rujan 2023 - Biovrt - u skladu s prirodom

Zašto je za Hrvatsku jedini pametni smjer poljoprivredne politike razvoj ekološke i organske poljoprivrede?

Stanje u hrvatskoj poljoprivredi je nikad gore, a kao posljedica loših poljoprivrednih politika kroz više desetljeća. Nestaju mali OPG-ovi, smanjuje se poljoprivredna proizvodnja, veliki dio hrane na našu sramotu – uvozimo.
I to nije zato jer nemamo znanja ili kapaciteta proizvesti dovoljno hrane, nego jer loša poljoprivredna politika bez ikakve prave vizije doslovno uništava hrvatsku poljoprivredu i hrvatsko selo.
I onda najveći apsurd od svega, umjesto da razvijamo ono gdje imamo mogućnosti biti bolji od većine ostalih u EU – a to je ekološka poljoprivreda, mi pokušavamo potaknuti konvencionalnu proizvodnju s idejom da kako nismo toliko zatrovali okoliš kao ostatak EU – imamo prostora – za još malo trovanja???
Činjenica je da NIKAD nećemo dosegnuti učinkovitost i količine u konvencionaloj proizvodnji kao neke članice EU – ali s druge strane, zašto bismo to pobogu htjeli? To su države koje su zbog takve poljoprivrede uzrokovale kolaps biosustava i drastični pad bioraznolikosti, pa sad moraju zakonima spašavati ono malo što im je preostalo. To su države čiji građani nam dolaze u turizam i ODUŠEVLJENI onime što ima se servira kod nas ponavljaju kako naša hrana još uvijek IMA OKUS? Dok kod njih hrana postaje sve lošija. Zar su količine jedino mjerilo koje moramo ganjati u poljoprivrednoj proizvodnji?
I zašto onda, kad znamo da mnogi Europljani čeznu za hranom kakvu mi možemo proizvesti u našoj državi, kad znamo da je turizam jedna od naših najvažnijih grana i da im tu možemo to prodati – mi ganjamo neke utrke koje su unaprijed izgubljene?
Umjesto da se Hrvatska brendira kao snažna ekološka turistička država s ekološkom poljoprivredom i očuvanom prirodom – i gdje se oboje itekako i sve više cijeni, potiče i itekako može bolje naplatiti – mi gledamo s stajališta da imamo prostora za još malo trovanja? Pa da se onda za 20 godina lupamo po glavi kako se sad lupaju neke države. Zar ne možemo ništa naučiti iz tuđih grešaka? Umjesto da iskoristimo ovu jedinstvenu priliku i na ovaj način potaknemo hrvatsku poljoprivredu u smjeru koji može donijeti samo dobro i poljoprivrednicima, i građanima, i za okoliš, i za turizam.

Poziv na predavanja/radionice u Istri 04.-06.10.2023.

LAG “Južna Istra” i udruga Biovrt – u skladu s prirodom srdačno vas pozivaju na ciklus radionica Silvije Kolar-Fodor u sklopu projekta “Održivom poljoprivredom do zaštite bioraznolikosti” kojeg provodi LAG “Južna Istra”.

Edukacije će se provoditi 3 dana za redom – od 04.-06.10. i to u 3 različita grada u istri – Rovinj, Medulin i Vodnjan, a svaki dan vas čeka nova zanimljiva tema.

 

1. “BIORAZNOLIKOST KAO TEMELJ ODRŽIVE POLJOPRIVREDE”
Srijeda, 4.10.2023. Rovinj, Dom kulture, Velika dvorana na II. katu, Trg Maršala Tita 12, s početkom u 18 sati.

– Sudionici će naučiti osnove očuvanja biološke raznolikosti, zašto je ona bitna i za naš opstanak i za uzgoj hrane, koliko je bitna bioraznolikost usjeva, zašto je bitno očuvanje starinskih sorti te kakvu ulogu imaju brojni korisni kukci i ptice u našoj okolini i zašto ih treba očuvati, na koji način im pomažemo u opstanku. Predavačica će vam otkriti neke trikove na koji način na svom imanju privući pomagače koji će nam smanjiti posao i poboljšati rezultate u vrtu, ali i na koji način svi svakodnevnim izborima pomažemo očuvanju bioraznolikosti.
Na kraju slijedi i rasprava i odgovori na vaša pitanja vezana uz temu.

