2023 – godina mahunarki u Biovrtu

Iza nas je još jedna godina, pa vrijeme je za osvrt za godinu koja prolazi. Ova godina bila je još jedna od klimatski izazovnijih, koja nas je tjerala da se prilagodimo i isprobamo nešto novo. Ali u konačnici, na kraju sezone, možemo uvijek na puno toga biti zahvalni.

KLIMATSKI JOŠ JEDNA IZAZOVNA SEZONA

Nakon relativno blage zime s kraćim razdobljima minusa i nešto malo snijega koji se je brzo otopio, te blagog proljeća, krenuo je svibanj koji je opet bio prekišan. Dugo kišno i hladnije razdoblje uništio je dio posijanog graha koji sam posijala početkom svibnja– istrulio je u zemlji, tako da sam u drugoj polovici svibnja morala ponavljati sjetvu i radila glavninu sjetve mahunarki.

I dalje nije bilo niti sušno niti vruće, već s dosta kiše, što je iznimno dobro pogodovalo mahunarkama, tako da ovu sezonu radi obilja visokih mahunarki mogu nazvati godinom mahunarki.

Više o tome i kako je to izgledalo pogledajte u videu:

No, puno vlage ne pogoduje svim kulturama, tako da su nažalost mnogima, pa tako i meni, ove sezone podbacile rajčice. Naime, kad je toliko kiše i vlage, ne možete zaustaviti širenje plamenjače (jedino ako ih imate u plasteniku sklonjene od vlage).
No unatoč svemu, nastupilo je i tijekom kolovoza jedno sušnije i toplije razdoblje, tako da se dio rajčica ipak oporavio, a dobro su rodile i one u teglama oko kuće – njih uvijek tu sadim i one su tu u sušim uvjetima pa rijetko kad obole od plamenjače.
Berbu rajčica u teglama pogledajte na poveznici:

I ove godine ponovile su mi se ispravnim sve lekcije koje sam naučila o plamenjači prošlih godine, i što sve treba napraviti da imate čim manje šteta i uroda unatoč plamenjači, a o tome pogledajte više u videu na poveznici:

Iako ove sezone nisam imala previše  rajčica, opet je bilo dovoljno za jesti. I imala sam pohranjeno obilje rajčica u umake iz prošlih godina, pa ne oskudijevam niti u onome što je možda bilo slabije ove sezone.

A pravo iznenađenje ove sezone u ovakvim uvjetima bile su plave rajčice. Dok su neke sorte bile potpuno uništene od plamenjače, neke se oporavile, plave su rajčice jako dugo izdržale i odlično rodile te relativno kasno oboljele od plamenjače. Očigledno antocijanin u plavim rajčicama itekako pomaže kod veće otpornosti na gljivične bolesti.

Jednako tako, i ove se je sezone pokazao otpornijim na gljivične bolesti i Sikkim krastavac, koji je rodio sve do mraza. Više o njemu pogledajte na poveznici:

A vrt je stvarno bio prekrasan ove sezone, prepun cvijeća, pčelica, ptičica, baš sam ponosna…. Pogledajte kratki video iz kolovoza:

IPAK JE BILO OBILJA U VOĆNJACIMA
Nakon nedovoljno hladne zime, proljeće je nažalost opet bilo s mrazom u hladnoćama u vrijeme cvatnje voćaka. Tako je kod mnogih i ove sezone voće podbacilo. Kod mene isto tako možda nije bilo obilja kao prošle godine, ali moram priznati da su neke voćke ipak rodila van svih očekivanja i bilo je u konačnici obilja.
Jabuka bjeličnik, jedna od najranijih sorti odlično je rodila, bilo je i prefinih ljetnih jabuka (vista bela, mantet), a od jesenskih odlična se je pokazala jabuka florina, koja je u svim voćnjacima odlično rodila, zato sam odlučila posaditi je još. I jedna jesenska jabuka slična Kanadi ove je godine prvi put bila vrlo rodna i zdravih plodova.

Od krušaka, odlično su mi ove godine rodila 2 stabla vilijamovke, koje se nalaze između biovrta1 i šumskog vrta. Unatoč mrazu u vrijeme cvatnje, očigledno je pomogao i hotel za kukce a mnoštvom solitarnih pčela koje su odlični oprašivači, ali i zaklon živice i šumskog vrta. Ta 2 stabla bila su toliko rodna da je popucao dio grana, a stvarno sam ih dugo jela, jer one postupno dozrijevaju tijekom 2-3 tjedna od polovice kolovoza. Također, obilno su rodile i ljetne kruške u dvorištu, malo zaklonjene od mraza.

