“Imate li recept za prskanje?” – NE NEMAM!

Nema magičnog sredstva za pomlađivanje, nema magičnog sredstva za mršavljenje – zašto onda vjerujete da postoji magično sredstvo za vrt?

Najčešće pitanje koje mi znaju ljudi postaviti nakon predavanja počinje: “A s čime vi prskate…..” I onda ljudi najčešće ostaju u čudu kad velim da ja u svom vrtu uopće ne prskam ničim, pa niti tzv. prirodnim pripravcima iz kućanske radinosti.

Kako smo si uopće dozvolili da mislimo da na vrtu stalno moramo nečim prskati inače neće ništa rasti?

Zar smo zaboravili malo pogledati oko sebe i vidjeti kako to funkcionira u prirodi bez ikakvog problema i bez ikakve prskalice?

A ono što danas vidim po reakcijama i pregledima na društvenim mrežama, i u organskom vrtlarenju ljudi najviše žele slušati u prirodnim receptima za svoj vrt. Očekuju da će s običnih kuhinjskih pripravaka dobiti super sredstvo za vrt koje čudesno neselektivno rješava baš samo njihov problem, da će sve poslije toga čudesno rasti, da će svi nametnici i bolesti pobjeći iz njihovog vrta i da oni neće baš ničemu naštetiti.
E dragi moji – to su sasvim nerealna očekivanja. Nema neselektivnih sredstava. Nema opcije da bilo čime riješite samo vaš problem i da ostalo ostane kao prije. Nema sasvim neškodljivog sredstva – jer i obična sol ubija život u tlu. I soda bikarbona u prevelikoj dozi spali biljke i pupoljke, a i u manjim dozama ne rješava “samo” vaš problem, ubija i korisne mikroorganizme.

Isto tako, nema “organski prihvatljivog” sredstva za dezinfekciju. Dezinfekcija ubija sve – i loše i korisno, a poanta organskog vrtlarenja je poticanje života. Stoga zaboravite na tu utopiju. I na kraju, nema “organski” prihvatljive smrti. Smrt je jednostavno smrt, a nerijetko i organskim pripravcima, poput soli, možemo izazvati jako mučnu smrt.

Zato – iako znam da bi mi davanje recepata donijelo više pažnje i pregleda na društvenim mrežama – ne, nećete od mene dobivati nikakve recepte za organsko prskanje. Ja nemam vremena na vrtu baviti se takvim stvarima, a niti ne želim. Imam pametnijeg posla nego alkemizirati čudesne napitke koji bi možda mogli malo pomoći.

Zato jer ne vjerujem u princip prskanja “kućanskim pripravcima”. Jer sam to, iako se je i meni to činilo “sexy” na samom početku mog bavljenja vrtom, po putu napustila taj princip jer sam shvatila jednu jako drugu bitnu stvar.
A to je da najbolje rješenje na duge staze daje izgradnja zdravog biosustava, izgradnja zdravog tla, biološka raznolikost i poticanje života u vrtu.
A umjesto prskanja, danas mi je najviše “sexy” znanje i razumijevanje biosustava. E na to sa stvarno “palim”.

I volim prenositi to znanje koje sam stekla zadnjih 18 godina u vrtu i dalje – zato i održavam edukativne obilaske mog imanja gdje vas na licu mjesta vodim po mojim vrtovima, voćnjacima, pergolama,….. cijelim imanjem i pokazujem kako u praksi izgleda ovakva gradnja ravnoteže i biosustava gdje uzgajamo vlastitu hranu bez mućkanja čudesnih kućanskih pripravaka.

A sve o obilascima pogledajte na poveznici OVDJE. 

Posjetite imanje Biovrt u kolovozu i rujnu 2024 – otvorene prijave

Imamo odličnu vijest za sve koji žele naučiti više o organskom uzgoju iz prve ruke i inspirirati se na prekrasnom i jedinstvenom imanju. I ove godine imate priliku posjetiti imanje Biovrt u Novom Selu Rok i to u doba godine kada je on najšareniji i najbujniji – tijekom kolovoza, a imate mogućnost posjetiti ga i početkom rujna.

Upoznajte i doživite pravu oazu bioraznolikosti u Međimurju.

Vlasnica imanja je Silvija Kolar-Fodor, autorica, aktivistica i jedna od najpoznatijih vrtlarica u RH koja već godinama na ovom imanju prakticira brojne biovrtlarske metode i stvara jedinstvenu priču.
Glavna ideja na imanju je kako uzgojiti obilje hrane uz čim manje posla – na način da priroda odradi većinu posla za nas. Svoje metode i prakse Silvija će s vama podijeliti tijekom edukativnog obilaska na imanju Biovrta.