2. “ODRŽIVE POLJOPRIVREDNE PRAKSE”
Četvrtak, 5.10.2023. Medulin, DVD Medulin, Centar 223, s početkom u 18 sati.

– Sudionici će biti upoznati s brojnim organskim vrtlarskim metodama koje uključuju i očuvanje bioraznolikosti i i suradnju s prirodom. Neke od njih su: regenerativna poljoprivreda, vedska poljoprivreda, šumski vrt, prirodno poljodjeljstvo … Takve metode su, osim dobrobiti uzgoja zdrave hrane, održivo rješenje za zdravi okoliš i rješenje za klimatske promjene. Metode su razumljive i primjenjive i za velike i za male vrtove.
Na kraju slijedi i rasprava i odgovori na vaša pitanja vezana uz temu.

3. “DOBRE ORGANSKE TEHNIKE”
Petak, 6.10.2023. Vodnjan – Dignano, Dom mladih, Istarska ulica 1, s početkom u 18 sati.

– Saznat ćete kako (i zašto) uzgajati zdravu hranu bez primjene pesticida i mineralnih gnojiva. Saznat ćete prirodne metode povećanja plodnosti tla, kako kreirati vrt koji je otporniji na bolesti, nametnike i na klimatske promjene te kako u njemu uzgojiti obilje zdrave hrane. Predavačica će vas upoznati s dobrim organskim tehnikama i vrtlarskim trikovima koje i ona sama primjenjuje na vrtu, a koje pomažu uspostavu ravnoteže u vrtu te nam olakšavaju i smanjuju posao.
Na kraju slijedi i rasprava i odgovori na vaša pitanja vezana uz temu.

Nakon predavanja održat će se i razmjena sjemenja, pa ponesite sa sobom i sjeme za razmjenu ako imate.
Moći ćete i kupiti knjigu “Vrtlarenje u skladu s prirodom”.

VODITELJICA EDUKACIJE:
Silvija Kolar–Fodor je autorica, biovrtlarka i aktivistica. Kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom.
Autorica je knjige „Vrtlarenje u skladu s prirodom« i edukativnog portala www.biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima.
Predsjednica je udruge “Biovrt – u skladu s prirodom” u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Međimurju i uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom u osnovne škole.
Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije. Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.
Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske utjecajne žene 2020. na području vodstva i inovacija, te nagrade Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020. u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.

 

Ove edukacije idealan su završetak ove vrtlarske sezone, ali i uvod u početak iduće. Inspirirajte se za drukčiji, održiviji način uzgoja hrane, način gdje priroda odradi veliki dio posla za vas i gdje u konačnici i vi možete imati i manje posla i bolje rezultate i veće obilje na vašem vrtu ili imanju.

Edukacija je besplatna, otvorena za zainteresiranu javnost i nije potrebna prethodna prijava.

Radujemo se vašem dolasku.

Silvija Kolar-Fodor na međuparlamentarnoj konferenciji u Hrvatskom saboru 25.09.23.

U ponedjeljak, 25. rujna 2023. godine, na poziv Marijana Petir , Silvija Kolar-Fodor je zajedno s kolegicama Maja Žulj Mihaljević iz udruge Biovrt te Sunčanom Pešak iz HSEP-a sudjelovala na međuparlamentarnoj konferenciji o “Doprinosu nacionalnih parlamenata unaprjeđenju Zajedničke poljoprivredne politike“.

Više o sjednici:
https://www.sabor.hr/hr/press/priopcenja/u-hrvatskome-saboru-danas-meduparlamentarna-konferencija-posvecena-zajednickoj

Panel na kojem je sudjelovala kao govornica bio je o Deklaraciji o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a i osvrtu na prijedloge novih Uredbi Europske komisije o bilju dobivenom novim genomskim tehnikama i proizvodnji i prometu biljnog reprodukcijskog materijala.
Više o ovoj raspravi s mnoštvo zanimljivih govornika pročitajte na poveznici:
https://www.sabor.hr/hr/press/priopcenja/drugi-panel-medunarodne-konferencije-o-doprinosu-nacionalnih-parlamenata

Snimka s konferencije dostupna je na Youtube kanalu Saborska TV, a Silvijino izlaganje pogledajte s početkom u: 3:13:20
https://www.youtube.com/watch?v=rdMvH1-1o8g

Nakon izlaganja je bila rasprava gdje su svoj osvrt dale i Maja Žulj Mihaljević i Sunčana Pešak.