Bilo je i jagoda, crnih malina i mnoštva ribiza, oni su puno otporniji i redovito rode. Kako sam prošle godine postavila ogradu oko bobičnjaka radi divljači koja mi je redovito pasla bobičasto grmlje, ove godine konačno su dobro rodile i sibirske borovnice i krušvice (mongolske borovnice), gdje sam konačno isprobala malo više sorti krušvica. Pogledajte više o tome na poveznici:

JOŠ JEDNA PERGOLA U BIOVRTU
Nakon prve pergole postavljene 2022. na proljeće 2023. postavljena je još jedna. Na prvoj će više rasti trajnice poput ruža., kivija i loze, dok će druga biti u glavnini za jednogodišnje povrće, mahunarke i tikvenjače. Već prve godine bila je prekrasna i bujna jer je ljeto radi više kiša i nešto nižih temperatura u prvom dijelu ljeta odlično pogodovala mahunarkama, tako da stvarno mogu reći da je 2023. u mom biovrtu bila godina mahunarki.

Video o pergoli postavljenoj 2022.  pogledajte na:

2023 ONLINE ŠKOLA VRTLARENJA
Paralelno s radovima na vrtu, vodila sam i online školu vrtlarenja u Biovrtu. Nakon nekoliko proljetnih besplatnih online predavanja za koje je bio velik interes, nastavila sam s mentorskom grupom tijekom cijele sezone gdje su sudjelovale vrtlarice i vrtlari iz cijele RH. Nakon redovitih edukacija, potpore i bodrenja u njihovim vrtlarskim radovima, završili smo edukativni ciklus na najbolji mogući način – druženjem na mom imanju <3

POSJETE IMANJU BIOVRTA
I ove smo sezone nastavili s programom edukativnog obilaska imanja Biovrt, i to u kolovozu i početkom rujna, kad je Biovrt najljepši. U 5 različitih termina, imanje je posjetilo mnoštvo posjetitelja iz raznih dijelova RH, ali čak i šire 🙂

Najavu posjeta imanju i vrt početkom kolovoza pogledajte na poveznici:

DOPUNJENI VOĆNJACI S 130 VOĆAKA
Iako nisam planirala velike sadnje voćnjaka ove jeseni, opet sam pretjerala s nabavkom voćaka, ali i pronašla mjesta u svojim voćnjacima. Tako sam proširila voćnjak koji sam posadila prošle godine i dodala u njega 2 reda, svaki s jedne strane. Kako se je i posušio dio voćaka koje sam posadila prošle jeseni, na kraju se je našlo mjesta za čak 130 voćaka koje sam posadila ove jeseni.

Više o tome čitajte i pogledajte u videu na poveznici: https://www.biovrt.com/jesen-2023-posadeno-130-vocaka-u-biovrtu/ 

MRAZ JE NASTUPIO PRERANO
Ove godine je kod mene mraz nažalost nastupio prerano – već 17.10.23. Time je okončana sezona svom osjetljivijem cvijeću i povrću, ali nakon toga nastupa razdoblje kupusnjača.

Jesen ipak nije bila prehladna, unatoč nešto sušnijem razdoblju u vrtu je tlo bilo odlično zahvaljujući činjenici da malčiramo cijele sezone što jako dobro zadržava vlagu u tlu, a time je i sve prepuno gujavica koje održavaju tlo prozračnim i plodnim.
Više o tome pogledajte na poveznici:

Na jesen je bilo super vrijeme za jesenske radove i posadila sam puno češnjaka, luka, posadila puno jesenskih salata. I pomalčirala sam dobar dio vrta, tako da je sve spremno za rane proljetne sjetve.

Na kraju, kad se sve zbroji, opet  proljetni mraz, ekstremno prehladna i kišna razdoblje u vrijeme sjetve u svibnju, dio suše i vrućine krajem kolovoza i početkom jeseni….. ali opet je bilo svega.   Da, bilo je zaista izazovno, da treba se prilagođavati i biti spreman na ekstreme koji su postali pravilo, a ne izuzetak – ali i unatoč svim tim izazovima uvijek u vrtu možemo ubrati dovoljno ako se prilagodimo tim promjenama. Trebamo biti spremni sijati u više navrata, na više načina, na više mjesta, u raznim kombinacijama, osmišljavati svojevrsne prirodne zaštite za voćnjake, povećati bioraznolikost u njima i na vrtu – i to će uvijek rezultirati time da će uvijek u vrtovima i voćnjacima nešto roditi.

