Lokalno, sezonski, organski – s vrta direktno na stol

Prekrasno obilje na vrtu traje i dalje i praktički cijele godine možemo imati nešto za ubrati na vrtu. Bitno je bilo samo sve posijati na vrijeme, odnosno dati određenom bilju da se samo zasije. Bitno je ne završiti sezonu berbom i oranjem na jesen, nego vrtove pretvoriti u male oaze u kojima uvijek imamo nešto za ubrati tijekom cijele sezone. A to je zaista moguće i u kontitentalnom dijelu Hrvatske.

Upravo sada na mom vrtu ima kupusnjača – kupusa, korabica, kelja, kovrčavog kelja, Nero di Toscana …. Kupusnjače sijem na proljeće te rasađujem po cijelom vrtu – znajući da mi je ovo povrće za ovakve kasne jesenske dane i da ću onda najviše uživati u njemu. Kupusnjače sadrže spojeve koji nam jačaju imunitet i trebaju u ovo doba godina kad kreću prehlade i viroze, zato je bitno jesti sezonski. A upravo nakon prvog mraza, brojne kupusnjače poput kelja postaju ukusnije, je im se povećava količina šećera u listovima i time smanjuje gorčina u okusu. Omiljena zimska kupusnjača mi je kovrčavi kelj koji podnosi niske temperature i preko -20 stupnja i berem ga na vrtu sve do proljeća.

Na mom vrtu trenutno ima i raznih sorti endivije i radiča koje sam sadila tijekom lipnja i srpnja. Sve do jačih minusa oni će odolijevati na vrtu, a ja imam prekrasne zelene salate. Svake me sezone posebno vesele matovilac i rukola koje puštam da se sami zasijavaju i sele po vrtu gdje im paše. Rukola je upravo sad na mom vrtu bujna, prekrasna, mirisna i hrskava, a brati ću ju sve do jačih minusa – ako će ih uopće biti.

Naime, vidite i sami da se je zadnjih nekoliko godina klima drastično promijenila i da više nemamo niti jačih minusa tijekom zime te da su češća pretopla, odnosno sve rijeđa duga hladna zimska razdoblja. Takva situacija nam daje prilike da značajno produžimo sezonu i da puno toga uzgajamo na vrtu tijekom zime. A kad k tome imate plastenik ili staklenik – i tijekom zime zaista možete imati obilje hrane na svom vrtu.

Kad berem sve ovo direktno s mog vrta, znam da dobivam i zdravo i prepuno vitamina. Ne pada mi na pamet kupovati nešto od povrća u dućanima kad znam da na vrtu imam obilje koje je lokalno, sezonski i organski, koje je najbolje za mene i moju obitelj. Divan je ovo osjećaj neovisnosti.

Poziv na online predavanje “Koju voćku posaditi ove jeseni” 22.-29.11.23.

Pozivamo vas da s nama naučite više o kreiranju voćnjaka i uzgoju vlastite organske hrane.

Najbolje vrijeme za posaditi voćku bilo je pred 5 godina – ali drugo najbolje vrijeme je upravo sada. Stoga nemojte propustiti priliku za sadnju ove jeseni.

Na predavanju “Koju voćku posaditi ove jeseni” dobit ćete konkretne savjete za odabir vrsti voćaka za vaš budući voćnjak ili okućnicu. Bilo da imate samo balkon ili terasu, malo dvorište ili pak veću parcelu za sadnju voćnjaka – imam ideje za vas.

Sudjelujte na predavanju i inspirirajte se za stvaranje obilja 🙂

Predavanje je besplatno uz prethodnu prijavu putem ove prijavnice – a snimka predavanja bit će dostupna od 22.-29.11.2023. na mom Youtube kanalu.

ZA BESPLATNO GLEDANJE PREDAVANJA 22.-19.11.23. PRIJAVITE SE OVDJE.

