Da li je dovoljno čitati samo sastav proizvoda?

Teško je u današnje vrijeme biti svjestan cijele pozadine koja stoji iza proizvoda na policama u dućanima. Koliko s jedne strane nažalost mnogi ne žele znati i samo žele da to bude jeftino, toliko s druge strane industrija marketinškm trikovima skriva puno toga od potrošača. Neće vam se nitko reklamirati da radi njihovog proizvoda uništavaju bioraznolikost, potplaćuju ljude ili pak da životinje bivaju mučene i žive u skučenim i neprirodnim uvjetima cijeli svoj život. Jer ruku na srce, proizvodnja hrane nije više što je bila pred 50-tak godina – a upravu tu idealnu sliku mnogi još imaju u glavi – sretne kravice i kokoši koje trčkaraju po livadama i dvorištima, sretnog vrtlara koji lagano s šeširom koji obilazi svoje usjeve.

Koliko s jedne strane ljudi to ne žele znati jer se ne žele odreći komocije – industrija niti ne želi da budete toga svjesni. No moramo osvijestiti da danas zaista postoje ogromne razlike u tome kako nastaje naša hrana i kakav učinak ima na i na naše zdravlje i na ostatak planeta.
Nedavno je jedan komentar na FB o razlici sastava kravljeg i veganskog maslaca izazvao dosta bure i neslaganja. Fokus posta je bio na sastav gdje je onaj veganski više procesuiran, naglašeno da je time rečeno dovoljno. I potpuno razumijem zašto je to razljutilo neke ljude. Jer zaista NIJE rečeno dovoljno. Odnosno, rečeno je dovoljno samo oko sastava, ali to je samo jedan mali dio cijele priče s kojom bi potrošač trebao biti upoznat.

Jer da, onaj životinjskog porijekla ima puno jednostavniji sastav – no koja je cijela pozadina dobivanja tog maslaca? Jedno je ako se radi o organskom lokalnom uzgoju, gdje se brine o dobrobiti životinja, gdje su one u slobodnom uzgoju, gdje pasu travu, a drugo je ako se radi o intenzivnom uzgoju, gdje su krave strpane u ograničene prostore i hranjene GM sojom i ostalim proizvodima koje prirodno ne bi jele. Gdje se konstantno umjetno osjemenjuju i stalno im se odmah oduzima telad samo da bi proizvodile stalno mlijeko i bile rentabilne, gdje čim više ne daju dovoljno mlijeka idu na put u klaonicu, a da nikad u životu nisu kročile na livadu niti vidjele plano nebo…. Uh, i stvarno moramo biti svjesni da većina mlijeka i mliječnih proizvoda nažalost ne dolazi od sretnih kravica na livadama (koliko god to stavljali na reklame), nego zatvorenih i iskorištavanih cijelog života. Zato da, sastav maslaca nije samo puki sastav – trebali bismo gledati i na način dobivanja tog proizvoda da bismo mogli donositi informirane izbore. Tek onda možemo reći da je rečeno dovoljno.

No nije ovo priča o promociji veganstva, da se razumijemo, i masu veganskih proizvoda mogu biti uzgojeni u skladu s prirodom, ali i biti uzrok uništavanja bioraznolikosti i mnogih života. Jedan od tih primjera je uzgoj avokada – odnosno krčenje prašuma i uništavanje bioraznolikosti da bi se na rastuće tržište dostavljale dovoljne količine avokada. Pa koliko uzgoj ne donosi direktne patnje nekim bićima jer nisu direktni sastav proizvoda, ipak radi strahotu i bioraznolikosti, i onima koji su protjerani s zemlje, i potplaćenim ljudima…. Zato koliko god s jedne strane avokado ima super sastav, njegov uzgoja većinom je loš za okoliš.

I stoga, ako zaista želimo biti savjesni potrošači, ne, nije dovoljno čitati samo sastav proizvoda. Trebamo osvijestiti da bi, ako zaista brinemo i o svom zdravlju i okolišu, trebali birati lokalnu, sezonsku i organsku hranu. Stoga i ja, koliko god volim avokado – ne, ne kupujem ga, to su zaista rijetki slučajevi. Jer svojim novcem ne želim podržavati uništenje biosustava. A što se tiče mlijeka, sve više biram biljno mlijeko i pokušavam nagovoriti svoje na to (imam i uređaj za to), a recimo sir od domaćih lokalnih opg-ova gdje životinje ipak nisu u industrijaliziranim sustavima. A jaja samo od bakinih sretnih kokoši, i mojih pataka. Jer mi je bitno i moje zdravlje, ali i zdravi biosustav i dobrobit životinja.

