Zašto se poljoprivrednike i hrana koju uzgajaju ne cijeni?

Nedavno sam ostala bez riječi na raspravu na FB u jednom lokalnom oglasniku. Stavili su ljudi da prodaju trešnje, pola kile za 3 eur – a ispod sve redom bezobrazni komentari kako je to skupo, nek si sami jedu za tu cijenu, što si oni misle s tom cijenom kad im je to eto sam tak izraslo na drvetu i sad bi to skupo naplatili….
A cijena je inače sasvim korektna, tržišna – naime istovremeno u katalogu u Kauflandu bila je trešnja po 2,80 za tu istu količinu – no to tko zna iz kog dijela svijeta.
Isto tako još jedan oglas, s krumpirom i domaćim jajima, gdje je cijena isto tako bila jednaka kao i na sajmu (čak i manja) – a komentari su bili toliko odvratni da su neki u oglasu pisali i psovke.

Osim onog standardnog pitanja – što je nekim ljudima da si dozvoljavaju biti toliko odvratni i vrijeđati druge na društvenim mrežama? – pitam se zašto se uvijek hrana smatra preskupom i zašto se vrijeđa i omalovažava ljude koji ju proizvode? Zašto danas imamo situaciju da cijene i dalje divljaju i da nam se i dalje dižu – negdje čak i preko 30%, dakle ljudi dižu cijene svojih usluga i cijene svoj rad – ali zašto istovremeno očekuju da poljoprivrednici svoje cijene spuštaju i da im hrana bude badava?

Kakvo smo to društvo postali gdje ljudi visoko cijene svoj rad, žele čim veću plaću, koji dobro naplate svoje usluge – a i dalje ne cijene one koji su temelj i koji uzgajaju hranu? Pa se gleda kako čim više uštediti na hrani, dok se istovremeno ne štedi na nekim drugim uslugama, na odjeći, mobitelima i sl – i to sve što je puno veća stavka od cijene hrane?

Da bi došlo do nekog ploda, potrebna su velika ulaganja na početku, i potrebno je puno rada. Da bi nabrali trešnje – prvo treba kupiti zemlji, pripremiti ju za sadnju, kupiti sadni materijal, posaditi, štititi od divljači, voluharica i miševa, imati svake godine na početku gubitke od toga, zatim čekati i raditi bez prihoda nekoliko godina – kositi (za što isto trebate kupiti opremu), održavati voćke i raditi u voćnjaku nekoliko godina prije nego počne nekakav urod koji možete konačno oprihodovati – naravno, ako imate sreće da vas ne pogodi mraz, tuča, oluja, nametnici koji uništavaju cijele nasade (marmorirana stjenica i sl) – i onda vas na kraju ucjenjuju, vrijeđaju i omalovažavaju kad želite prodati taj proizvod. I uvijek radite za puno manju satnicu od onih u državnim službama i na dobrim plaćama koji vas omalovažavaju pokušavajući vam spustiti cijenu proizvoda. I još vas k tome smatraju “seljakom”.

Kad gledam iz ove perspektive – sasvim razumijem sve ljude koji su prodali svoju zemlju i otišli raditi na bilo kakve poslove u inozemstvo, samo da se maknu od ovakvog ponižavanja – gdje istovremeno nemate stalni priljev prihoda i itekako se morate pomučiti nešto proizvesti i prodati.

S druge strane, volim zemlju i volim rad na njoj – pa nisam jedna od tih da bih sve ostavila i otišla – no činjenica ostaje da je zaista izazovno živjeti od uzgoja i prodaje voća i povrća – i ne znam da li bih se mogla samo time baviti – odnosno da li bih mogla od toga preživjeti.
Što želim reći? Da svi trebamo osvijestiti da plodovi ne padaju s neba i da poljoprivrednici itekako moraju uložiti i trud i novac da bi nešto proizveli. Tu ne govorim o velikim industrijaliziranim konvencionalnim poljoprivrednim sustavima – nego o našim malim, lokalnim poljoprivrednicima. Umjesto da ih se vrijeđa i ponižava, zaslužuju da se ljudi upoznaju s njihovim radom i da pošteno plate ono što proizvode.

Hranu moramo jesti svaki dan i to je zaista jedina stvar bez koje nitko ne može – stoga birajmo onda lokalno, sezonsko i organsko – osvijestimo otkud hrana dolazi i koliko je potrebno da bi se ona uzgojila, nađite poljoprivrednike koji to rade na dobar način i podržite ih kupovinom i plaćanjem fer cijene od njih. Jer alternativa je da prije ili kasnije zaista svi ti mali poljoprivrednici napuste selo i sve preuzmu industrijalizirani sustavi.

