osakaćeni strojevima za košenje. Zato se klasična ručna košnja kosom kao u stara dobra vremena smatra danas zapravo najidealnijom praksom košnje.
Na pitanje kako se te negativne nuspojave košnje livada mogu barem donekle umanjiti, nije baš lako odgovoriti.
Ne postoji univerzalno rješenje u pogledu vremena košnje i načina košnje. Svaka livada može biti priča za sebe.
Treba uvijek sagledati vrste koje obitavaju na određenoj livadi koje se želi zaštititi. Postoje i ptice koje gnijezde u travi i nakon lipnja pa bi ih košnja u lipnju uništila. Zato ja preporučujem kao prvo pričekati da sezona cvatnje većine livadnog bilja završi (početak lipnja) i onda oprezno krenuti sa parcijalnom košnjom.” Kruno Pekas

Donosim kompletni tekst apela koji je koristan i za sve građane da promijene način prerane košnje kojim se uvelike šteti bioraznolikosti, uništava stanište brojnim organizmima:

“Proljeće je i vrijeme je kada se priroda budi i kada su pčele i drugi oprašivači gladni i sve brojniji te u potrazi su za hranom. Hrana im je pelud i nektar koji se nalazi u cvijeću samoniklog bilja posvuda po gradskim travnjacima. Ali i grmlju i stablima naravno!
Jeste li znali da se od sada pa do kraja svibnja smatra vrhuncem sezone za oprašivače? Zašto? Zato što većina samoniklog bilja u prirodi upravo u tom periodu najobilnije cvate! Prerana košnja sada u ovo vrijeme je stoga najveći udar na oprašivače i bioraznolikost!
Obustavimo kratko košnju!

Prema EU Uredbi o obnovi prirode (2024/1991) Vijeća Europske Unije dužni smo zaštititi oprašivače i narušene urbane ekosustave. To uključuje i urbane travnjake. To nije pokrenuto samo zato što dobro zvuči.

I vi kao grad ili općina imate direktnu suodgovornost učiniti nešto po tom pitanju i postati pozitivan primjer građanima. To jest vi ste direktno suodgovorni za zaštitu lokalnog ekosustava. Mnogi građani negoduju zašto se ranoprocvalo cvijeće poput tratinčica i maslačaka na livadama već bjesomučno kosi umjesto da se ostavi još malo. Naprosto izgleda prekrasno i povećava ambijentalnu vrijednost u gradovima u proljeće. Ne samo što je lijepo, to je s druge strane iznimno važno za opstanak oprašivača kao i biljnih vrsta jer su oni u tom lancu međusobno ovisni.

„Jeste li znali da svaki treći zalogaj koji unesemo u sebe, možemo zahvaliti pčelama“?

Znam da nije jednostavno. Također nam je jasno da postoji i dio konzervativnih i nedovoljno educiranih i nedovoljno osviještenih građana koji se neprestance žale zašto se ne kosi jer to oni sve vide kao „neuredno“ i zbog straha prema kukcima čak i „opasno“. Potrebno je ne podlijegati ovakvim pritiscima i ne ići linijom manjeg otpora ako to u konačnici nije u skladu s smjernicama EU i nije u cilju održivosti.

Kako onda efektno odgoditi košnju na zadovoljstvo sviju građana? Kako naći dobru mjeru?
Kao pasionirani ljubitelj prirode, ekovrtlar, ekoaktivist, blogger, florist i krajobrazni dizajner, dugi niz godina sam radio u Berlinu i želim vam prenijeti svoja pozitivna iskustva rada u takvom okruženju i praksu kakva je vani trenutno u punom jeku.

Obzirom da nije dovoljno samo reći odgodite košnju, predlažem stoga konkretna provediva rješenja koja bi vam mogla biti od koristi, a to su:
1. Odgođena košnja – odgodite košnju na koliko god je moguće više negazivih i nefrekventnih urbanih livada sve do 31.5. Kod travnjaka sa slabom vegetacijom može i kasnije. Za početak će biti hvalevrijedno početi sa barem 5 travnih površina u gradu ili općini. Tako je počela primjerice Pula ove godine i Zagreb prošle, a Makarska već više od dvije godine. I to su mali ali vrijedni koraci ka napretku.