I da, nemamo svi istu razinu znanja, svjesnosti, empatije, odgovornosti, niti isti sustav vrijednosti. Nisu nam svima važne iste stvari. Nijedan izbor nije savršen i nije u redu osuđivati druge koji ne donose iste izbore kao mi.
Ne možemo spasiti cijeli svijet, ne možemo biti svjesni svega, no stvari nikad nisu samo crne ili bijele i mnogo je nijansi sive između.
No možemo dizati svijest i raspravljati o svemu s više stajališta. Sve što biramo ima neki utjecaj, no čim više istražimo i znamo o svemu, možemo donositi informirani(ji) odabir. I to izbor u skladu s našim životnim vrijednostima.

I naravno, najveću stvar koju možemo napraviti je čim više toga uzgojiti sami, tad smo zaista sigurni u ono što jedemo. Zato i ja, znam da uvijek i ne donosim najbolje izbore kod kupovine, no zato se trudim, čim bolje istražiti i čitati, sve to čim manje trebati i čim više jednostavno uzgojiti i koristiti većinom to. I to je onaj moj najveći aktivistički čin kojim kao potrošač djelujem na stanje svijeta – uzgajam vlastitu hranu u skladu s prirodom koja je dobra i za mene i za okoliš.

Vrtlarenje nas uči da postoje čuda

“DVA SU NAČINA NA KOJA MOŽETE ŽIVJETI ŽIVOT;
KAO DA NIŠTA NIJE ČUDO I KAO DA JE SVE ČUDO. “
Albert Einstein

Znate li da je svijet uvijek isti, samo ovisi o nama na koji način ćemo ga vidjeti i na koji način ćemo proživjeti dane nam trenutke na ovom prekrasnom planetu?

Vi zaista svaki dan birate hoćete li vidjeti čudo na svakom koraku i diviti se nečemu, osjećati se zahvalno i sretno u trenutku, ili samo proći u svojim brigama i nezadovoljstvu, misleći da je trava zelenija uvijek s druge strane.

Možete li vidjeti čudo na svakom koraku? U plavom nebu, zelenom lišću, pjevu ptica, zujanju pčelica, pravim cvjetićima cinija unutar velikog cvata, nevjerojatnim šarama na leptiru? Vrt i sve što raste na njemu daje nam zaista prilike da uvidimo sva čuda svijeta i jednostavno zastanemo u trenutku, sretni i zahvalni na svemu što imamo i što jednostavno jesmo.

Vrt mi je pomogao da vidim čuda na ovom planetu svaki dan.

Način na koji gledamo svijet može se uvježbati. Svaki dan se u određeno vrijeme prisilite nabrojati sebi nekoliko stvari na kojima ste zahvalni taj dan. Kad stavimo fokus na ono što smo zahvalni – a vjerujte mi, sigurno imate mnogo toga na čemu možete biti zahvalni, vidjet ćete i mala čuda oko vas. Naš pogled na svijet mijenja i nas, u bolje, zahvalnije, strpljivije i sretnije osobe.

Ja biram zahvalnost i čuda. A vi?

Poziv na šesti Sajam razmjene sjemenja i predavanja u Skradinu 31.08.24.

Pozivamo vas da sudjelujete na šestom Sajmu razmjene sjemena u Šibensko-kninskoj županiji, u organizaciji Ekološke udruge „Krka“  Knin. Sajam će se održati dana 31.08.2024. (subota)  s početkom u 09:00 h u Skradinu u  Kulturnom centru  Grada Skradina, na adresi Antuna Becića br. 3 .

Projekt „Sajam razmjene sjemena u Skradinu“, kojeg financira Šibensko-kninska županija i Grad Skradin, te je podržan od strane udruge „Permakultura Dalmacija“, je edukativni jednodnevni sajam razmjene autohtonog i introduciranog sjemena (povrće, voće, cvijeće, ljekovito i aromatično bilje). U sklopu sajma osim slobodne razmjene sjemena održat će se stručna predavanja na teme: „Kako povećati bioraznolikost na poljoprivrednim površinama“; „Permakultura i regenerativna poljoprivreda“; „Kako imati hranu dostupnu cijele godine u vrtu“, te radionice: „Kako sakupiti sjeme povrća?“ i „Od sjemena do stola“.