Svaki dan glasamo svojim novcem i kupovinom hrane kreiramo svijet u kojem živimo – jer onaj kome svoj novac dajemo – njegov rad podržavamo. Pa počnimo cijeniti tu hranu koja nam je osnova za preživljavanje.

A ako mislite da je uzgojiti hranu samo tako i da je to za one koji nisu imali druge opcije u životu nego biti poljoprivrednik – prvo probajte, pa ćete onda vidjeti što znači uzgajati hranu i kakvi su to izazovi. Čini se da većinom samo oni koji uzgajaju hranu znaju istu i cijeniti.

Zašto ne bismo težili da stvorimo raj na ovom planetu?

Poklon sjeme uz svaku narudžbu 22.-29.05.24. povodom Svjetskog dana pčela i bioraznolikosti

Od 22.-29.05.2024.  imamo posebnu ponudu za sve naručitelje knjige “Vrtlarenje u skladu s prirodom”, puzzle igre “Upoznajmo biljno carstvo”, kalendara, ruksaka, majice te online edukacija iz Biovrta.

Od 22.-29.05.2024. uz svaku narudžbu putem našeg webshopa na www.taraxacum.hr  dobivate na poklon 4 paketića sjemenja cvijeća koje je prekrasno za cvjetne gredice, a vole ih i korisni oprašivači i ptice:  suncokret (Helianthus annuus), uresnica (Cosmos bippinatus), goruća ljubav (Lychnis chalcedonica) i Echinacea.

Dodatno, svatko tko naruči 2 ili više predmeta iz webshopa u ovom razdoblju dodatno bira još 4 poklon paketića dostupnih sorti iz našeg kataloga na www.biovrt.com/katalog, te poklon brošuru “Očuvajmo bioraznolikost – svi smo dio rješenja”.

 

20.05. slavimo Svjetski dan pčela.  Ujedinjeni narodi su 2017. godine, na inicijativu Republike Slovenije, 20. svibnja proglasili Svjetskim danom pčela, a s ciljem  povećanja osviještenosti o značenju pčela za očuvanje ravnoteže u prirodi i opstanak cjelokupnog čovječanstva. Ovim se danom želi upozoriti na značaj pčela i ostalih oprašivača, ali i doprinijeti njihovoj zaštiti na međunarodnoj razini.

Na ovaj je uobičajeno da se dijele razne objave putem društvenih mreža s porukama da trebamo čuvati pčele – ali razmišljamo li kako ih stvarno možemo čuvati? Možemo li ipak bolje i napraviti više od toga?

Isto tako, 22.05. slavimo Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.

Napravimo svi mi nešto konkretnije za očuvanje korisnih oprašivača i očuvanje bioraznolikosti – sadimo cvijeće i održavajmo kutke bioraznolikosti na svojim imanjima.

Budimo dio pozitivne promjene na ovom Planetu! Sadite cvijeće u vašim vrtovima i okućnicama, pomozite i vi korisnim oprašivačima u opstanku!

Knjigu možete naručiti putem on-line narudžbenice po cijeni 19,99 eur + poštarina na poveznici OVDJE.

 

Iste poklone dobivate i uz svaku narudžbu puzzle edukativne igre “Upoznajmo pomagače u vrtu”.

Igru možete naručiti putem on-line narudžbenice po cijeni 19,99 eur + poštarina na poveznici OVDJE.

Pripremite se za ljeto s majicama iz biovrta 🙂 Dopunili smo našu ponudu i upravo sad u webshopu možete naći veći izbor i boja i veličine majica iz biovrta s logotipom maslačka – a u ponudi su i ženski i muški modeli. Količine su ograničene – pa tko prvi njegovo 🙂
Kakve sve majice imamo u ponudi provjerite OVDJE, a ruksak s logotipom Biovrta možete naručiti OVDJE.

POSEBNI POPUST I POKLONI ZA KOMPLETE KNJIGE I IGRE S EDUKACIJAMA 

Povodom onih dana pripremili smo vam posebne komplete online edukacija po vašem izboru + knjiga ili igra, u kojima ostvarujete čak 35% popusta na webinare te poklon sjeme 🙂

U kompletima  “knjiga + webinar” ili “igra + webinar” ostvarujete popust od 35% na cijenu webinara, a dodatno vam poklanjamo brošuru “Očuvajmo bioraznolikost – svi smo dio rješenja”,   kalendar iz Biovrta za 2024 i poklon 4 paketića sjemenja za korisne oprašivače: suncokret (Helianthus annuus), uresnica (Cosmos bippinatus), goruća ljubav (Lychnis chalcedonica) i Echinacea.