2. Rubna košnja – usporedno s odgodom košnje, uvedite samo tzv. rubnu košnju gdje se kosilicama kosi samo rubni dio određenog travnjaka, uz cestu, put ili nogostup i to u širini od pola do jedan metar. Rubnom košnjom se postiže efekt urednosti, preglednosti i održavanosti. Moguće je kosilicom napraviti samo prohodne puteve kroz livadu, to će građanima i djeci biti zanimljivo.

3. Zaobilaženje cvatućeg bilja kosilicom – početkom lipnja kad krene košnja, ako postoji samoniklo bilje koje još uvijek bujno cvate može se zaobići kosilicom. Tako rade u Njemačkoj. To je jedan vrlo osvještavajući i edukativan pristup kojeg građani primijete i tako se educiraju.

4. Edukativne table – na travnjake s odgođenom košnjom postavite edukativne table ili oznake kako bi se građane educiralo da su te površine namjerno ostavljene nepokošene zbog zaštite oprašivača i hranjenja pčela, jer će se na taj način potaknuti razumijevanje i polako educirati i privikavati građani na ovu važnu praksu. I nakon što su vani ljudi prilično osviješteni, table se u EU još uvijek postavljaju.

5. Parcijalna košnja – početkom lipnja se može već početi kositi i tada je bitno ne pokositi goleme površine odjednom, već sukcesivno. Kako bi se mnoge životinje mogle pred kosilicama spasiti u preostali nepokošeni dio. Ovdje se predlaže ako je moguće i košnja kosilicama bez usitnjavanja i bez usisavanja otkosa. Otkos se ostavi ležati par dana zbog dodatnog sazrijevanja sjemena samoniklog bilja te se onda pokupi. Takva biomasa korisna je kao malč ili za preradu u kompost. I otpad koji se nađe u travnjaku se onda neće usitniti na milijun sitnih komadića i tako dodatno onečistiti okoliš već ga se lakše može ukloniti sortiranjem.

6. Redovita košnja – Redovito se sada mogu i dalje kositi samo gazivi, koristivi i frekventni travnjaci, to jest travnjaci koje građani koriste za odmor, ležanje na travi i igru ili se koriste za održavanje manifestacija. Kose se i travna parkirališta. U vrtićima i školama se u svrhu edukacije mogu također ostaviti djelići površina nepokošenima. Tako djeca od malena uče. Ostalo se redovito kosi jer travnjaci koriste djeci za igru.

7. Reustrojstvo rada košnje komunalnih poduzeća omogućit će da se točno raspodijele urbane livade po tipu i svrsi korištenja i odrede prioriteti, raspored, način i ritam košnje. Djelatnost košnje koja se sada reducira se može preusmjeriti na neke druge aktivnosti, recimo na investiciju u sadnju trajnica kao održivog oblika sadnje i u jesen raznolikog grmlja i drveća. Trajnice su naime danas u Europi totalno in i korisne su za gradski ekosustav i bioraznolikost jer se ne moraju svake godine uvijek iznova saditi kao sezonsko cvijeće od kojeg je mnogo toga i beskorisno pčelama.”

Dan Planeta Zemlje 2025 – imamo samo jedan Planet za preživjeti

Biovrt – beskompromisno bez kemijskih sredstava već 19 godina

   

Možemo li živjeti u miru s drugima i s ovim prekrasnim Planetom?

Danas je Uskrs, blagdan koji simbolizira ponovno rođenje i nadu, a slavi se u proljeće, kad se priroda budi nakon duge zime. To je prilika za okupljanje obitelji i zajedništvo.