Ja sam i na kraju ove sezone zadovoljna. Bilo mi je dovoljno svega, veselim se onome što je super  uspjelo i zahvalna sam na svim lekcijama koje sam naučila ove sezone. I naravno, neizmjerno se veselim novoj vrtlarskoj sezoni 🙂

Nova brošura i video „Podržimo lokalni, sezonski i organski uzgoj hrane”

Znate li da hrana nije samo hrana, i da svakodnevnim izborima hrane koju jedemo možemo itekako utjecati i na naše zdravlje i na lokalnu zajednicu i na cijeli planet?

Što ćemo jesti, ne utječe samo na naše zdravlje, nego ima i dalekosežne posljedice na ono što se događa s cijelim planetom.

Svaki dan svojim izborima svi mi itekako utječemo na ovaj svijet, čak i “malim” izborima poput hrane koju jedemo. Dajte svoj glas za bolji svijet – birajte lokalnu, sezonsku i organsku hranu.

Udruga Biovrt objavila je krajem prosinca 2023. novu edukativnu brošuru „Podržimo lokalni, sezonski i organski uzgoj hrane” i istoimeni video. Autorica brošure i videa je Silvija Kolar-Fodor.

Brošuru smo poslali na poklon našim partnerima, darovali na našim profilima na društvenim mrežama uz poklon sjeme, a u 2024 šaljemo ju na poklon i svim članovima udruge Biovrt koji će se učlaniti u udrugu tijekom 2024, godine. (VIŠE)

Saznajte zašto je to bitno u ovom videu uz prizore iz imanja Biovrt Silvije Kolar-Fodor.

Ovaj video napravljen je u sklopu istoimenog projekta – „Podržimo lokalni, sezonski i organski uzgoj hrane” koji traje od 01.09. do 31.12.2023., a provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom.
Projekt sufinanciraju Ministarstvo poljoprivrede i udruga Biovrt.

U sklopu ovog projekta educiramo i potičemo građane/potrošače na konzumiranje lokalne, sezonske i organske hrane, ali i na uzgoj vlastite hrane – bilo na balkonima, terasama ili kupovinom vlastitog zemljišta. Time doprinosimo jačanju hrvatskog sela kao ključne kategorije gospodarskog rasta i razvoja ruralnog prostora.

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja održava biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanja prirode za buduće generacije.

Budi svjetlo!

Više nego ikad, čini se da svijet ide u krivom smjeru. Da su ljudi izgubili sami sebe.

Ne gledam više TV, preskačem vijesti i žuti tisak koji pokušava iskočiti putem društvenih mreža.
Trudim se čim manje biti dio i pod utjecajem toga što nam serviraju svakodnevno.
Drama, žutilo, šokiranje, konzumerizam, strah….

Jer to nas sve tjera daleko od sebe i od stvaranja društva gdje čovjek nije čovjeku vuk. Tjera nas od zajedništva, empatije, ljudskosti, brige i odgovornosti za ovaj Planet.
Otrgnulo je čovjeka od majke Prirode i od shvaćanja našeg mjesta na ovom prekrasnom Planetu. Učinilo je čovjeka tvrdim, materijalistom, pohlepnim, bezosjećajnim, beskrupuloznim, nesvjesnim patnje i drugih ljudi, ali i drugih bića na ovom planetu – dok se sve koristi i sve eksploatira za ljudsku „dobrobit“, za ljudsku korist i za ljudsku zabavu.

Sve je „roba“, i potlačeni radnici diljem svijeta gdje rade da bi na drugom bogati mogli imati previše, i uništavanje planeta i bioraznolikosti u ime uzgoja čim jeftinije hrane, i mnoštvo jadnih životinja koje su cijelog života zatvorene i prenatrpane u prostorijama samo za uzgoj hrane, gdje mnoge svjetlost prvi put vide kod transporta na klanje gdje umiru u mukama u pogonima …. Mnogi ih niti ne gledaju kao živa bića koja se boje, koja isto tako komuniciraju s drugim pripadnicima svoje vrste, koja isto tako žele živjeti na ovom planetu i voljeti, brinuti se o svom pomlatku i bližnjima….. čovjek im je oduzeo pravo na bilo kakvo drukčije postojanje i proglasio ih “robom”, svojom hranom i dao si pravo ubijati ih i konzumirati ne razmišljajući koliko patnje time činimo drugim bićima na planetu. Koliko je samo patnji tih bića bilo da bi došle kao hrana na blagdanske stolove ovih dana….