Komplet knjige “Vrtlarenje u skladu s prirodom + 1 online edukacija po vašem izboru možete naručiti OVDJE.

Komplet memory igre “Upoznajmo pomagače u vrtu” + 1 online edukacija po vašem izboru možete naručiti OVDJE.

Poziv na biovrtlarsko druženje i dane krušvice u Biovrtu 01.06.24. (sub)

Udruga Biovrt vas srdačno poziva na biovrtlarsko druženje – volontersku akciju u Biovrtu u subotu 01.06.2024.
U slučaju lošeg vremena, akcija će se odgoditi za 08.06.

Dođite, podružite se s nama i pomognite nam u uređenju Biovrta, te naučite više o tehnikama koje primjenjujemo u Biovrtu u dobrom društvu.

Ove godine imate i jedinstvenu priliku s nama prošetati bobičnjakom i isprobati 6 sorti mongolske borovnice – krušvice koja upravo dozrijeva u biovrtu te naučiti malo više o uzgoju ovog prefinog bobičastog voća od Silvija Kolar-Fodor. Sve o krušvici pročitajte OVDJE.

U sklopu ove akcije održat ćemo i već tradicionalnu proljetnu razmjenu presadnica, stoga ponesite s sobom i viškove svojih presadnica, a nabavite nešto novo 🙂 Moći ćete nabaviti i nešto od presadnica mnoštva raznih sorti rajčica iz Biovrta.

 

PROGRAM:

9:30 -13:00 volonterska radna akcija.  Na biovrtu ćemo sijati, saditi i pljeviti,  u voćnjaku ćemo grabljati i spremati sijeno, te bojati klupice i stolove.
Doživite kako je nekad bilo u spremanju sijena te vožnju na vozu sijena 🙂

13.00 – 14.00 zajednički ručak

14:00-15:30 obilazak bobičnjaka i degustacija nekoliko sorti krušvica, neformalno druženje i razmjena iskustava, razmjena presadnica

Za sve volontere imamo i mali poklon 🙂 Također, svi sudionici dobit će i po želji viškove biljaka koje niču po biovrtu za sadnju u svom vrtu – suncokret, uresnice, amaranti, slatki pelin…. 

 

Ukoliko dolazite iz udaljenijih krajeva, postoji i opcija da vas spojimo s drugim sudionicima radi podjele troškova puta.

VAŽNO! Sudjelovanje i prijave:
Zbog ograničenog broja posjetitelja koje možemo istovremeno primiti, broj sudionika je ograničen, a prijava je obavezna. Prednost imaju članovi/ce udruge Biovrt.

Prijave se zaprimaju na poveznici OVDJE.
Nakon popunjenja mjesta prijave se zatvaraju.

Aktivnosti se odvijaju u Novom Selu Rok (7 km od Čakovca). Nakon prijave dobiti ćete upute i sve ostale detalje.

Srdačno ste pozvani
Tim udruge Biovrt
www.biovrt.com

 

 

Poziv na online predavanje “Kako nam bioraznolikost pomaže u vrtu” 22.-28.05.2024.

Bioraznolikost je temelj života na ovom planetu, o njoj ovisi i naš opstanak na ovom Planetu.

20.05. slavimo Svjetski dan pčela, a 22.05. slavimo Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.

Poklanjam vam predavanje povodom ovih dana, a bit će besplatno dostupno online od 22.-28.05.2024. na mom Youtube kanalu.

U prirodi je sve povezano i sve ima svoju svrhu. Čovjek je dio te prirode. Bez prirode ne možemo, sve što trebamo dobivamo iz nje, pa tako i ono najvažnije, hranu. A uzgajajući hranu, umjesto da se iz neznanja ubijaju mnogi korisni kukci oko nas, možete pametno iskoristi brojne prirodne procese i kukce oko nas te tako uzgojiti više i lakše u suradnji s prirodom. U ovom predavanju naučit ću vas upravo to.

U drugom dijelu predavanja naučiti ćete više o najčešćim invazivnim vrstama (puževima, stjenicama) i koje su biološke strategije za spašavanje vašeg vrta i uroda.

PRIJAVITE SE ZA GLEDANJE PREDAVANJA OVDJE.