No na što se svodi Uskrs kod mnogih? Vidjeli smo po hordama u dućanima ovih dana – čisti konzumerizam. “Odrađivanje” običaja, jer se eto, tako to radi. Bogati stol, po PS-u u crkvu, zahvala i molitva – i dalje po starom.

Baš sam si mislila jučer koliko se to sve bukvalno radi i shvaća bez dodatnog promišljanja i bez savjesti prema ovom Planetu i drugim bićima, a onda i iz tog okvira i sudi drugima. Bez potrebe da možda malo revidiramo neka pravila i napravimo to bolje.
Ja sam tu recimo crna ovca koja ne slijedi napisana pravila i koja nikad nije bila poput većine. Iz dubine duše ne mogu biti dio tih pravila i običaja općenito, jer moja duša vrišti na sve to, a srce plače. I dok su jučer dobri vjernici oko mene poštivali pravilo da se “ne radi u zemlji” – s jedne strane su prskali otrovima voćnjak, s druge strane su kosili cijeli grunt – sa sve bude “uredno”. Sve po PS-u, pravilo nerada u zemlji se poštivalo.
I tako su dobri vjernici s moje lijeve i desne strane satrali bioraznolikost, uništili božju kreaciju i strpali ju u okvire izmišljenog ljudskog “reda”, a ja bezbožnica sam sijala na vrtu i počinila veliki grijeh, eto jer sam stvarala ovih dana i jer sam piknula prste u zemlju. Dodatno, na mom stolu ovih blagdana neće biti ničeg što je moralo živjeti u patnji i dati život za “slavlje”.

Vidite li ironije u svemu ovome? Oni koji su se držali “reda” kak piše, po pravilima zaslužuju mjesto u raju, a ja ne. Nije da me to muči – zato ja stvaram raj na ovom planetu i već živim u njemu, ali eto.

Dakle, kad smo postali toliko bukvalni bez šireg promišljanja o svemu? Bez savjesti prema drugim bićima, bez savjesti prema bioraznolikosti, ovom prekrasnom Planetu? Pitam se što bi pisalo u Bibliji za te dane da su u ono vrijeme postojali pesticidi i suluda košnja kakvu danas imamo – da li bi to stvarno bilo u redu? Suluda košnja, žute folije u voćkama koje cvatu i prskanje voćnjaka otrovima dok posvud ima pčela u ovo doba godine jasno pokazuje tu ljudsku ograničenost na samo ono što je čovjeku važno, da bude “reda” i da sve bude samo njegovo. Pa da vide susjedi kak su to “ljudi na mjestu” i da se drže reda i pravila.

Kako to onda sve ovo što je prethodilo Uskrsu može biti nešto čime se slavi mir, ako je tome prethodilo toliko nasilja prema ovom prekrasnom Planetu?

Ako i dalje ne pokušamo razumjeti one koji su drukčiji od nas nego jednostavno na silu pokušati nametnuti samo svoju istinu i sve što je drukčije od naše istine osuđujemo?
Ako smo toliko skloni traženju grešaka u drugih da ih onda možemo osuđivati i prezirati?
Ako ne promišljamo kako naši izbori mogu itekako utjecati na svijet oko nas – i to svaki dan?

Kako i velim na mojim predavanjima – ne možemo biti svjesni svega što je loše danas u svijetu, ne možemo spasiti cijeli svijet – ali možemo svaki dan napraviti malu promjenu, malo promisliti kako da život na ovom planetu bude bolji i kako da pomognemo i Planetu i drugim ljudima – donoseći mrvicu bolje izbore. I tako korak po korak.

Stoga vam za ove blagdane želim upravo ovo – neka to bude vrijeme promišljanja kako nastaviti dalje iz srca i razuma.
Neka stvarni novi početak bude mir prema ovom prekrasnom Planetu i prema drugim ljudima. ❤
Sretni blagdani svima koji slavite.

Koliko možemo biti zahvalni na hrani kad ju sami uzgojimo?