Silvijin govor je glasio:

“EU je postavila visoke klimatske i okolišne zahtjeve, što pozdravljamo. Međutim, bojimo se da novim prijedlozima zakona radi suprotno.

Europski sud pravde je 2018. je presudio da proizvodi novih tehnologija jesu GMO-i te da ih treba tako regulirati. Novi prijedlog suprotan je tome.

Potpuna deregulacija i proglašenje kategorije NGT1 (novih genomskih tehnika) s do 20 dozvoljenih mutacija jednake konvencionalnima znači uskraćivanje prava na informacije o hrani koju jedemo, a može rezultirati i novim rizicima za zdravlje i okoliš. Bez obveze označavanja hrane (samo sjemenja), bez mehanizama  kontrole – ne može se spriječiti genetska kontaminacija usjeva, pa tako niti ulaz u slobodne zone ukoliko bi one postojale. Nema zaštite potrošača, nema slobode izbora, nema povratka jednom kad takvi organizmi završe u okolišu.

 Također, prijedlogom uredbe za kategoriju NGT2 – ukida se pravo država da traže ograničenje za svoje područje.

Iako se govori o potencijalu NGT radi klimatskih promjena – najviše GM vrsta koja čekaju odobrenje nisu otporne na abiotske (okolišne) stresove, nego tolerantne na pesticide. To znači veću upotrebu pesticida, a ne smanjenje. Uz prijedlog EK za produženje dozvole korištenja glifosata do 2034 – kako možemo očekivati da se ispuni cilj smanjenja pesticida u EU do 2030 za 50%?

Vrste otporne na klimatske promjene za sad su samo obećanje, dobra ideja, ali ne i stvarnost. Ne postoji 1 gen za otpornost, nego niz kompleksnih svojstava biljaka. Ne ovisi sve samo o genetici biljaka, nego i o uvjetima rasta – tu je važna i briga o tlu te način uzgoja. Dovoljno je samo pogledati na ovu sezonu u RH – prvu polovicu poplave, a drugu polovicu suše – a nemoguće je predvidjeti tolike vremenske ekstreme, a kamoli napraviti sorte otporne na to.

Deregulacija NGT-a donosi i problem koegzistencije s organskom poljoprivredom – nema mehanizama zaštite.  Tu je i pitanje patenata kojima se EK za sad ne bavi.

Udruge diljem EU se pitaju – da li se novim zakonima otvaraju vrata za biopiratstvo? Prijedlog zakona o sjemenju nije usmjeren u očuvanje bioraznolikosti – nego iskorištavanje iste s profitnim ciljevima, dok istovremeno brojnim administrativnim opterećenjima vodi k smanjenju aktera koji se bave očuvanjem bioraznolikosti.

Želim živjeti u EU koja štiti svoje građane i okoliš, koja ima visoke standarde i drži se pravila predostrožnosti – da prije nego nešto pustimo u okoliš utvrdimo da je štetno ili ne.
Pozdravljam i tehnološki napredak, ali ne pod cijenu smanjenja brige za zdravlja građana i okoliš. Ako EU želi ostvariti ciljeve koje si je zadala, onda svojim zakonima treba omogućiti isto, a ne suprotno.”

 

Silvijino izlaganje pogledajte na snimci:

Zahvaljujemo Marijani Petir, predsjednici Odbora za poljoprivredu na pozivu na ovu konferenciju i što smo imale prilike iznijeti stajalište udruga o ovim vrlo bitnim temama i zakonima koji će se uskoro donositi u EU, a koji se itekako tiču našeg zdravlja, okoliša i budućnosti.