 

Moje je ime Silvija Kolar-Fodor. Ja sam autorica, biovrtlarka, aktivistica i zaljubljenica u prirodu. Posljednjih osamnaest godina inspiriram i educiram vrtlare/ice i one koji to žele postati, kako lako i jednostavno, a uz puno radosti mogu uzgojiti obilje zdrave hrane. Znanje i podršku u tome pružam vam kroz svoju knjigu „Vrtlarenje u skladu s prirodom”, edukacije, www.biovrt.com i domaće sjeme iz biovrta. Vjerujem da upravo vlastitim biovrtom i podrškom lokalnog organskog uzgoja svi zajedno stvaramo bolju budućnost za sebe i za buduće generacije.

 

Poveznicu za gledanje primit ćete na vaš e-mail.

 

Inspirirajte se za uzgoj hrane u suradnji s prirodom. Uzgoj vlastite hrane bi trebao biti radost i uživancija, a ne muka, napor i rat s prirodom. Pokazat ću vam kako je to vrlo lako moguće 🙂  

Da bismo bili sretni u životu trebamo stvaranje, a ne stvari.

Čovjek nikada ne može biti zaista sretan samo kao potrošač. Svaka stvar koju kupimo, koliko god mi mislili da će nas uveseliti, prije ili poslije postaje smeće. A čovjek nakon toga i dalje osjeća prazninu i nezadovoljstvo.

Ona karika koja mnogim ljudima u životu nedostaje da bi zaista bili sretni i da bi se osjećali ispunjeno je STVARANJE. Čovjek je po prirodi radoznala vrsta, koja je zaista u stanju napraviti čudesa i divote na ovom planetu. Stvaranjem dobivate one iskre, onaj ushit, onu radost kad vidite što ste sve u stanju zamisliti, kreirati i napraviti. Što god da čovjek radi, zaista može naći veliko ispunjenje u stvaranju. Ne biti tupa jedinka koja samo konzumira, trči za novcem, zgrče stvari i stvara smeće na ovom planetu. Time ubijate duh u sebi, ali svojim izborima pridonosite uništenju ovog planeta i svih njegovih čuda.

Pronađite stvaratelja u sebi, istraživača, kreatora. Time ćete pronaći i istinsku radost u životu.

Ja sam ga pronašla u vrtu, u suradnji s prirodom. Kreirajući svakog proljeća ispočetka svoj vrt, uzgajajući hranu, promišljajući o biljkama o kombinacijama koje ću uzgojiti, počevši od praznih parcela poput praznog slikarskog platna, kreiram prekrasnu umjetničku kreaciju svake godine iznova. Kreirajući trajne dijelove vrta, pergole, sadeći šumske vrtove, voćnjake… “spašavajući” parcele od sustavnog trovanja… Od malog vrta pred 18 godina, do pravog imanja od 6 hektara danas, i dalje sam sva u zanosu i ushitu i uživam u STVARANJU.

A u suradnji s prirodom nikad ne možete pogriješiti, jer osim ove prekrasne radosti – kreirate i svoju neovisnost, imate svoju vlastitu zdravu hranu, i dali ste si svrhu i smisao u ovom životu. I ne pridonosite uništenju planeta – nego ste dio nade na ovom planetu koja ga zaista može spasiti i za one koje dolaze nakon nas.

Kako prepoznati jajašca zelene stjenice (smrdljivog Martina) u vrtu?

Primijetila sam u FB Biovrt.com grupi da su mnogi počeli pronalaziti jajašca raznih stjenica u vrtu – a ona koja bi stvarno trebali znati prepoznati i ukloniti na vrijeme iz vrta su jajašca invazivne vrste zelene stjenice – tzv. “smrdljivog Martina” koji mnogima radi velike štete u vrtu, pogotovo na mahunarkama i rajčicama. Mahunarke “ispiju” tako da na kraju ništa ne rode, a rajčice budu također ispijene i neukusne gdje ih ova vrsta napadne.

Na proljeće se na vrtu nalaze odrasli primjerci zelene stjenice koji su prezimili skriveni u nekim toplijim prostorima, te se upravo sada pare i polažu jajašca po vrtu. Zato je sada bitno biti malo više na oprezu kad zapazimo te odrasle primjerke i njihova jajašca – jer što više ih sad uklonimo s vrta, to ćemo kasnije imati manje problema s njihovim potomcima.