Danas na ovom planetu neki imaju sve – tople domove, bogate stolove, masu odjeće i stvari koje nikad neće sve iskoristiti … i one koji će cijelog života sanjati o toplom vlastitom domu, o životu u miru gdje se neće morati bojati ili strahovati od novih napada, eksplozija, gdje će imati tek dovoljno da ne odu na spavanje u suzama i praznog želuca, ne brinući se o tome jesu li njihovi najmiliji još živi.

Na svijetu ima dovoljno za sve i svi bi mogli živjeti u miru – ali nekima to očigledno ne odgovara….. radi moći, materijalnog bogatstva, ega, ludila…..
Da, ludi je ovo svijet. I ne možemo ga promijeniti odjednom. Ali ako se MI SAMI ne promijenimo, ako mi ne počnemo raditi sve što je u našoj moći da svijet ne postane bolje mjesto – stvari nikad neće krenuti na bolje – nego će se nastaviti ovo ludilo i bezočnost oko nas.

Stoga, u ovo vrijeme promišljanja o svijetu, životu, u vrijeme kad donosimo neke nove odluke – odlučite biti svjetlo. Odlučite vi biti najbolja verzija sebe, odlučite živjeti život svjesno, s puno ljubavi i prema sebi i prema svima i svemu na ovom prekrasnom Planetu.

Svi smo dobili jedinstveni i najljepši dar u ovom dijelu svemira – a to je Život. Iskoristimo ga na prave stvari, iskoristimo život na ljubav, stvaranje, radost, pomaganje, na to da svi budemo promjena koju želimo živjeti u ovom svijetu. Potrudimo se biti dostojni tog prekrasnog dara koji smo dobili.

Sretni blagdani svima koji slavite.

Poziv na online predavanje “Kako imati vlastitu hranu dostupnu cijele godine” 15-23.12.23.

Uzgoj vlastite hrane put je prema vlastitoj samodostatnosti i boljem zdravlju.

U ova izazovna vremena divljanja cijena, nesigurnosti i sve nekvalitetnije hrane na tržištu, sve više ljudi okreće se uzgoju vlastite hrane. Sve više ljudi promišlja o hrani i načinu na koji ona dolazi na naš stolove.

I to je zaista odluka i put u pravom smjeru, jer osim vlastite hrane donosi puno dobrobiti u naš život.

Radost, zdravlje, obilje, hranu za koju znamo na koji je način uzgajana. Slobodu da odšećemo do vlastitog vrta i tamo uberemo naš obrok kad god poželimo.

Sezonsko, lokalno, organsko pravi je smjer u kojem bi trebalo težiti i u uzgoju i u konzumaciji hrane. Iako nam dolazi zima i vrijeme je mirovanja, to ne znači da ne možemo jesti hranu iz našeg vrta i da ju ne možemo imati dostupnu i u ovo doba godine.

Da bi vas inspirirala na uzgoj vlastite hrane poklanjam vam online predavanje u kojem ću vam otkriti kako imati vlastitu hranu dostupnu tijekom cijele sezone. Otkrit ću vam što možete uzgajati na vrtu i tijekom zimskih dana, te koje kulture pohraniti na najbolji način da su vam dostupne u vrijeme i kad ne rastu na vrtu.

Predavanje “Kako imati vlastitu hranu dostupnu cijele godine” bit će besplatno dostupno online od 15.-23.12.2023. na mom Youtube kanalu, a da bi ga mogli besplatno pogledati trebate se prethodno prijaviti putem online prijavnice.

PRIJAVITE SE ZA GLEDANJE PREDAVANJA od 15.-23.12.23. OVDJE.

Moje je ime Silvija Kolar-Fodor. Ja sam autorica, biovrtlarka, aktivistica i zaljubljenica u prirodu. Posljednjih sedamnaest godina inspiriram i educiram vrtlare/ice i one koji to žele postati, kako lako i jednostavno, a uz puno radosti mogu uzgojiti obilje zdrave hrane. Znanje i podršku u tome pružam vam kroz svoju knjigu „Vrtlarenje u skladu s prirodom”, edukacije, www.biovrt.com i domaće sjeme iz biovrta. Vjerujem da upravo vlastitim biovrtom i podrškom lokalnog organskog uzgoja svi zajedno stvaramo bolju budućnost za sebe i za buduće generacije.