Moje je ime Silvija Kolar-Fodor. Ja sam autorica, biovrtlarka, aktivistica i zaljubljenica u prirodu. Posljednjih sedamnaest godina inspiriram i educiram vrtlare/ice i one koji to žele postati, kako lako i jednostavno, a uz puno radosti mogu uzgojiti obilje zdrave hrane. Znanje i podršku u tome pružam vam kroz svoju knjigu „Vrtlarenje u skladu s prirodom”, edukacije, www.biovrt.com i domaće sjeme iz biovrta. Vjerujem da upravo vlastitim biovrtom i podrškom lokalnog organskog uzgoja svi zajedno stvaramo bolju budućnost za sebe i za buduće generacije.

Predavanje je namijenjeno kako i početnicima , tako i onima koji već imaju voćnjak – uvijek možemo naučiti nešto novo i inspirirati se za nove ideje 🙂

VAŽNO:
Poveznicu za gledanje primit ćete na vaš e-mail od 22.11.2023.
Ovaj mail s poveznicom često završi sandučiću “promocije” ili pak možda “neželjene pošte” – pa dobro provjerite mail i navedene pretince prije duple prijave.

Inspirirajte se za najbolju vrtlarsku godinu vašeg života i započnite vašu najljepšu životnu avanturu 🙂
Silvija Kolar-Fodor & Biovrt tim

Pobjednici natječaja udruge Biovrt “Očuvajmo bioraznolikost u školskom vrtu”

Završio je nagradni poziv udruge Biovrt – u skladu s prirodom za osnovne škole u RH u kojem darujemo edukativnu puzzle igru “Upoznajmo pomagače u vrtu” i brošuru “Očuvajmo bioraznolikost – svi smo dio rješenja”.
Više o tome pročitajte OVDJE.

Nakon prve faze natječaja u kojem su nam škole poslale svoje prijave, objavili smo foto album na našoj fb stranici Udruga Biovrt u skladu s prirodom, na kojem su svi mogli glasati za svoje favorite. U konkurenciji za nagrade je bilo 38 škola. Album možete pogledati OVDJE.

Tko su dobitnici?
5 dobitnika odabrali su građani/ke svojim glasom/lajkom, dok je 5 prijava izabrao žiri udruge Biovrt. Čestitamo pobjednicima!

Bilo je izuzetno teško izabrati dobitnike s naše strane jer su sve priče prekrasne, inspirativne i zaslužuju nagradu. Zbog toga je udruga Biovrt odlučila nagraditi i sve ostale sudionike koji su bili u konkurenciji na glasovanju s edukativnom puzzle igrom i brošurom.

A pobjednici po izboru publike i udruge Biovrt uz edukativne materijale dobivaju i poklon komplet sjemenja iz Biovrta 🙂

Ipak su nam blagdani blizu, a mi vas volimo darivati, posebice ovakve krasne i inspirativne priče.
Nagrade svima šaljemo poštom.

Dragi učitelji/ce, profesori/ce, stručni suradnici i roditelji, potaknimo čim više inicijativa edukacije i raznih biovrtlarskih aktivnosti u školama – naša djeca to trebaju i zaslužuju.

Aktivnosti udruge Biovrt pratite na www.biovrt.com

Aktivnosti udruge Biovrt u međimurskim školama pratite na http://www.biovrt.com/projekti

A ukoliko pišete ili provodite školske projekte na ove teme, pozivamo vas da u svoje školske aktivnosti i projekte uključite udrugu Biovrt, nešto više o tome pročitajte na poveznici OVDJE.

Nova puzzle igra “Upoznajmo pomagače u vrtu” – posebna ponuda 07.-22.11.23.

Danas djeca kroz godinu dobivaju mnogo igračaka, posebno za rođendane i blagdane.

Nakon par dana od darivanja, igračke su razbacane po cijeloj kući i završe u kanti za smeće. Čega djeci treba više?

Kvalitetnog vremena sa svojom obitelji i igračke koje uče vaše dijete o prirodi i okolišu koji nas okružuje.

Zbog toga smo kreirali edukativne puzzle “Upoznajmo pomagače u vrtu” koja nudi zabavno i kvalitetno provođenje vremena.

Poklonite sebi i vašim najmanjim poklon koji čini razliku – daje znanje i inspiraciju 🙂

Puzzle igra na zabavan i jednostavan način pomaže djeci (ali i odraslima) da nauče prepoznavati najčešće korisne organizme oko nas, te tako djelovati i na njihovo očuvanje.