Kupila sam tako i ja jučer jedno manje pakiranje od par kolača, ajd kad već ima – no kojeg li razočaranja… jednostavno nije to to, ma može se to sakriti pred domaćim. Žao mi je novaca i definitivno mi je palo na pamet – o da, itekako se isplati imati svoju zemlju, uzgajati svoju hranu, znati skuhati odlična jela i znati ispeći kolače.

Stanimo s preranom košnjom! (i alternative koje možete napraviti)

Jako me rastužuje slika i u mnogim okućnicama i u gradovima diljem RH – masovna, niska i temeljna košnja koja radi ogromne štete bioraznolikosti. toliko neznanja i nesavjesti prema jedinom planetu kojem imamo. Toliko devastacije života, jer se razmišlja samo o “urednosti”, bez šireg promišljanja što to znači za život oko nas.

Stoga je moja poruka svima takvima: Pa dajte stanite s tom suludom košnjom!

Kome na čast i gradovi i pojedinci uništavaju i “stružu” do dna svo naraslo bilje i time onemogućuju preživljavanje brojnih korisnih kukaca i oprašivača, samo zato da bi nešto izgledalo “uredno”?

Pišem o ovoj temi već godinama i nemam više filtera za ovu ljudsku glupost prerane košnje.

Travnjak nije tepih u dnevnoj sobi, a čovjek nije vlasnik svega na ovom Planetu, nego imamo i tu odgovornost pomoći i ostalim organizmima oko nas da im omogućimo preživljavanje.

A ovako “temeljito” i do dna pokošeno, čak i “postrugano” tlo u parkovima  kao ovaj gdje sam se zatekla s proljetnim predavanjima (ali i mnogi drugi diljem RH), i temeljito i najniže pokošene mnoge okućnice upravo sada znače nedostatak hrane i smrt za brojne kukce i oprašivače. A bez bioraznolikosti oko nas – niti mi nećemo moći preživjeti.

Čudimo se kak picek glisti drastičnom opadanju pčela, klikamo na društvenim mrežama kak su pčele bitne, a onda vadimo te kosilice čim na proljeće procvatu prve tratinčice i raspali da slučajno neka travka ne preraste razinu gležnja. Zar stvarno?
Gledali bi ptičice kak pjevaju na grani, a ne razmišljamo kako njihov opstanak ovisi o kukcima oko nas, koje nemilice trujemo i uništavamo im stanište?

Rekao je davno jedan pametan čovjek Einstein da su ljudska glupost i svemir beskonačni, samo jedino za svemir to nismo sigurni. I eto, čovječanstvo kosilicama u svako proljeće to dokazuje, kako pojedinci na okućnicama gdje se susjedi utrkuju tko bude bolje i temeljitije baš sve pokosio – tako i gradske komunalne službe diljem RH koje preranom košnjom troše novac svih nas poreznih obveznika i ugrožavaju opstanak brojnih korisnih organizama.

Koja je korist postavljanja hotela za korisne kukce, ako oko njih sve pokosimo?

Jesmo li zaista došli do te razine da zaista punim gasom srljamo u idiokraciju, ili još ima nade za čovječanstvo?
Pitam se koliko još edukacija i osvještavanja trebamo da se počne raditi pametnije i bolje?

I ne govorimo “samo” o hrani za oprašivače, kad se prerano sve pokosi niti biljke se ne mogu osjemeniti i tako im se smanjuje brojnost, sjemenke jedu mravi, drugi kukci, ptice – time se smanjuje i njihova brojnost,  uništava se stanište brojnim organizmima, a tlo se prebrzo isušuje, pogotovo za vrijeme prečeste košnje ljeti.

Evo prijedloga kako za okućnice možemo ipak ne raditi velike štete i pomiriti potrebe za urednosti, ali uz očuvanje života oko nas: 
1. Ako već kosite, radite to postepeno, kosite za početak npr. glavne staze gdje hodate ali ne i baš sve –  tako da uvijek dio prostora ostane za hranu oprašivačima
– jer ako istovremeno pokosite baš sve, i svi vaši susjedi naprave isto – svi oprašivači i kukci odjednom ostaju bez velikog dijela staništa i hrane i time doslovno pomažete u njihovom izumiranju. Niti vi ne možete danima bez hrane, pa nemojte to onda raditi i oprašivačima za koje izvor peluda znači život ili smrt.