Poveznicu za gledanje šaljem na vaš e-mail od 15.12.2023.

popup objava

https://taraxacum.hr/proizvod/kalendar-iz-biovrta-za-2024-godinu/

Potpišite peticiju EU donositeljima odluka: Podignimo vilice za raznolikost!!

Nalazimo se na raskrižju za budućnost naše hrane: EU trenutno pregovara o novim pravilima za tržište sjemena.

Novi zakon EU-a o sjemenu koji je Europska komisija predložila u srpnju 2023. prijeti očuvanju i prometu raznolikosti usjeva. Zanemaruje pravo poljoprivrednika na žetvu, korištenje, razmjenu i prodaju vlastitog sjemena, kao što je sadržano u međunarodnom pravu. To je neprihvatljivo.

Sadašnja pravila, uvedena 1960-ih, promiču sjeme koje je razvijeno za industrijsku poljoprivredu. Sjeme koje se može prodavati zajedno sa štetnim pesticidima i sintetičkim gnojivima te uzgajati u monokulturama. Poljoprivredna industrija traži da pravila idu još dalje, zabranjujući raznolikost kako bi i sjeme i naš prehrambeni sustav bili još ujednačeniji.

Ono što nam treba je upravo suprotno. Trebamo zakone o sjemenu koji osiguravaju naše pravo na zdravu, raznoliku i ukusnu hranu, istinskim povećanjem raznolikosti na poljoprivrednim poljima i u vrtovima, podržavanjem lokalnih sorti i poštovanjem prava poljoprivrednika.

Potpišite peticiju kojom pozivamo donositelje odluka u EU da ne podlegnu pritisku industrije, već da zaštite i promiču raznolikost usjeva kao i pravo poljoprivrednika na žetvu, korištenje, razmjenu i prodaju vlastitog sjemena!

Pozivamo Europski parlament i ministre poljoprivrede da preispitaju prijedlog zakona EU-a o sjemenu i usvoje zakone koji omogućuju cirkulaciju raznolikog sjemena, poboljšavaju biološku raznolikost, poštuju prava poljoprivrednika i postavljaju temelje za održiv, otporan i raznolik prehrambeni sustav:

PETICIJU POTPIŠITE OVDJE. 

Očuvanje i održivo korištenje lokalno prilagođene raznolikosti usjeva najvažniji je prioritet.

Prema UN-u, već smo izgubili 75% raznolikosti usjeva u poljoprivredi. Ono što ostaje je naš pojas spasa. Morat ćemo zaštititi i iskoristiti preostalu raznolikost kako bismo prilagodili našu proizvodnju hrane ekstremnijim vremenskim uvjetima i novim štetnicima i bolestima.

Ljudsko pravo poljoprivrednika i vrtlara na žetvu, korištenje, razmjenu i prodaju vlastitog sjemena mora se u potpunosti provoditi.

Ovo je pravo sadržano u članku 19. Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih ljudi koji rade u ruralnim područjima, kao i u članku 9. Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu, te je obvezujuće za EU i njezine države članice.

Tržište raznolikih i lokalno prilagođenih sorti od strane regionalnih proizvođača sjemena mora biti olakšano.

Pravila namijenjena reguliranju industrijske proizvodnje sjemena ne smiju se (zlo)rabiti za ograničavanje prodaje različitih lokalnih sorti i vrsta od strane proizvođača. U svjetlu krize klime i bioraznolikosti, moramo diverzificirati proizvodnju sjemena, a ne dodatno povećavati svoju ovisnost o industrijskim izvorima sjemena.
Treba se oduprijeti nastojanjima agrokemijskog lobija da uništi sve alternative putem pretjerane regulacije!

Novoodobrene sorte ne smiju ovisiti o pesticidima ili sintetičkim gnojivima.

Kako bismo omogućili metode uzgoja koje štite naš okoliš i klimu, potrebno nam je sjeme koje uspijeva u organskim uvjetima uzgoja i/ili uz niske inpute.

Podignimo vilice za raznolikost!

PETICIJU POTPIŠITE OVDJE. 

Svjetski dan tla – 05.12.2023. – svi možemo nešto učiniti za njegovo očuvanje

Znate li da u jednoj žličici zemlje živi više organizama nego ima ljudi na planeti Zemlji?