“Inspirirani” upravo neznanjem odraslih na društvenim mrežama kod nepoznavanja uloge korisnih organizama poput gujavica i krtica, nepoznavanjem brojnih korisnih oprašivača poput crne pčele drvarice ili pak osolikih muha, kreirali smo puzzle s stablom koje nosi fotografije i opise 18 korisnih organizama koje nas okružuju.

Ovakvim edukativnim alatima stvaramo nove generacije mladih ljudi koji imaju znanje o korisnim organizmima koji nas okružuju i neće ih nerazumno uništavati, koji razumiju povezanost čovjeka s prirodom te koji će ovim znanjem očuvati prirodu za buduće generacije, ali i svoje zdravlje.

Puzzle dijelovi i kutija su izrađene od kvalitetnog čvrstog kartona koji se neće oštetiti ni uz dugotrajno korištenje. Igra sadrži 80 dijelova.

GDJE I KAKO KUPITI OVU IGRU?
Igru možete naručiti na stranici taraxacum.hr i to po cijeni 19,99 eur + troškovi dostave na poveznici OVDJE.

IMAMO I POKLONE ZA VAS DO 22.11.2023. 🙂

U razdoblju od 07.11.-22.11. uz svaku kupovinu ove igre poklanjamo vam i edukativnu brošuru “Očuvajmo bioraznolikost – svi smo dio rješenja”. U njoj pročitajte više o važnosti bioraznolikosti te kako svi mi svakodnevnim izborima utječemo na stanje Planeta i očuvanje bioraznolikosti.
Uz brošuru, poklanjamo vam i čak 3 paketića sjemenja vrsti kojima ćete pomoći korisnim oprašivačima i ravnoteži u vrtu – uresnica (Cosmos bipinnatus), crnjika, djevojka u zelenom (Nigella damascena) te kadifica (Tagetes) 🙂

Podržimo lokalni, sezonski i organski uzgoj hrane

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom inspirira i educira o životu u skladu s prirodom.

Stvaramo zajednicu koja održava biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanja prirode za buduće generacije.

Projekt „Podržimo lokalni, sezonski i organski uzgoj hrane” traje od 01.09. do 31.12.2023., a provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom. Projekt sufinanciraju Ministarstvo poljoprivrede s =6.966,84 eur i udruga Biovrt.

U sklopu ovog projekta educiramo i potičemo građane/potrošače na konzumiranje lokalne, sezonske i organske hrane, ali i na uzgoj vlastite hrane – bilo na balkonima, terasama ili kupovinom vlastitog zemljišta. Time doprinosimo jačanju hrvatskog sela kao ključne kategorije gospodarskog rasta i razvoja ruralnog prostora.

Voditeljica projekta i edukatorica na projektu je Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge Biovrt, autorica i biovrtlarka.

“Mama, ali to je samo jedna vrećica” – Ne, nije!

Živimo u svijetu krcatom plastikom. Iako nam je zaista u mnogočemu olakšala život i stvarno je dobar izum, nerazumna i neodgovorna potrošnja plastike je ta koja je napravila pravi ekološki problem.

Naime, problem je u neodgovornoj jednokratnoj potrošnji. Stvari se zapravo mogu više puta iskoristiti prije nego postanu smeće, i to je ono što ja svaki dan tupim doma i sinu, ali i mužu:

– Nemojmo bacati stvari ako se mogu još jednom iskoristiti.

– Nemojmo raditi smeće iz svega., razmislimo o tome da jednom kad završi kao smeće – praktički trajno ostaje u okolišu, potrebne su stotine godina za razgradnju.

I evo jedne “obične” vrećice. Sin si je od bake donio u njoj par šnita kruha, baš doma nismo imali pri ruci pa se je opskrbio kod bake. I da, plastične vrećice su jako praktične. Ali, kad sam vidjela da je izvadio kruh iz nje na način da je potrgao vrećicu i tako ju napravio trajno neupotrebljivom – e to je ono što nije u redu i na što sam reagirala.