Više o novim prijedlozima zakona u EU čitajte na:
https://www.biovrt.com/eu-reforma-zakona-o-sjemenu-i-novi-genetski-inzenjering-dvostruki-napad-na-nase-sjeme/

Prijavi se na edukaciju “Kako kreirati šumski vrt” 30.09.2023.(sub)

Šumski vrt ili šuma hrane je oblik uzgoja hrane u kojem se imitiraju prirodni biosustavi mlade šume i šumskog ruba. Iako relativno nepoznati pojam kod nas, šumski vrt je najstariji način ljudskog bavljenja poljoprivredom.

Ovo su kompleksni sustavi koji se dizajniraju višedimenzionalno, čak u 7 slojeva, a obuhvaćaju stabla, voćke, grmlje, penjačice, zeljaste trajnice, ljekovito bilje, gomolje i samonikle biljke te povrće.

  

Šumski vrt se bazira na biljkama trajnicama ali ne isključuje i jednogodišnje povrće. Iako ne moraju sve biljke u šumskom vrtu biti jestive, biramo biljke koje imaju korisne funkcije u biosustavu npr. fiksacija dušika, zaštita od vjetra, hrana, lijek itd.

Šumski vrt možemo dizajnirati ispočetka, ali i postojeći vrt ili voćnjak možemo preraditi u takav oblik uzgoja hrane.

Ako se sve dobro odradi, za 15-tak godina, jedini posao će vam biti berba plodova.

   

Na radionici ćete naučiti osnove kreiranja šumskog vrta te imati prilike napraviti plan vašeg budućeg šumskog vrta odnosno šume hrane. Dobit ćete preporuku mnoštva zanimljivih biljaka za svaki od 7 slojeva šumskog vrta.

Sama radionica održat će se u šumskom vrtu voditeljice edukacije Silvije Kolar-Fodor, tako da imate jedinstvenu priliku učiti o ovom obliku uzgoja hrane na stvarnom primjeru šumskog vrta koji je bio formirani 2012. godine.
Osim šumskog vrta, voditeljica će vas upoznati i s detaljima kreiranja voćnjaka s elementima samoodrživog šumskog vrta.
Sve ovo odvijat će se na konkretnim primjerima u šumskom vrtu i voćnjacima voditeljice, pa tako imate prilike uživo vidjeti  rezultate dizajna i upoznati se s brojnim zanimljivim biljkama koje možete i vi uklopiti u svoj šumski vrt.

VODITELJICA EDUKACIJE:
Silvija Kolar–Fodor je autorica, biovrtlarka i aktivistica. Kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom. Autorica je knjige „Vrtlarenje u skladu s prirodom« i edukativnog portala www.biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima.
Predsjednica je udruge “Biovrt – u skladu s prirodom” u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Međimurju i uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom u osnovne škole.

Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije. Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.
Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske utjecajne žene 2020. na području vodstva i inovacija, te nagrade Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020. u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.

KADA ODRŽAVAMO EDUKACIJU:
30.09.2023. (subota) 10:00-14:00

CIJENA EDUKACIJE
Cijena edukacije je =29 eur po osobi. Uplate za plaćanje šaljemo vam po prijavi.

KAKO SE PRIJAVITI:
Prijave su obavezne, a broj mjesta je ograničen.
Prijave primamo isključivo putem on-line prijavnice OVDJE.

Nakon prijave šaljemo vam podatke za plaćanje i račun na vaš e-mail.

KAKO SE DOLAZI DO IMANJA BIOVRT
Imanje se nalazi u Novom Selu Rok kraj Čakovca, u Međimurskoj županiji.
Prijevoz na imanje je u osobnoj organizaciji polaznika.
Ukoliko nemate mogućnost dolaska vlastitim prijevozom, moguće je povezati zainteresirane posjetitelje s onima koji dolaze osobnim autom i voljni su povesti suputnike – ukoliko će biti takvih prijava.
Detaljne upute za dolazak poslat ćemo vam mailom nekoliko dana prije edukacije.

Poziv na izlet članstva 01.10.2023 u Vojnić i Gorski Kotar

S izuzetnim veseljem pozivamo vas da nam se pridružite na izletu u Vojnić i Gorski Kotar u nedjelju 01.10.23.