Ciljevi projekta su razmjena sjemena te širenje i očuvanje povrtnih, voćnih i ostalih biljnih ljekovitih i aromatičnih vrsta te sorti na području Šibensko-kninske županije, upoznavanje stanovnika s načinima njegovanja bioraznolikosti u vrtu te sa pojmovima permakulture i regenerativne poljoprivrede.

Projekt je isto tako namijenjen poticanju poljoprivredne djelatnosti i podizanju svijesti o važnosti očuvanja sjemena.

Prvi Sajam razmjene sjemena održan je 2019. godine u Kninu. Kako je ideja da se sajam svake godine održava u drugom gradu/općini u Šibensko-kninskoj županiji, drugi Sajam je održan 2020. godine u Šibeniku, treći u općini Promina, u Lukaru 2021. godine, četvrti u Drnišu 2022. godine, a peti u Vodicama 2023. godine, te smo tako nastavili tradiciju.

Svi događaji su otvoreni i besplatni za javnost.

Program šestog sajma je slijedeći:
Radionica: „Kako sakupiti sjeme povrća?“ – Antonija Mihaljević; 09:00 – 10:00h.
Stručno predavanje „Kako povećati bioraznolikost na poljoprivrednim površinama“ – Marko Cvrlje; 10:00 – 10:45h
Stručno predavanje „Permakultura i regenerativna poljoprivreda“ – Hrvoje Bota – Održivo d.o.o. iz Splita; 10:45 – 11:30h.
Radionica: „Od sjemena do stola“ – Ivana Bota – Održivo d.o.o. iz Splita; 11:30 – 12:15h.
Pauza; 12:15 – 12:30h
Stručno predavanje „Kako imati hranu dostupnu cijele godine u vrtu“- Silvija Kolar–Fodor – udruga “Biovrt –u skladu s prirodom“; 12:30 – 13:30h.
Slobodna razmjena sjemena; 13:30 – 15:00h.

O predavačima:

Silvija Kolar–Fodor je autorica, biovrtlarka i aktivistica. Kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom. Dobitnica je prestižne nagrade Mreže hrvatskih žena „Hrvatske utjecajne žene 2020.“ na području vodstva i inovacija, te nagrade National Geographica „Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020.“ u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.

Autorica je knjige „Vrtlarenje u skladu s prirodom« i edukativnog portala www.biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima.

Predsjednica je udruge “Biovrt – u skladu s prirodom” u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Međimurju i u škole uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom.

Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije. Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Antonija Mihaljević diplomirana je ekonomista za menadžment u turizmu. Cijeli život je u doticaju sa zemljom,  a aktivno se bavi uzgojem hrane od 2015. godine.  Strastveni je sakupljač starog sjemena te je 2019.g. Pohađala 72 satni tečaj permakulturnog dizajniranja. Aktivna je članica udruge Permakultura Dalmacija koja je usmjerena na širenje znanja o organskim principima rada sa tlom.

Marko Cvrlje  zaposlenik je udruge Permakultura Dalmacija, a prije toga njezin dugogodišnji volonter, kao i brojnih drugih organizacija civilnog društva. Kao permakulturni dizajner kroz projekte na koje je uključen nastoji povezani svoju strast prema botanici, šumarstvu, voćarstvu i očuvanju bioraznolikosti. Njegov angažman u zaštiti prirode, civilnom društvu i ekološkom aktivizmu je doprinio rješavanju okolišnih problema lokalne zajednice.

Hrvoje Bota diplomirani je inženjer arhitekture i vlasnik društvenog poduzeća „Održivo“ d.o.o. – ured za permakulturni dizajn, arhitektonsko projektiranje i urbanističko planiranje. Tvrtka je usmjerena na društveno i ekološki savjesno poslovanje i projektiranje životnog okoliša. Kroz više od 10 godina aktivnog rada u arhitektonskom projektiranju te prostornom i urbanističkom planiranju, Bota je sakupio niz znanja i vještina potrebnih za vođenje profesionalnog, kvalitetnog i inovativnog projektantskog ureda. Gradeći interes prema društveno i okolišno orijentiranom oblikovanju, savladava alate održivog dizajna koje primjenjuje u izradi arhitektonskih i urbanističkih projekata kao i projekata permakulturnog oblikovanja.