Jajašca zelene stjenice je najlakše prepoznati po savršenoj geometriji – doista su savršeno posložena jedno do drugog. U početnoj fazi su svjetlija, a kad se u njima razviju stjenice postaju tamnija i crvenkastija, sve dok se ne izlegnu male stjenice – nimfe.

Nimfe stjenica su slične odraslima, razvijaju se nepotpunom preobrazbom. Svaka vrsta stjenica ima nekoliko stadija razvoja nimfi koje opet mijenjaju izgled kako odrastaju i nisu nužno slične odraslom kukcu – što još više otežava točnu identifikaciju. Zato dobro pogledajte kolaž koji pokazuje kako izgledaju nimfe zelene stjenice – vidite da prilično mijenjaju izgled sve dok ne postanu odrasla jedinka. Sve to je dakle jedna jedina vrsta – samo u drukčijim fazama razvoja.

Zato sada, prilikom radova u vrtu, prilikom vezivanja rajčica i uklanjanja zaperaka kako će rasti, svakako obratite pažnju da li ima čega na poleđini tih listova. I kad zapazite ovako savršeno posložena jajašca – uklonite ih s vrta. Ona su toliko čvrsta da ih nećete moći samo tako prstima uništiti, trebate kamen i sl. A čim više ih pronađete i maknete s vrta u ovoj fazi – to ćete manje imati problema s nimfama i odraslim primjercima ove vrste kasnije na vrtu.

Sve o zelenoj stjenici čitajte u mom tekstu na: https://www.biovrt.com/zelena-stjenica-nezara-viridula-smrdljivi-martin/

Još jedna nova invazivna vrsta, smeđa marmorirana stjenica (Halyomorpha halys), ima slična jajašca. Njena jajašca nisu geometrijski savršeno posložena, nego su posložena u nakupinama u krug. Sve o njemu i fotografije jajaša i nimfi pogledajte OVDJE. 

 

Tri vrste voća koje prvo dozrijeva na proljeće

Tek je početak svibnja, a obilja ima tako puno, zar to nije predivno?
I ovo je tek početak divne sezone voća, gdje ako sve dobro isplaniramo i na vrijeme posadimo – možemo brati obilje veći dio sezone.

“Voćna” sezona uvijek započinje sa sibirskim borovnicama, ranim trešnjama i šumskim jagodama. Ove godine nešto ranije nego inače, ali ne bunim se. Neizmjerno se veselim svemu što tek dolazi – a bit će obilja sve do jeseni ako ovako nastavi.

 

SIBIRSKE BOROVNICE – PRVO VOĆE U VRTU
Prvo voće koje možete brati na svom vrtu, otporno na kasne hladnoće i mraz je sibirska borovnica. Sadnice su dostupne i na jesen i na proljeće u mnogim trg centrima, rasadnicima… na tržištu je puno raznih sorti – a karakteristika ovog voća je da je kiselo-aromatično (okus podsjeća na mješavinu šljive i borovnice), no neke sorte imaju i blago gorkastu notu koju ne vole baš svi.

One prve koje su se pojavila pred 15-tak godina na tržištu bile su grozne, sitne i kiselo-gorke, no sad stvarno već ima jako puno finih sorti… recimo ja volim sorte Honeybee, Nimfa, Tundra, Aurora, Indigo gem … no ima zaista puno novih sorti, krupnijih plodova i većina ih je zaista okusom ok. Niti sama ne znam koje sorte sve imam niti koja je ovo na fotografiji.

Sibirska borovnica osim što je otporna, nije posebno niti zahtjevna oko zemljišta kao američka borovnica, u mojoj humusnoj ilovači u Međimurju raste odlično, bez navodnjavanja, bez ikakve brige.
VAŽNO: Da bi imali plodove – nije dovoljno posaditi samo jednu sadnicu jer nije samooplodna – posadite najmanje 3 sadnice. Ne zauzima puno mjesta i raste relativno sporo, pa je idealna i za manje vrtove, možete ju posaditi između manjih voćaka. I super je što ih još stignete čak i ovog proljeća nabaviti i posaditi – ako se radi o kontejriranim sadnicama.

Pun pogodak mi je bio što sam ogradila bobičnjak pred 2 godine – jer do tada redovno mi je vrhove popasla divljač, i haskapa i krušvica, pa sam imala jako slab urod. No od ograde sve se mijenja – sve super raste i već 2. godine oporavka – sve je krcato plodovima  ovog proljeća.