Posjetiti ćemo divne ljude i njihova zanimljiva imanja:
– Bogata šuma u Vojniću – u vlasništvu nizozemskog para Barbare i Petera koji s velikim entuzijazmom rade na svom permakulturnom imanju i provode razne edukativne programe. Oni će za nas organizirati edukativni obilazak njihovog imanja, kratku edukaciju permakulturnog dizajna imanja i organski ručak od namirnica s njihovog imanja. Više o njima pročitajte na https://bogatasuma.eu

– Lynx Craft Distillery u Gorskom Kotaru – koju vode naša članica Maja Žulj Mihaljević i njezin suprug Marin, oboje prekrasni ljudi i entuzijasti. Osim destilerije, Maja ima i organski vrt te voćnjak, pa ćemo osim edukativnog posjeta destileriji imati i obilazak njenog organskog vrta. Više o njima pročitajte na https://lynxcraftdistillery.hr/

Kreće se iz Novog Sela Rok gdje je osigurani parking, a možemo vas pokupiti po putu u Čakovcu, Varaždinu i Zagrebu kod Ikee te u Karlovcu.

RASPORED:
6:15 Polazak s imanja Biovrt
Prolazimo kroz Čakovec (Parking Kauflanda 6:30)
kroz Varaždin (parking Plodina kod Bauhausa oko 6:50) (po potrebi stajemo i u Novom Marofu)
Zagreb – parking kod Ikeae – oko 8:00
Karlovac – 8:30
9:00 Dolazak u Vojnić – Bogata šuma
– edukativni program, obilazak, ručak
13:30 – polazak u Lukovdol
15:00 – 17:00 – obilazak imanja i destilerije –  Lynx Craft Distillery
17:00 – povratakPut po osobi bit će maksimalno 49 eur. Udruga Biovrt sufinancira trošak puta svakom nominalnom članu udruge Biovrt u iznosu od 5 eur – dakle za nominalno članstvo 44 eur .
Ako ćemo imati dovoljno prijava za veći autobus, cijena će biti manja jer je najveća stavka u cijeni trošak autobusa. Konačnu cijenu ćemo javiti dok vidimo koliko imamo prijava i kako nam je autobus popunjen. Cijena obuhvaća put autobusom u oba smjera, posjet navedenim mjestima, ručak, kavu i kolač, koktel, degustacije.
Na navedenim mjestima biti će i raznih degustacija i imat ćete prilike kupiti razne proizvode.

Ovaj izlet namijenjen je isključivo članstvu udruge Biovrt (koji su platili članarinu u 2023. i upisani su u Knjigu članstva).
Više o članstvu u udruzi Biovrt pročitajte na: https://www.biovrt.com/postanite-clan-ica-udruge-biovrt-u-2023-godini/
(Možete se učlaniti da bi mogli sudjelovati na izletu ako niste član/ica udruge Biovrt.)

PRIJAVE ZAPRIMAMO DO POPUNJENJA AUTOBUSA, najkasnije do 27.09.23. Broj mjesta je ograničen.
PUT SE PLAĆA DO 27.09.2023.

Na izlet se možete prijaviti putem poveznice OVDJE.

Veselimo se druženju!
Tim udruge Biovrt

Nema opravdanja za ubijanje iz straha i “opreza” – upoznajmo osolike muhe

Kad će ljudi iz neznanja prestati ubijati korisne kukce??

Primila sam pred nekoliko dana (još) jedan mail koji me je uistinu rastužio (a stavljen je preko kontakt forme pogrešan mail pa je nemoguće odgovoriti). Piše mi dakle jedna gospođa kako će iduće godine sve raditi po savjetu ljudi iz poljoapoteke, a između ostalog:

“…poduzela sam protiv nekih osa i muha koje lete na mjestu, lete ali stoje na mjestu, a kada pokušam doći brzo se maknu, kupila sam jučer pripravke i s njima tretirala kako me savjetovala prodavačica živice i grmlje oko okućnice. Valjda se u njima zadržavaju kaže prodavačica. Strah me osa, iako to nisu ose, ali izgledaju kao ose i vrlo su brze. Još me nisu ugrizle ali opreza nikad dosta. “

Ja zaista ne razumijem zašto netko meni šalje mail kad je već sve potrovala i kad ima namjeru dalje trovati ?!?  A najgore od svega, odmah na prvi shvatila sam da se radi o osolikim muhama – KORISNIM KUKCIMA!!!