2. Ako već kosite, dignite kosilicu na višu razinu
– toliko da barem ostanu pupoljci tratinčica i maslačaka da brzo mogu natrag procvasti, kako bi oprašivači imali nešto hrane nakon košnje, dok opet ne narastu biljke
Spuštanje kosilice na najniže radi devastaciju staništa i veliko uništene cvjetnice kojima će dugo trebati da se oporave, pogotovo ako idete toliko nisko da i “stružete” tlo.

3. Kad krenete u glavnu košnju, neka i to bude na etape
Ostavite dio za preživljavanje oprašivačima, kosite u razmaku toliko da se na prvom pokošenom dijelu pojavi barem opet dio cvjetova kako oprašivači ne bi ostali bez izvora hrane.

4. Sadite grmlje i živice za korisne kukce i ptice
Na rubnim dijelovima imanja posadite grmlje koje cvate u različito vrijeme u godini i koje vole oprašivači, ili pak kasnije ima bobice koje jedu ptice, i tako im pomozite u opstanku. Glavnu košnju planirajte kada ima puno procvalog grmlja, tako da oprašivači imaju alternativu za preživljavanje. A i vi ćete imati prekrasno grmlje u vrtu ili okućnici u kojem možete uživati.

Sve navedeno zaista zahtijeva minimum truda i napora i samo malo sveobuhvatnijeg promišljanja, a radi veliku razliku u životu i smrti brojnih korisnih oprašivača i drugih kukaca te ptica. Budimo savjesni građani koji su dio rješenja, a dio porazne situacije uništenja bioraznolikosti i ugrožavanja života – pa time i našeg opstanka na ovom planetu.

Moj apel za smanjenje košnje pogledajte u videu:
https://www.youtube.com/shorts/-XlKndhtEaQ

I zašto ne treba žuriti s proljetnom košnjom u ovom videu:

Kakva je hrana najbolja za nas u proljeće?

“Neka tvoj lijek bude tvoja hrana, a tvoja hrana neka bude tvoj lijek” – Hipokrat.

A kakva je to hrana koja je onda najbolja za nas?

Sigurno ne ona u vrećicama, prerađena, uz razne aditive i dodatke.
Ona, za koju svako malo imate članke o povlačenju proizvoda s polica.

Sigurno ne ona koja je van sezone, proputovala pola kugle zemaljske, tretirana u svojoj zemlji pesticidima koji nisu niti dozvoljeni kod nas i neki čudom po zaista niskim cijenama u našim trgovačkim lancima, kao recimo grožđe iz Indije (mislim si onako, OMG, pa kako to nakon toliko puta izgleda svježe u našim dućanima?).

Već od veljače imate lijepe velike krupne jagode čvrste jagode u dućanima (okusom podsjećaju više na krastavac, ali eto, jagode su), a već jedno vrijeme vidim i bio borovnice (inače sezona borovnicama je 06-07 mj – stoga mi je fascinantno kako sad imamo borovnice u dućanima, i to još bio, ali eto….)

E da, paprike, rajčice… iz “mora plastike” u Španjolskoj, kao nešto normalno…. okusom da moraš prilično soliti da zapravo i dobije okus.

Koliko to zaista može biti dobro za nas… uh. O tome s jako puno raznih gledišta govorim u mojem predavanju “Kako imati vlastitu hranu dostupnu cijele godine” kojeg upravo ovih dana provodim diljem RH, provjerite popis na naslovnicama Biovrta.

A što onda ja sada jedem? Ništa od navedenog.

Ja biram sezonsko, lokalno i organsko, jer je to najbolje i za mene, i za lokalnu zajednicu, i za Planet općenito.