Jer ova se vrećica može upotrijebiti opet. I to više puta iznova.

Možda opet za kruh, za neko povrće, za pospremiti sitnije igračke. Meni trebaju za zamrzavanje graha i graška protiv žiška, kad sve spremam u ledenicu, kad šaljem sadnice nekome u paketu, pa onda da se kutija ne razmoči, moraš staviti teglu u vrećicu …. Kad je jako kišno razdoblje i šaljemo sjeme u kuverti, moramo zaštititi te kuverte tj sjeme od vode….

Zato sve iskorištene vrećice skupljam i spremam, sve posudice od vrhnja i sl. operem, čuvam za presadnice, sjeme……

Da, bilo bi idealno koristiti plastiku čim manje, ali kad ju već koristimo, nije isto da li ćemo uzeti jednu i koristiti ju u 5-10 navrata, ili pak odjednom tu istu uništiti i trajno ju napraviti smećem.

Svijet ne bi bio toliko krcat smećem da se odgovornije ponašamo prema svim stvarima i da nismo ludo potrošačko društvo koje stvarno iznova baca, i iznova kupuje, pa onda opet baca….

Žalosno je što je opet tu glavni razlog isplativost i praktičnost – sjetite se samo da su nekad sve boce bile povratne, a danas more plastičnih boca zakrčava oceane. Moguće je drukčije – samo treba stati korak unatrag, od onog neodgovornog potrošačkog svijeta koji kod svake kupnje misli na stanje planeta i vraća ambalažu, od industrije koja može osmisliti takvu ambalažu i sisteme da sve to nakon upotrebe ne ostaje trajno smeće…

Nadam se da ćemo doći do toga, da smo konačno shvatili da ne možemo ovako dalje s ovakvim konzumerizmom.

A do onda, svaki dan malim koracima radimo velike stvari – učimo djecu o odgovornijem pristupu prema stvarima:

– ne raditi smeće iz stvari koje ne trebaju postati odmah smeće

– razmislimo o prenamjeni nečeg što nam ne treba

– razmislimo o prenamjeni ambalaže prije nego ju bacimo (vrećice koje se mogu opet iskoristiti, posudice za presadnice, sjeme, sitne stvari….)

– razmislimo o trajnim alternativama, poput npr. staklene boce za vodu umjesto jednokratnih plastičnih, proizvoda koji su u povratnoj ambalaži i sl…

– ako nešto više ne trebamo a još je upotrebljivo, razmislimo kome bi drugome možda trebalo i poklonimo (odjeća, namještaj….) Danas imate prikupljanje i stare odjeće koja je prerađuje u nešto novo (Humana nova), a stare ručnike i deke trebaju azili za mačke i pse….

– razmislimo da li nam nešto stvarno treba prilikom trgovine…..

Da bi svijet bio bolje mjesto, svi mi trebamo početi manje kritizirati i biti ljuti na sve ovo oko nas, i svi trebamo početi djelovati. Velike stvari uvijek započinju malim promjenama – a bez preuzimanja vlastite odgovornosti i bez truda u vlastitom životu – ne možemo očekivati da svijet postane bolje mjesto. Mi smo ti koji svakim svojim odabirom mijenjamo svijet – kako na bolje, tako na gore.

I tako da – ne, nije ovo gore samo jedna vrećica – kad su milijarde ljudi u pitanju.

Pogledajte i edukativni video udruge Biovrt na ovu temu: “Otpad ne mora postati smeće: smanjimo smeće zajedno”

https://www.facebook.com/UdrugaBiovrt/videos/741733009756352/

Život ti se dogodi dok planiraš druge stvari. I smrt se dogodi dok planiraš druge stvari.

Bila sam šokirana prošli tjedan kad su mi cure iz Lokalna akcijska grupa – LAG Južna Istra javile da je Milena Predan preminula. Nisam mogla vjerovati da bi jedna tako krasna, energična, pozitivna, radišna, stvaralačka žena mogla biti mrtva. Nije fer, nije njen red! Samo tako, tek nekoliko tjedana kako smo suprug i ja odsjeli kod nje u Vodnjanu za vrijeme mojih predavanja u Istri (04.-06.10.), te proveli tih par dana i s njom i njenom obitelji.