Fotografije: osolike muhe – korisni oprašivači

GDJE JE ZAKAZAO OBRAZOVNI SUSTAV?

Zašto danas prosječna osoba ne poznaje osnovne oprašivače? Pa da zna da osim bubmara i  medonosnih pčela postoji još 20 000 vrsta pčela, da postoje brojne vrste muha i osa koje su izuzetno korisni oprašivači? Kako to da ljudi danas ne znaju što su pčelolike i osolike muhe – muhe cvjetare, korisni oprašivači?

Ok, ajd, još mogu razumjeti za pojedince, ali ako je ovo istina što je gospođa napisala, TKO JE DAO DIPLOMU PRODAVAČICI “zaštitnih sredstava”??? Ako prodaje zaštitna sredstva, pa mora poznavati nametnike i korisne kukce, zar ne? Jer vrlo je jasno po opisu da se radi o korisnim kukcima – a prodavačica ne samo da je prodala otrov, još savjetuje kako sve čim temeljitije poubijati???

NEMA OPRAVDANJA ZA UBIJANJE IZ “OPREZA” I NEZNANJA!

Ne, jednostavno nema i točka. Nevjerojatno je koliko strahote rade ljudi koji imaju svoje vrtove, okućnice, koji uzgajaju vlastitu hranu, i koji su uvjereni da je to što rade u redu.

Danas su brojni kukci i ptice pred izumiranjem, ali nije to samo radi velikih “igrača”, to je uvelike radi ovakvih ljudi, koji nerazumno ubijaju sve što smeta njihovoj komociji.

Ok, ako nam je i zakazao obrazovni sustav, danas je ipak dostupno toliko informacija, online aplikacija za prepoznavanje biljaka i životinja, FB grupe, web stranice….. Pa dajte se ljudi prije potruditi nešto s sigurnošću identificirati prije nego se krene u tretiranje otrovima!

 

TREBA NAM VIŠE EDUKACIJE U OSNOVNIM ŠKOLAMA

Nedavno sam predstavila puzzle igru “Upoznajmo pomagače u vrtu”  koju ćemo uskoro poklanjati školama (VIŠE),  a koja bi trebala educirati o osnovnim korisnim organizmima oko nas.  “Inspiriralo” me je u kreiranju upravo ovo neznanje ljudi s kojim se stalno susrećem i koje me neopisivo rastužuje.

Stoga apeliram na škole – uvedite  izvannastavne aktivnosti u školskom okolišu, educirajte učenike kako bi i oni mogli educirati svoje roditelje, jer zapravo otud sve počinje. Udruga Biovrt može vam pomoći u tome, više o tome pročitajte OVDJE.
Bez znanja i savjesti – samo ćemo nastaviti uništavati ovaj jedini planet kojeg imamo – a bez kojeg ne možemo preživjeti!

 

Fotografije: 1. osolike muhe 2. pčelolike muhe – korisni oprašivači

Osolike i pčelolike muhe su neopasni insekti koji su jako korisni oprašivači! Ne bodu, ne grizu, nisu otrovne, a još k tome, njihove su ličinke predatori koji jedu lisne uši! Znači, izuzetno korisne! Nemojte ih ubijati!

Više o njima pisala sam na: https://www.biovrt.com/muhe-cvjetare-muhe-lebdjelice/

I pogledajte edukativni video o korisnim kukcima udruge Biovrt:

 

Poziv školama – uvedite biovrtlarske aktivnosti u škole uz pomoć udruge Biovrt

Udruga Biovrt od 2016. godine redovito provodi projekte u osnovnim školama u Međimurju, ali i šire. Surađivali smo s brojnim školama i udrugama diljem Hrvatske. U Međimurju smo (za sad) pokrenuli dva školska vrta te provodili brojne izvannastavne aktivnosti. U 12 međimurskih osnovnih škola postavili smo hotele za korisne kukce, posadili bobičasto grmlje, začinske i cvjetne gredice te proveli razne edukacije o zdravim načinima života, očuvanju okoliša i  bioraznolikosti, organskom načinu uzgoja hrane za učenike i njihove roditelje…..