Imanje Biovrt nastalo je pred 18 godina u Novom Selu Rok. Od hobija njegove vlasnice na početnih 400 kvadrata povrtnjaka, imanje danas uključuje 3 povrtnjaka na kojima se svake godine uzgaja veliki dio starinskih i tradicijskih sorti, voćnjake, šumski vrt, livade, oranice i močvaru na preko 6 hektara, te predstavlja pravi dragulj bioraznolikosti.

Mnogi koji su posjetili ovaj vrt istaknuli su da nikad nisu vidjeli više bioraznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na jednom mjestu, a njegovu vlasnicu često opisuju kao „hodajuću enciklopediju“.

Stoga posjeta imanju Biovrt nije samo obični obilazak, nego pravi doživljaj uz vrhunsku edukaciju.

Tijekom posjeta vlasnica imanja provest će vas cijelim imanjem i upoznati s tehnikama koje ona primjenjuje na vrtu. Upoznati će vas s osnovama organskog vrta, šumskog vrta te voćnjaka i tehnikama koje ona primjenjuje na svom imanju.
Uz mnoštvo korisnih aktualnih savjeta i primjera koje možete vidjeti kako funkcioniraju u praksi, imate priliku inspirirati i osnažiti se za primjenu istih na svom imanju.

Imanje Biovrt stalno se mijenja i proširuje. Zadnjih nekoliko godina postavili smo dva reda pergola pergole (preko 50 metara svaka) na kojima uzgajamo razne sorte ukrasnih penjačica, ruža, kivija,  mahunarki i tikvenjača u raznim kombinacijama s niskim biljem.
Inspirirajte se na obilasku za ovakav vertikalni uzgoj biljaka u raznim kombinacijama.
Također, uz veliki bobičnjak krušvica (mongolskih borovnica), zadnjih godina posadili smo novi, veliki mješoviti voćnjak na površini od preko 1 hektar, koji ćete isto tako vidjeti tijekom posjeta. Upoznat ćete se i s osnovama šumskog vrta – a na imanju je jedan šumski vrt star preko 12 godina, i jedan koji smo započeli kreirati prošle godine.
A sami povrtnjaci velika su mješavina raznog vrsta povrća od čega su mnoge starinske sorte koje uzgojem čuvamo od zaborava, a sve u zanimljivoj i šarenoj kombinaciji s mnoštvom cvijeća.

   

KADA I KAKO MOŽETE POSJETITI IMANJE BIOVRT
Posjete imanju primamo uz obaveznu prethodnu prijavu OVDJE.
Silvija Kolar-Fodor će vas provesti imanjem u edukativni obilazak slijedećih termina:
10.08.2024. (subota) 10:00-14:00
17.08.2024. (subota) 10:00-14:00
20.08.2024. (utorak)  16:00-20:00
24.08.2024. (subota) 10:00-14:00
27.08.2024. (utorak)   15:30-19:30
05.09.2024. (četvrtak) 15:30-19:30
07.09.2024. (subota) 10:00-14:00
14.09.2024. (subota) – rezerviran samo za polaznice/ke programa Škola vrtlarenja 2024 i njihove pratnje

Biovrt je najljepši, najbujniji i najrascvjetaniji sredinom kolovoza, stoga ako želite doživjeti Biovrt u najljepšem izdanju – birajte termine u kolovozu.
Kako je to vrijeme godišnjih odmora i znamo da mnogima ne odgovara, imamo termine i početkom rujna. U slučaju loše vremenske prognoze birate novi dostupni termin obilaska, a o svemu ćete biti obavješteni na vrijeme.

CIJENA PROGRAMA EDUKATIVNOG OBILASKA
Cijena edukativnog obilaska je 24 EUR (180,83 kn)za odrasle, za djecu od 7 do 12 godina 9 EUR (67,81 kn), a za djecu do 6 godina izlet je besplatan. Uplate za plaćanje šaljemo vam po prijavi.

Prilikom obilaska poklonit ćemo vam 3 paketića sjemenja iz Biovrta (po našem izboru), moći ćete kupiti dostupne kulture s imanja, a vlasnica će vas počastiti veganskom/vegetarijanskom zakuskom pripremljenom od namirnica s imanja i lokalnih OPG-ova.

KAKO SE PRIJAVITI?
Prijave su obavezne putem online prijavnice OVDJE.
Broj mjesta je ograničen i prijave primamo do popunjenja svake grupe.
Nakon prijave primit ćete upute za plaćanje i sve ostale detalje.

Kontakt e-mail za sve upite: biovrt@biovrt.com – no prijave primamo isključivo putem web obrasca OVDJE.