Zato je ovih dana na mojem stolu krem juhica od koprive, popečki od koprive, i salate – kao recimo ova od krumpira kojeg još imam u podrumu, zajedno s prekrasnim samoniklim divljim povrćem koje sada ima najviše minerala i vitamina i najbolji je izbor koji možemo napraviti za naše zdravlje.

U ovoj je salati: maslačak, stolisnik, sedmolist, uskolisni trputac, livadna kiselica, malo dobričice. I naravno luk, češnjak, bučino ulje. Bomba vitamina i minerala.

Rekli bi jedni da “se pasem po livadama kak zadnja sirota” – no nije ovo sirotinjska hrana, nego hrana onih koji imaju bogatstvo znanja. I upravo to bogatstvo znanja nam može omogućiti zdravlje i očuvanje okoliša.

Svjestan potrošač uvijek donosi bolje izbore i svojim izborom djeluje na ovaj planet višestruku, te ne ovisi o onome što mu plasira industrija i trendovi. Svo znanje o tome i dalje možete pratiti na ovim stranicama i profilima na društvenim mrežama.

A više o tome zašto je najbolje da je hrana lokalna, sezonska i organska, pogledajte u ovom kratkom videu:

Kalendar iz Biovrta za 2025 i poklon sjeme u travnju i svibnju

Još uvijek možete nabaviti Kalendar iz Biovrta za 2025 – a u travnju i svibnju pripremili smo vam posebne poklon komplete sjemenja koje vam poklanjamo uz svaku kupovinu kalendara 🙂

Kako tijekom travnja i svibnja krećemo u sjetvu na otvorenom – poklanjamo vam čak 8 poklon paketića sjemenja uz kupljeni kalendar u poklon kompletu “Krećemo u sjetvu na otvorenom”.

O KALENDARU IZ BIOVRTA ZA 2025:

Zidni kalendar iz Biovrta za 2025. godinu s fotografijama i vrtlarskim savjetima Silvije Kolar-Fodor je u boji, veličine 23*16,5 cm, zidni (s rupom za objesiti) – dakle kad se otvori, onda je veličine 23*33 cm.
Kalendar ima 32 stranice,  prepun je šarenih i veselih prigodnih fotografija, čime ćemo vam uljepšati svaki mjesec u godini.

Ovo NIJE mjesečev kalendar, ali radi praktičnosti dodali smo na njega oznake mjesečevih mijena (kad je mladi mjesec, prva i posljednja četvrt te pun mjesec).

KALENDAR IZ BIOVRTA NIJE SAMO OBIČNI KALENDAR: U NJEMU VAS ČEKA PUNO ZNANJA UZ ČAK DVA PRIRUČNIKA:
1. Pregled radova na vrtu po mjesecima
Uz prekrasne fotografije iz Biovrta, tu su i mjesečni vrtlarski savjeti. Uz svaki mjesec imate i popis osnovnih vrtlarskih radova u mjesecu, te direktnu poveznicu na detaljni tekst o mjesečnim vrtlarskim radovima. Tako ćete se osigurati da uz naše savjete obavite vrtlarske poslove na vrijeme. Iako su radovi u globalu pisani za kontinentalni dio, u kalendaru je i uputa kada se onda planiraju isti radovi u mediteranskom dijelu.

2. Opisi i fotografije najčešćih pomagača u vrtu
Omogućite prirodi da vam pomogne u vrtu – upoznajte i čuvajte pomagače u vrtu.
Uzgoj vlastite hrane bi trebao biti radost i uživancija, a ne muka, napor i rat s prirodom. Poznavajući pomagače u vrtu vrlo lako možete veliki dio posla prepustiti prirodi, a vi se jednostavno opustiti, manje raditi i više uživati u vrtu.

Sa željom da upoznate najčešće pomagače u vrtu, ove je godine kalendar iz Biovrta malo drugačiji i uz radove u vrtu ima i dodatni edukativni karakter. Cilj mi je da vas svojim fotografijama i tekstovima uvedem u čudesni raznoliki svijet brojnih pomagača u vrtu. Predstavljam vam one najčešće, no to niti približno ne znači da je popis gotov. Stoga i dalje pozorno promatrajte i proučavajte sve to vas okružuje u vrtu.