Imala sam želju za vrijeme ovog puta u Istru upoznati onu stvarnu Istru i ljude, i tako sam bila vesela što sam upravo zahvaljujući Mileni to doživjela. Vodila nas je okolicom, pokazala zaista zanimljiva mjesta, upoznala nas s zanimljivim ljudima…. i toliko me je sve to oduševilo da sam već u glavi isplanirala izlet članstva udruge gdje ćemo iduće godine doći u Istru k Mileni i na par lokacija koje nam je pokazala. Rijetko me kad toliko oduševe neki ljudi kako me Milena oduševila.
Evo me tu na fotografiji s njom i njenim suprugom Brankom na njihovom imanju pred manje od mjesec dana. Imali su prekrasne planove da si tu sagrade neku kućicu pa da mogu i tu malo duže boraviti. Naime, Milena se je bavila s mnogo toga u OPG Predan, još imam njene prefine smokvenjake koje je ručno radila, još imam njenu prirodnu kozmetiku, sapune i kreme koje je ona napravila…. a na ovom imanju i ona i njen suprug uzgajali su i povrće te viškove prodavali. Bili smo i s curama iz LAG-a pozvani i na ručak kod nje, napravila je savršenu palentu s rukolom i patlidžane. Bili su i na mojim predavanjima, napravili i nove planove za rad na imanju, zadnji dan smo razgovarali o voćnjaku i Milena si je zapisala moje preporuke voćnih sorti te im je to bio plan za ovu jesen – posaditi voćke.

Na kraju zadnjeg predavanja smo se dogovorile da se čujemo, da će se učlaniti u udrugu i da se vidimo iduće godine na izletu… i onda eto telefonskog poziva…. ove prekrasne žene više nema, iznenadni srčani udar prekinuo je njen život. Nekoliko dana smo se suprug i ja stalno pitali – pa pobogu kako?? I stvarno nam je neizmjerno žao što je netko tako prekrasan kao Milena prerano napustio planet, kad je imala toliko dobrih planova i radila toliko dobrih stvari. Baš onak, stvarno mi nije fer što netko poput nje nije imao prilike dalje stvarati i nastavljati činiti ovaj svijet boljim mjestom… dok neki koji to stvarno ne zaslužuju dobivaju puno više vremena. Ali eto, mnogo toga nije u životu fer, pa tako nije niti u smrti.

I zato, nemojmo zaboraviti da nam je vrijeme na ovom planetu jako ograničeno. I nama, i nama dragim ljudima. Upravo kad se nađemo u nekoji situaciji gdje skoro poginemo, ili pak nam tako naglo odu nama bliski ljudi, shvatimo važnost onih pravih stvari i onih pravih ljudi u našem životu, i svjesni smo da si trebamo malo presložiti prioritete da bi mogli živjeti na onaj pravi način.

Nemojmo stavljati stvari na čekanje, nemojmo gubiti vrijeme na stvari, poslove i mjesta i ljude koji nas čine nesretnim, gdje ne možemo biti ono što jesmo, jer ionako smo svi zamjenjivi, zaboravit će vas jako brzo na nekim radnim mjestima gdje si mislite da morate tu ostati jer ne može bez vas.

Nemojmo raditi planove za tamo jednom, dok se sve posloži – ne, neće se ništa posložiti ako mi ne napravimo rez i to ne posložimo kako želimo..

Jer eto, život je samo jedan, ali i ne traje zauvijek, nemamo svo vrijeme svijeta koliko god bi si mi mislili da imamo.
Stoga je svaki dan života vrijedan da ga posvetimo da živimo život kakav smo uvijek željeli živjeti, i ljudima koje volimo kada su još tu s nama. Jer nikad ne znate kad će svima nama naglo to vrijeme isteći.

Nema vremena jedino za odgađanje života kakav želimo i za ljude koje volimo. ❤

A Mileni neka je laka zemlja, a njenoj obitelji iskrena sućut, puno smo izgubili njenim odlaskom.