KAKO SE DOLAZI DO IMANJA BIOVRT
Imanje se nalazi u Novom Selu Rok kraj Čakovca, u najsjevernijoj hrvatskoj županiji.
Prijevoz na imanje je u osobnoj organizaciji polaznika.
Ukoliko nemate mogućnost dolaska vlastitim prijevozom, moguće je povezati zainteresirane posjetitelje s onima koji dolaze osobnim autom i voljni su povesti suputnike – ukoliko će biti takvih prijava.

Detaljne upute za dolazak do imanja i sam obilazak, kao i što će sve biti dostupno za kupovinu na imanju poslat ćemo vam mailom nekoliko dana prije samog obilaska.

Veselimo se vašem dolasku!

Ideja za izradu pojilice za ptice i kukce

Već jedno vrijeme traju kod nas velike vrućine – a u takvim razdobljima ne pate samo naše biljke, nego i ptice i brojni kukci.

Evo ideje kako im možete pomoći vrlo jednostavnom pojilicom.

Ako imate bačve za vodu (a sad svi pomalo zalijevamo najugroženije biljke) onda je najjednostavnije na tu bačvu staviti tanjur za kotlovinu i pojilica je gotova (ima za kupiti u trg centrima tipa Pevex).

A u tanjur stavite i nekoliko većih kamena, češera i slično da se ne bi kukci utopili, i to je to – samo trebate redovito dodavati vodu.

Ovaj tanjur istovremeno funkcionira i kao poklopac na bačvu – pa time i komarci ne mogu do vode, ali i ptice koje bi se mogle utopiti u velikoj bačvi – dakle time ste riješili dvije bitne stvari.

Ovakva pojilica je super što i tu ne mogu mačke samo tako napadati ptice – jer je ipak na određenoj visini pa ptice imaju vremena vidjeti predatore i pobjeći.

I dobro ju je smjestiti negdje u polusjenu ili sjenu, radi jakog sunca koje jako brzo zagrije vodu.

Pravila zalijevanja u organskom vrtu

Ovaj tjedan imamo visoke temperature, pa da bi održali biljke u vrtu, mnogi koji i do sad nisu, kreću s zalijevanjem. No, i zalijevati treba znati da bi ono bilo učinkovito.

Donosim 5 osnovnih pravila zalijevanja za hobi vrtlare koji jednako kao i ja povremeno, u vrijeme ekstrema kreću u zalijevanje vrta (povrtnjaka):

1. Nikad ne zalijevamo direktno crijevom za vodu vodom iz vodovoda – ta voda je prehladna i to je šok za biljke na vrućinama, a i u vodi je klor, zato mora odstajati i ugrijati se, stoga najbolje prvo napunite bačve, a onda kasnije zalijevajte.

2. Nikada ne zalijevamo usred sunčanog vrućeg dana, zalijeva se ili rano ujutro ili kasno navečer da bi to imalo najbolji učinak

3. Nikada ne polijevamo po biljkama, nego u bazu korijena. Naime, polijevanje po biljkama često može napraviti samo štetu, jer kapljice voda na lišću djeluju kao povećalo za sunčevo svjetlost i mogu uzrokovati opekline, a i voda po listovima stvara idealne uvjete za širenje mnogih gljivica i tako takvim zalijevanjem radimo rasadnik gljiivičnih bolesti (pogotovo ako polijemo listove navečer), dok korijen niti na kraju ne dobije dragocjenu vodu.

4. Jedno obilno zalijevanje u par dana puno je učinkovitije od svakodnevnog zalijevanja u manjim količinama. Naime, ne samo da u suprotnom trošite puno vremena, i biljke s stalnim zalijevanjem razvijaju samo slabije bočno korijenje i postaju ovisne o tom zalijevanju, pa nikad ne razviju jaki glavni korijen kojim i same idu duboko u potrazi za vlagom. Ako biljke priviknete na to, a onda odete na more u kritičnim trenucima, one se ne mogu same izboriti za opstanak i propast će.

5. Obavezno malčirajte – prikrivajte tlo sijenom. Naime, kad polijevate po golom tlu, za sunčanih vrućih dana ono je za sat-dva već potpuno suho i ispucalo, a dok je ono prikriveno slojem malča, taj malč može očuvati vlagu u tlu danima, pa čak i za vrlo vrućih dana. Tako i vi trebate manje zalijevati i biljke su manje izložene šoku od pregrijanog tla, jer malč štiti i tlo od prejakih sunčevih zraka.

Dodatno, skupljajte kišnicu ako ste u prilici. Ja sam dala postaviti velike spremnike za vodu sve oko garaže i jako dugo mi traju te rezerve vode, no nažalost za vrućih dugih razdoblja i te rezerve znaju presušiti.