Ivana Bota diplomirana je pravnica s iskustvom rada u odvjetničkom uredu (za kojeg je vrlo brzo shvatila da se ne uklapa u njen životni put). Zadnjih godina zaposlena u Održivo d.o.o. Vrtlarica je, sjemenarka i aktivna kao čuvar sjemena u udruzi ZMAG. Osim toga dipl. vizažistica je, kuharica  (s diplomom makrobiotičke kuharice) koja već 5 godina održava i radionice o zdravoj mediteranskoj prehrani, supruga i majka troje djece.

Ovim putem pozivamo izlagače,  građane koji imaju autohtono sjemenje za razmjenu da se prijave za sudjelovanje na Sajmu razmjene sjemena na telefon 022/664-608 ili e-mail: ekoloska.udruga.krka@si.t-com.hr te da svojim prisustvom obogate ponudu sjemena.

Ukoliko ne možete prisustvovati Sajmu, sjemenje možete predati u ured udruge na adresi Tvrtkova 3, Knin – radnim danom od 08-16 sati. Pridružite nam se kako bi ovaj koristan projekt postao i ostao tradicionalan.

Svaki sudionik Sajma na poklon će dobiti paketić sa sjemenom, a izlagače sjemena nagradit ćemo  knjigom Silvije Kolar- Fodor pod nazivom „Vrtlarenje u skladu s prirodom“.

Veselimo se ponovnom druženju!

Vjerujte u svoje snove – i ostvarit ćete ih

“Nemoguće je imati vrt bez oranja, mineralnih gnojiva i špricanja” – govorili su mi na mojim počecima, kad sam rekla da ću uzgajati vlastitu hranu isključivo organskim metodama i s minimalnom obradom tla.

“Sve će ti se posušiti i nikaj ti neće izrasti” – bili su uporni.

“Ma kak si si ti to zamislila ne orezivati voćke i imati uroda? Pa moraš barem malo rezati i obavezno špricati” – pokušavali su me uvjeriti u to.
“Ma nema šanse da ti opstane povrtnjak bez oranja” – A ipak, nisam orala 18 godina, a tlo je sve bolje i boje – toliko da se danas može rukama kopati.

Da sam slušala sve te skeptike, mog imanja i moje priče danas ne bi bilo. No ja sam odlučila to napraviti i svima dokazati kako je sve itekako moguće na potpuno organski način i to uz minimalno uplitanje u prirodu i uz minimum posla.

I pogodite što? Bogme mi je uspjelo do te mjere da danas učim ljude diljem RH kako to napraviti. Bogme mi je uspjelo do te mjere da ljudi diljem RH – ali i iz susjednih država dolaze posjetiti ovo imanje i vidjeti to sve na licu mjesta.

Moje imanje i moje vrtlarsko iskustvo ove je godine postalo punoljetno – ima punih 18 godina. A put koji sam prošla zaista je bio zanimljiv i bogat. Od hobi povrtnjaka na 400 kvadrata – do imanja koje je danas veliko preko 6 hektara a sadrži povrtnjake veće od 1500kvadrata, voćnjake, bobičnjake, šumske vrtove, livade, šume, pa čak i močvaricu.

I sve to radim u suradnji s prirodom, isključivo organskim metodama. Zanimljivo, ima uvijek onih koji će pokušati razloge zašto to ne bi moglo, pa su u počecima govorili – da, ali vrt ti je mali, nemoguće je to na većim površinama… a sad kad je imanje veće, sad jedni govore “da, ali vi imate veliki vrt, ja to ne mogu na malom prostoru napraviti”. No činjenica je da je ova metoda primjenjiva i na velikim i na malim površinama – no samo treba prestati tražiti izgovore i krenuti raditi na taj način.

Sve to imate jedinstvenu priliku čuti i vidjeti u praksi kako funkcionira na edukativnim obilascima mog imanja. Na trosatnom obilasku vodim vas cijelim imanjem i objašnjavam kako sve funkcionira, a na kraju se družimo uz zakusku iz plodova iz mog Biovrta.

Sve o terminima i programu edukativnih obilazaka te kako se prijaviti pročitajte na poveznici OVDJE.