KAKO NARUČITI KALENDAR IZ BIOVRTA:
Cijena kalendara je 11,99 eur + troškovi dostave. Plaćanje se vrši po ponudi na račun.

Dostava je Hrvatskom poštom ili Overseas expressom – opcije dostave i plaćanja birate kod dovršetka narudžbe u našem webshopu.

Ova posebna ponuda kalendara uz poklon paketiće sjemenja traje od 16.04.-31.05.2025. godine.

Kalendar možete naručiti OVDJE.
Uz svaku narudžbu šaljemo vam poklon brošuru “Podržimo lokalni, sezonski i organski uzgoj hrane”.

Pogledajte kako izgleda kalendar na videu:

Uz svaki naručeni kalendar pripremili smo vam i poklon komplet sjemenja. Birate između 6 prigodnih kompleta sjemenja koji se sastoje od 5-8 pojedinačnih paketića sjemenja: Krećemo u sjetvu na otvorenom, Divne rajčice, Šareni vrt, Ljekoviti vrt  i Najbolja vrtlarska godina, a imate opciju i sami odabrati sadržaj svoj paketića u paketiću „Moj vrtlarski izbor“.

Kako uskoro krećemo u sjetvu na otvorenom – poklanjamo vam čak po 8 poklon paketića sjemenja uz kupljeni kalendar u poklon kompletu “Krećemo u sjetvu na otvorenom”.

NAŠ POKLON ZA VAS: UZ NARUDŽBU KALENDARA MOŽETE ODABRATI JEDAN OD SLJEDEĆIH POKLON PAKETIĆA (KOMPLETA) SJEMENJA:
(klikom na svaki pojedinačni naziv u popisu možete pogledati svaku vrstu s popisa i saznati više o uzgoju

1. “Krećemo u sjetvu na otvorenom!”
U niskom smo startu za sjetvu na otvorenom. Kad se tlo ugrije i prestane opasnost od mraza,  a to je ovisi iz kojeg ste dijela RH ili druga polovica travnja ili prva polovica svibnja, na otvoreno sijemo kukuruz, tikvice i tikve, te grah i mahune.

Uz kalendar vam u ovom paketu poklanjamo čak 8 različitih sorti za prve sjetve na otvorenom
– Kukuruz starinski plavi, zeleni i ljubičasti mix,
– Tikve narančastog mesa mix
– Dinje starinske mix
– Kelj kovrčavi i lisnati mix
– Međimursko zelje
– Visoki grah mix,
– Visoke mahune mix
– Starinska salata mix (mješavina najmanje 3 različitih sorti starinske salate)

2. “Šareni vrt”
Poklon komplet od 7 različitih vrsti cvijeća koje ima jako korisnu ulogu u vrtu i za vas i za sav živi svijet u vrtu.

Vrt (uključujući i sam povrtnjak) tijekom cijele godine može biti ispunjeni šarenim prekrasnim cvijećem koje nije samo hrana za dušu vrtlara dok uživa u njihovoj ljepoti. Cvijeće ima bitnu i višestruku ulogu – pomaže opstanku brojnih korisnih kukaca pružajući im i zaklon i hranu, oporavlja ili čak i gnoji tlo. Odabrali smo cvijeće koje će zašareniti vaš vrt tijekom cijele vrtlarske sezone te postati prava oaza bioraznolikosti.
– Crnooka pupavica – Rudbeckia hirta
– Echinacea purpurea – crvena, žuta i narančasta mix 
– Ljetni zvjezdan – božurasti tamno-roza – Callistephus spp.
– Cinija mix (Zinnia elegans)
– Uresnica roza i bijela mix (Cosmos bipinnatus)
– Suncokret (Helianthus annuus)
– Kadifice niske mix (Tagetes patula)