Naravno, za zalijevanje je dobra opcija i kap po kap, no to je i svojevrsna investicija i nije primjenjivo za ogroman đunglasti vrt poput mog – zato je moj princip organskim metodama potpuno smanjiti potrebe za zalijevanjem, između ostalog povećanjem količine humusa u tlu koji zadržava vlagu te obaveznim malčiranjem – tako da u mojoj humusno-ilovastoj zemlji ima potrebe za zalijevanjem samo u ekstremnim situacijama kao sada.

Isto tako, sve gore navedeno je princip kojim trošimo i minimalno vode – a time imamo i najmanje rada i najmanje ulaganja.

Zašto se pojavljuje pepelnica na grašku?

Krajem lipnja i početkom srpnja završavamo polako s berbama graška na vrtu. A to je doba godine i kad grašak počne obolijevati od gljivične bolesti zvana pepelnica.

Što je pepelnica?
Pepelnica je bolest uzrokovana gljivicama iz porodice Erysiphacea, te rodova Oidium i Sphaerotheca. Prvenstveno se širi po suhom i sunčanom vremenu. Lako ćete ju prepoznati kao sitnu sivo-bijelu baršunastu prašinu na vanjskoj strani listova i stabljikama. Najčešće napada voćke, ruže, krastavce i tikvice, grašak, nevene, kamilicu, kokotiće (delphinium), suncokret, cinije, dalije.

Slika: pepelnica na listovima tikve i suncokreta: lijevo je vidljiva početna faza bolesti, kad se na lišću pojavljuju velike sive pjege, a desno na velikom listu se vidi uznapredovala faza bolesti, kad je cijela površina zahvaćena pepelnicom

Kod razumijevanja bolesti biljaka, trebate znati da se bolest neće razviti na biljci samo ako se pojavi patogen – uzročnik bolesti. Do pojave bolesti uvijek dolazi kad se poklope 3 faktora, a to su: imunitet biljke, prisutnost patogena i okolišni uvjeti (pH, vrućine i suša koje izazivaju stres…)  više o bolestima biljaka čitajte OVDJE.

A kod graška, faktor koji uzrokuje završavanje vegetacije grašku i pojavu pepelnice na njemu su vrućine. Naime, grašak voli hladnije vrijeme, optimalno raste na 18-20 stupnja, zato ga i sijemo kao najraniju kulturu na vrtu – na primorju već na jesen, a na kontinentu već tijekom veljače i ožujka, da bi glavnina berbi bila prije vrućina.

Kad jednom krenu vrućine, on prestaje cvasti i polako završava vegetaciju. Tada kreće i pepelnica na njemu. Ne zato jer se je tad pojavio patogen (gljivica koja je uzročnik pepelnice) u okolišu, nego jer je biljka tad oslabila da se oportunistička gljivica kreće hraniti i razmnožavati na njemu. Zato, nema potrebe u takvim uvjetima krenuti suzbijati bolest – jer prvenstveno nije do pepelnice, nego do uvjeta koji jednostavno ne odgovaraju grašku za rast. Zaista je nepotrebno koristiti i otrovne fungicide za suzbijanje bolesti kad time uvelike štetimo biosustavu, nego prvenstveno treba razumjeti kada i zašto se pojavljuje ova bolest. Rješenje je u pravovremenoj sjetvi i dobrim uvjetima rasta. A kad imamo ovo znanje, uopće se ne trebamo niti bojati, niti paničariti, pa čak niti reagirati kada se pojavljuje pepelnica na grašku.

Ako bi opet zahladilo tijekom ljeta – grašak ponekad zna ponovo cvasti i dalje tjerati, ili čak i iz korijenja tjera nove izbojke, no jednostavno trebamo znati da ljetnim uvjetima završava vegetacija graška i da to jednostavno jeste tako. I ne morate se pretjerano bojati da će vam pepelnica sad s graška krenuti na sve ostale biljke na vrtu i uništiti vrt – pojavit će se samo na onim biljkama kojima je narušen imunitet radi stresa. Isto tako se “ponaša” i neven – tijekom ljeta zarazi se pepelnicom, no na jesen opet tjera zdrave listove i opet cvate, kad padnu temperature na one koje mu odgovaraju za rast. Stoga ga ja ne diram tijekom ljeta, eventualno samo porežem, ali nikako ne čupam.

Na dalijama, tikvicama, cinijama i sl, pepelnica se pojavljuje kad su biljke pod jakim stresom radi vrućina, i ne morate odmah sve čupati – nego jednostavno poboljšajte uvjete rasta biljkama, prihranite, zalijte i pomalčirajte, tako biljke unatoč pepelnici mogu rasti sve do kraja sezone.

Više o pepelnici na grašku pogledajte i u videu: