Prijavite se na flow! Summit 04.-10.11.2024.
Prijavite se besplatno na najveći europski online događaj o osobnom rastu i duhovnosti, flow! Summit 04.-10.11.2024.
Ovo je jednotjedni događaj u organizaciji Younity Croatia na kojem jednostavno morate sudjelovati – na njemu će vas inspirirati preko 65 vrhunskih govornika -100% besplatno i prevedeno na hrvatski!
Najpoznatiji svjetski i regionalni mentori, govornici, učitelji i treneri pridružit će vam se u udobnosti vašeg doma kako bi podijelili najnovija znanja iz osobnog rasta i duhovnosti. Dr Joe Dispenza, Bruce Lipton, Howard Martin, Gregg Braden, Marcela Lobos, Frank Kinslow kao još mnogi drugi – donose vam najnovije uvide i tehnike za transformaciju života.
Sve što trebate imati je e-mail na koji ćete primiti poveznicu za gledanje, te mobitel ili računalo za praćenje online predavanja.
flow! summit 2024. započet će u ponedjeljak, 4. 11. 2024.
Poveznicu za pristup videozapisima primit ćete e-mailom svaki dan.
Svaki video flow! summita 2024. bit će dostupan 48 sati nakon objave.
Sudjelovanje i pristup svim video zapisima sa flow! summita 2024. potpuno su besplatni!
A zaista mi je izuzetno velika čast što na ovogodišnjem summitu sudjelujem i ja kao jedna od govornika Moja tema predavanja je o vrtlarenju kao duhovnom putu – jer zaista, vrtlarenje nije samo “kopanje po zemlji”, nego nešto što nam u životu može sati priliku za veliki osobni i duhovni rast. Više o tome možete saznati u mom predavanju koje će u sklopu ovog događaja biti dostupno od petka 08.11.24.
Prijavite se na Flow! summit poveznici, ovdje pogledajte i popis svih govornika:
https://www.flowsummitcroatia.com/optin/?rh=dODICC3QQg
Dok cijene divljaju, ja sadim više, a kupujem manje
Pitate li se i vi zadnje vrijeme što se to događa s cijenama hrane? Ono što svi sad vidimo da su zadnjih godinu dana cijene porasle puno više od plaća i ljudi su sve više ljuti – pa tako i ja. I to s razlogom.
Kupila sam neki dan par kg mandarina i 2 kg kestena – ukupni iznos 15 eur. Nosim te 2 vrećice do auta i mislim si, hej, ovo je preko 100 kn, što smo sve pred par godina mogli kupiti za to – a gle što danas imam u rukama za taj novac. I to ne organsko, nego konvencionalni uzgoj. I ne, nešto mi tu stvarno ne štima, jer plaće nisu niti približno toliko porasle koliko su porasle cijene.
Svako malo razgovaram s ljudima o cijenama hrane, i sa svima dođem do istog zaključka – ljudi sve manje izlaze, ako su i ponekad išli nekamo jesti ili na piće, rade to sve rjeđe, jer su cijene toliko porasle – a realno ne dobiješ tu vrijednost za taj novac koji si dao. Zato ljudi sve manje izlaze i sve manje troše.
Ono što mi se je promijenilo na kućnoj razini isto – nekad bi si kupili čokoladu, neki puding ili čips – danas sve to počinje koštati kao luksuzni proizvod – a u konačnici sve su manja pakiranja, sve su nekvalitetnije sirovine i nije niti približno ukusno kako je nekad bilo. Ma još bolje! I to smo prestali kupovati. Zapravo su poskupljenja toga dobra stvar – jest ćemo taj škart manje i biti još zdraviji.
Rezultat svega može biti i dobar za sve nas – ako prestanemo kupovati i počnemo uzgajati svoje. Pa nek košta koliko god da košta – ja to jednostavno više neću kupovati. Zapravo, svu potrošnju iz dana u dan režem sve više i okrećem se onome što sam uzgojila – i jako sam zadovoljna radi toga.
“Uzgoj hrane jednako je štampanju novca” – rekao je Ron Finley – a danas to postaje jasno više nego ikad. Jedno je bilo tamo pred 20 godina kad je kila krumpira bila ispod kune, kad su se mandarine i naranče kupovale na kante… kad su ljudi zaista govorili da se ne isplati uzgajati jer je u dućanima sve jeftino… možda i jeste bilo u skladu s ondašnjim plaćama, možda i jeste onda bila čak i prejeftina hrana – no danas sve polako postaje sve skuplje, pitam se do kad? Razumijem i smatram da dobar i kvalitetan proizvod treba imati svoju cijenu – no kad s jedne strane proizvod toliko puta više poraste od same plaće – hm, ne, nešto tu stvarno ne štima.
I što sad? Vrlo jednostavno – prestati kupovati i čim više uzgojiti svoje. Pa nek si imaju po tim cijenama. Em u svom vrtu i voćnjaku možemo uzgojiti puno, em to može biti na organski način pa je i puno kvalitetnije, em vam je na dohvat ruke, em postajete neovisniji. Sezonsko, lokalno i organsko. Gdje zaista znate što jedete.