  
.
3. Ljekoviti vrt
Poklon komplet od 7 različitih vrsti ljekovitog bilja koje je neprocjenjivo za svaku kućnu biljnu ljekarnu za liječenje brojnih tegoba – ali i za zdravlje i ravnotežu u vrtu.
– Slatki pelin (Artmeisia annua)
– Bosiljak krupnolisni – Ocimum basilicum
– Matičnjak – Melissa officinalis 
– Kopar (Anethum graveolens)
– Divizma žuta (Verbascum nigrum)
– Oman (Inula helenium)
– Žuti noćurak (Oenothera biennis)

4.”Divne rajčice”
Poklon paket od 7 paketića rajčica svih veličina – i velikih i malih plodova, te raznih zanimljivih boja. Sve rajčice u ponudi su slobodnooprašujuće sorte nastale prirodnim uzgojem. Uživajte u raznolikosti boja, oblika i okusa rajčica 🙂
– Rajčica crvene sorte mix
– Rajčica volovsko srce crveno-roza
– Rajčica narančasta mix
– Rajčica crni šljivar (Black plum)
– Rajčica Brad’s Atomic grape (plavo-zeleni šljivar na pruge)
– Rajčica koktel sitna – crvena/žuta/tamna mix
– Rajčica žuta kruškica

5.”Najbolja vrtlarska godina”
Poklon komplet sadrži 7 različitih vrećica sjemenja. Radi se o izboru osnovnih vrsta koje se uzgajaju u svakom vrtu – od svega pomalo za obilje u vrtu 🙂
– Rajčica mix (mješavina najmanje 3 različitih sorti rajčice)
– Starinska salata mix (mješavina najmanje 3 različitih sorti starinske salate)
– Tikve narančaste mix
– Loboda bijela i roza (špinat drvo) mix
– Blitva zelena
– Visoki grah mix
– Rukola (Eruca sativa)

.
6. Moj vrtlarski izbor
Poklon paket sadrži 5 različitih vrsti sjemenja koje sami birate s popisa svih dostupnih vrsti u našem katalogu na www.biovrt.com/katalog.

Ova posebna ponuda kalendara uz poklon paketiće sjemenja traje od 07.04. – 31.05.2025. godine.

Kalendar možete naručiti OVDJE.

Uz svaku narudžbu šaljemo vam i poklon brošuru “„Podržimo lokalni, sezonski i organski uzgoj hrane”

IMAMO JOŠ POKLONA ZA VAS AKO UZ KALENDAR NARUČITE KNJIGU, IGRU, MAJICU ILI RUKSAK 🙂 

U razdoblju od 07.04.-31.05.25. imamo još poklona za vas 🙂 Kad već naručujete i kad već plaćate poštarinu za dostavu za kalendar,  uštedite na dostavi za drugi predmet.

Svi koji dodatno uz kalendar naručite knjigu Vrtlarenje u skladu s prirodom (OVDJE), edukativnu puzzle igru “Upoznajmo pomagače u vrtu”(OVDJE), majicu (OVDJE) ili ruksak s logotipom Biovrta (OVDJE), dobit će na poklon i našu edukativnu brošuru “Očuvajmo bioraznolikost – svi smo dio rješenja” te 4 poklon paketića sjemenja po vašem izboru s liste dostupnog sjemenja na www.biovrt.com/katalog (dakle na poklon su zasebni paketići sjemenja, ne kompleti!).

Svi koji naručite 2 kalendara – na poklon vam dodatno šaljemo 2 poklon paketića sjemenja po našem izboru i brošuru “Očuvajmo bioraznolikost – svi smo dio rješenja”, a svi koji naruče 3 i više kalendara, na poklon dobivaju i našu edukativnu brošuru “Očuvajmo bioraznolikost – svi smo dio rješenja” i 4 poklon paketića sjemenja po vašem izboru s liste dostupnog sjemenja na www.biovrt.com/katalog.

Želimo vam puno radosti, inspiracije i obilja u novoj vrtlarskoj sezoni!