JAGODE
Polako su krenule i šumske jagode na biovrtu – to je kod mene “divlja” sorta jagode koja prirodno raste na rubovima šumaraka i livada. Uspijeva i na direktnom suncu i u polusjeni, a “greška” koju sam napravila je što sam ju posadila na gredicu na biovrtu – jako se širi i zaposjela je dobar dio Biovrta1 – pa muke mučim svake godine s obuzdavanjem i zauzimanjem daljnjih prostora vrta. Idealna je kombinacija da se ju posadi ispod ukrasnog grmlja ili u kombinaciji s bobičastim voćem.
A vrtnih, jagoda većih plodova ima jako puno sorti – i međusobno se razlikuju i po obliku, ukusu, ali i vremenu dozrijevanja – neke su ranije, neke su kasnije sorte. Ima i onih koje rode samo na proljeće, jednom, tzv. jednorotke, i mjesečarki koje opet svati u ponovo rode sve do jeseni. A stvoriti obilje jagoda vrlo je jednostavno – ako i na proljeće kupite sadnice – već iste godine berete i plodove.

  

 

TREŠNJE
Početkom svibnja kod mene je krenula zoriti i prva, najranija sorta trešnje. Ova sorta nije niti krupna niti nešto kvalitetna – no to nije niti bitno – bitno je da je prva i da rano možemo uživati u trešnjama. Dobrim izborom raznih sorti trešanja možemo duže uživati u njima – od najranijih, srednje ranih pa sve do kasnih sorti, a na tržištu postoje i razne podloge, pa ne trebate nužno imati puno mjesta za stablo trešnje – na podlozi Gisela naraste manje stablo i može se tako smjestiti i u manji vrt.

 

  

U Biovrtu sad uživamo, šećemo po vrtu i zobamo bobice na sve strane. To mi je nekad davno bila vizija vrta – i ostvarila sam ju. Ipak se isplati stalno nešto saditi, zar ne? Priroda uvijek vraća s kamatama.

Divno je brati obilje s voćaka koje si sam zasadio. Zasaditi voćku po meni je jedna od najboljih investicija u budućnost, jer ne stvarate dodatnu vrijednost samo za vas, nego i za vašu djecu i za vaše unuke. I nije to mala stvar.

A najbolje od svega – jedete sezonsko, lokalno, organsko, direktno s biljaka i time dobivate vrhunsko voće prepuno minerala i vitamina. Znate na koji način ste ga uzgojili. Znate da nije stajalo u hladnjačama, da nije tretirano tko zna s kakvim štetnim kemikalijama, da nije putovalo danima do vas i da nije izgubilo dragocjene nutrijente.

 

Ako želite stvoriti obilje u svom vrtu – posadite voćnjak ili pak šumski vrt.  Najbolje vrijeme za sadnju je jesen – pa sad imate dovoljno vremena da si na vrijeme napravite dobar plan, da biste i vi imali obilja u godinama koje slijede.

Svo znanje koje vam treba za dobro planiranje i sadnju imate u moje dvije online edukacije: “Planiranje, sadnja i održavanje voćnjaka” te “Kako kreirati šumski vrt”, a više o njima i kako naručiti pročitajte OVDJE.  

 

Poziv na predavanje 11.05.24. u Kostreni

U subotu 11.05.24. na redu je zadnje proljetno predavanje uživo i to na sasvim novu temu – “Uspješan biovrt unatoč klimatskim (ne) prilikama”.

Ovo predavanje organizira udruga Ekoregija Kostrena, održat će se u subotu 11.05. s početkom u 11 sati u Narodnoj čitaonici Kostrena, na adresi Sveta Lucija 14, 51221 Kostrena.

Na predavanju će predavačica Silvija Kolar-Fodor podijeliti mnoštvo savjeta kako se na svom vrtu prilagoditi sve češćim klimatskim izazovima. Naime, zadnjih nekoliko godina svjedočili smo velikim sušama i vrućinama, dok je prošla godina bila ekstremno kišna s poplavama u svibnju. Takve godine izuzetno otežavaju uzgoj hrane na vlastitim vrtovima. Međutim, postoje i praktična rješenja i znanja koja će vam pomoći kako da se nosite s vremenskim (ne)prilikama, bolestima, nametnicima i ostalim nedaćama, te i u takvim godinama imate zadovoljavajući urod na svom vrtu.

Ulaz na predavanje je besplatan, nije potrebna najava – a svaki sudionik dobiva i poklon sjeme iz Biovrta. A nakon predavanja održat ćemo i malu razmjenu sjemenja.

Srdačno ste pozvani – ne propustite zadnje proljetno predavanje uživo, i to u prekrasnoj Kostreni.