Zato je moj odgovor na sveopće poskupljenje: trošiti sve manje, a uzgajati sve više. Najbolja investicija koju sad možete napraviti za sebe je uložiti u komadić zemlje, u sadni materijal – u voćke i sjeme, i u znanje kako to isplanirati i uzgajati. Jer to je nešto što će iz godine u godinu vrijediti više, a voćke rađati sve više. I imat ćete obilje bez da brinete o cijenama u dućanima.
Pa nek si onda dižu te cijene u nebo ako treba, jer kad nećete biti ovisni o tržištu, neće vas niti to dirati.
Eto, vraćamo se na “tvorničke postavke”. I bolje za nas jer ćemo jesti kvalitetnije i biti zdraviji.
A prvi korak prema neovisnosti je da ove jeseni posadite barem jednu voćku, ili voćnjak. Čim prije posadite – prije ćete brati, pa nemojte propustiti ovu jesen, a da ne posadite barem nešto.
Lopatu u ruke i krenimo 🙂
Sve su gljive jestive, a neke samo jednom
S početkom jeseni počela je i sezona gljiva, a ono što u ovo doba godine počinje na FB vrtlarskim grupama su s jedne strane upiti ljudi koji su fotografirali ili čak i pobrali neke njima nepoznate gljive pa sad pitaju da li bi ih mogli pojesti, a s druge strane administratore grupa koji već godinama upozoravaju da se tako ne identificiraju gljive i nek ljudi to prestanu raditi – i koji polako lude radi nepromišljenosti pojedinaca.
I ja sam jedna od tih admina u FB Biovrt.com grupi, gdje već zaista godinama ponavljamo da se gljive ne identificiraju online – no ljudi to svake godine iznova rade.
Dakle, da ponovimo gradivo:
Gljive NE identificiramo putem fotografije, jer je za pravilnu identifikaciju potrebno gljivu vidjeti, pomirisati, vidjeti boju, presjek i druge karakteristike, vidjeti točno stanište, znati s kojim se vrstama može zamijeniti…
Nemojte ih također čupati i brati ako ne znate o čemu se radi, ona na određenom staništu rastu s razlogom i korisne su za ravnotežu biosustava. Neke su gljive toliko otrovne da se čak možete otrovati i samo dirajući ih.
Staviti fotografije samo tako online i očekivati da će vam netko dati točnu identifikaciju je sasvim nerealno, a danas se nažalost na društvenim mrežama javlja puno “stručnjaka” koji se uključuju u razne rasprave – no istovremeno nitko ne preuzima odgovornost od krive identifikacije i mogućih posljedica iste – a posljedica konzumacija krivih gljiva može biti SMRT!.
GLJIVE SE NE IDENTIFICIRAJU ONLINE I TOČKA.
O gljivama se ne uči s interneta i knjiga – to može biti samo dopuna znanja nakon što učite o gljivama od učitelja uživo. I u stručnim FB grupama jasno je napomenuto da se ne vrši determinacija gljiva putem interneta. Jedini pouzdani način: učlanite se u obližnje gljivarsko društvo ili zamolite stručnog gljivara da vam gljive identificira uživo.
Dobar tek svima 🙂
A ja se pametno držim onoga što znam – a to je vrtlarenje i konzumacije svega što uzgojim u svom vrtu.
A gljive s kojima se družim gore na fotografiji su keramičke, u Zmajevom vrtu kojeg smo nedavno posjetili s članstvom udruge Biovrt u Železnoj gori.
Održano godišnje druženje članstva udruge Biovrt 05.10.2024.
U subotu 05.10.2024. održali smo tradicionalno druženje članstva udruge Biovrt na koje su pozvani svi članovi udruge koji se tijekom kalendarske godine učlane u udrugu.
Iako se tradicionalno okupljamo na samom imanju predsjednice udruge Silvije Kolar-Fodor, ove smo godine odlučili malo proširiti sadržaj i uključiti i posjetu jednom zanimljivom vrtu u Međimurju. Ove smo godine za to odabrali Zmajev vrt obitelji Valkaj u Železnoj Gori , gdje je njegov vlasnik spojio tri velike ljubavi – prema bilju, skulpturama i klasičnoj glazbi – pa tako na površini od 3,5 hektara postoji zaista impresivni park, prepun zanimljivih skulptura, a ljeti se ovdje održavaju i koncerti klasične glazbe, a za to je dio parka prilagođeno u prirodni amfiteatar. Uz park nalazi se i atelje Keramos Valkaj iz kojeg proizlaze brojni unikatni primjerci suvenira, dekorativne i uporabne keramike i nakita.
Svi smo bili jednostavno oduševljeni sadržajima na ovom imanju, a vama svakako preporučam da se organizirate u grupe i posjetite ovo imanje (primaju samo grupe).
A dan nije bio gotov, nastavili smo druženje u Novom Selu Rok, radili planove za izlete članstva i daljnje aktivnosti, a završili sve još i obilaskom Biovrta, sve dok nas mrak nije protjerao. Kada si među ljudima s kojima se jednostavno razumiješ, vrijeme preleti u trenu.
Hvala svima na prekrasno provedenom danu, i nadam se da se uskoro svi vidimo na nekom od izleta.
Još fotografija s događaja pogledajte OVDJE.
A vi, još niste član/ca udruge Biovrt?
Sve o članstvu i kako se učlaniti pročitajte na: https://www.biovrt.com/postanite-clan-ica-udruge-biovrt-u-2024-godini/