Znate li da najveći dio svjetske bioraznolikosti živi u tlu?

Znate li da većinu tih organizama koji žive u tlu ne poznajemo niti ne razumijemo kako život u tlu točno funkcionira?

Znate li da je sve u prirodi povezano i da opstanak jedne vrste ovisi o opstanku više drugih vrsta?

Znate li da čovjek zapravo zna toliko malo, razumije toliko malo o životu koji nas okružuje na ovom planetu, a opet iz tog istog neznanja toliko bahato sve uništava i sve smatra manje vrijednim od sebe?
U konačnici, ako nastavimo tim putem, možemo se odvesti jedino do vlastite propasti. I to sasvim zaslužene propasti.

Ne postoji planet “B”, ovo je jedini planet, jedini dom koji imamo. Apsurdna su mi milijunska ulaganja i financiranja puta u svemir, a istovremeno nismo u stanju popraviti – odnosno stati s degradacijom planeta, a to radimo radi – zarade.

Fascinantno, oni koji se bore za očuvanje okoliša, čistu vodu, zrak, zaustavljanje krčenja šuma – nazivaju ih aktivistima, dok sva ona industrija i sustavi koji rade ogromna zagađenja istovremeno nisu proglašeni eko teroristima. Dok je zarade, profita, sve je ok? Zaista?

Koliko ćemo dugo prihvaćati ovo ludilo na svijetu kao nešto normalno? Koliko dugo ćemo svojim svakodnevnim izborima i kupovinom takve stvari podržavati, ponavljajući si utjehu za svoju komociju – pa eto, takav je svijet, što tu ja sam mogu….. i to tako ponavlja 8 milijardi ljudi. 8 milijardi ljudi!!! Nesvjesno svoje moći, nesvjesno koliko veliku promjenu ljudi mogu imati na ovu planetu.

Zagađuje nas i uništava planet šačica pohlepnika – a mi na to zatvaramo oči u zamjenu za malo komocije.

Rješenje je u svima nama. Ne moramo raditi drastične stvari, ne moramo iz temelja mijenjati svoj život, dovoljne su male stvari. Dovoljno je donositi malo bolje, osvještenije izbore, shvatiti da recimo, nije rješenje recikliranje (koje se većinom ne radi) – nego smanjenje otpada, smanjenje potrošnje, smanjenje konzumerizma…

Rješenje je biranje hrane koja je uzgojena na način da čuva planet i čuva tlo – organskim i agroekološkim metodama, rješenje je uzgoj vlastite hrane.

Badava ovih nekoliko dana u godini kad slavimo tlo, bioraznolikost, planetu…. ako nakon toga ama baš ništa ne promijenimo.
Zato, osim dizanja svijesti ovih dana – trebaju nam konkretna djela, treba nam mali pomak svih pojedinaca.

Budimo promjena u ovom svijetu – donosimo bolje izbore. Podržimo lokalnu, organsku i sezonski hranu. Uzgajajmo hranu. Tako svi skupa čuvamo i najbitniji resurs – naše tlo.

Online predavanja Silvije Kolar-Fodor – dostupna u webshopu

Jesen 2023 – posađeno 130 voćaka u Biovrtu

Zaključno s 29.11.2023. završila sam jesensku sadnju u Biovrtu s sveukupno 130 posađenih voćaka.

U prvom poluvremenu što sam objavila na društvenim mrežama 20.11. (OVDJE) posadila sam 69 voćaka, a do 29.11. dodatno 61 voćku.

Od toga, 20 rupa iskopao je bager (na šudranom voćnjaku), 8 moja majka, a ostale 102 rupe iskopala sam ove jeseni ja.

Sad slijedi mala pauza jer je u najavi dosta padalina i malo jače zahlađenje, ali iskreno, nisam još gotova…. imam u planu još nešto “malo” za posaditi.

Obećala sam da ću pokazati u videu kako to sad izgleda, pa pogledajte koji su voćnjaci dopunjeni, kako to sad izgleda i koji su mi daljnji planovi – pogledajte video:

A svima naravno preporučujem da iskoristite jesen/zimu/rano proljeće za sadnju, ovo je doba kad sadimo za budućnost.

Ako ne znate kako i otkud krenuti, dostupne su vam moje online edukacije o kreiranju voćnjaka i šumskog vrta. https://www.biovrt.com/nove-online-edukacije-o-kreiranju-vocnjaka-i-sumskog-vrta/