  

Osim projekata koje smo sami provodili, često smo suradnici na drugim projektima gdje doprinosimo našim znanjem i edukativnim programima.

Tako smo prošle godine surađivali s Društvom Naša djeca Radoboj gdje smo im pomogli napraviti prekrasan školski vrt i pokrenuti edukaciju u njemu, u suradnji s OŠ Orehovica educirali smo učitelje te pomogli kod organizacije i provođenja akcije sadnje u školskom dvorištu s učenicima,

  

U suradnji s II OŠ Čakovec održali smo 3 edukativna predavanje za učitelje i širu javnost, u suradnji s Kreativnim studio Zvrk u Jastrebarskom pomogli smo kod organizacija akcija sadnje i educirali učenike nekoliko škola, a prostor koji smo osmislili već je iduće godine donio i prve plodove.
Edukacije smo organizirali i na samom imanju Biovrt, gdje su nas posjetili učenici brojnih škola i educirali se na brojnim sadržajima na imanju.

 

OTVOREN JE NATJEČAJ MINISTARSTVA ZNANOSTI O OBRAZOVANJA:

Ministarstvo znanosti raspisalo je natječaj za financiranje projekata u sklopu izvannastavnih aktivnosti osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova u školskoj godini 2023./2024, a natječaj je otvoren do 30.09.23.

https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/natjecaji-196/poziv-za-financiranje-projekata-u-sklopu-izvannastavnih-aktivnosti-osnovnih-i-srednjih-skola-te-ucenickih-domova-u-skolskoj-godini-2023-2024/5697

Ovime pozivamo osnovne i srednje škole te učeničke domove da uključe ovakve aktivnosti u svoj školski program. Financijsku podršku za ovakve projekte imate sada prilike osigurati preko natječaja Ministarstva znanosti i obrazovanja,  a u realizaciji takvim programa možete uključiti stručnu pomoć udruge Biovrt. Iza nas je dugogodišnje iskustvo rada na ovakvim programima i provođenju aktivnosti u brojnim školama, možete očekivati na našu stručnu pomoć kod osmišljavanja aktivnosti i provođenja edukativnih programa.

Udruga Biovrt nema osigurano redovno financiranje preko Ministarstva i ne možemo se bilo kad i bilo kako uključivati u projekte škola, nego sredstva za redovno poslovanje i dvije zaposlene osiguravamo kako iz projekata koje sami pišemo, tako i uključivanjem u ovakve projekte. Imamo registriranu gospodarsku djelatnost, znanje, dobre rezultate i stručnu podršku na koje možete računati. Za našu ponudu možete nam se obratiti na e-mail biovrt@biovrt.com.

Novo izvješće o sadržaju glifosata i njegovog metabolita AMPA-e u površinskim vodama

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom u suradnji s Međimurska priroda – Javna ustanova sudjelovala je u studiji uzorkovanja vode u 12 europskih zemalja u listopadu 2022. koju je proveo Pesticide Action Network Europe (PAN Europe). Uzeli smo uzorke vode na nekoliko lokacija u Međimurju te slali u laboratorij na testiranje na ostatke glifosata / AMPA-e (metabolit glifosata koji nastaje u procesu razgradnje glifosata). Rezultat za Hrvatsku nije dobar: u rijeci Dravi nađeni su opasni metaboliti glifosata.
Zahvaljujem javnoj ustanovi na dobroj suradnji i stručnoj pomoći kod uzorkovanja vode.

Glifosat je najrašireniji herbicid kao djelatna tvar u zaštiti bilja. Mnogi ga poznaju kao aktivni sastojak herbicida Cidokor, Total i sl.

POJAŠNJENJE ZA UVOD:
Odobrenje Europske unije za glifosat kojega su poljoprivrednici naširoko koristili desetljećima istječe krajem godine i u tijeku je jako lobiranje kemijskih korporacija da se produži odobrenje prodaje glifosata idućih 15 godina. Zemlje članice EU, pa tako i Hrvatska, glasat će krajem godine o tome da li će se produžiti dozvola ili ne.

EFSA ( Europska agencija za sigurnost hrane) u svom izvješću o glifosatu savjetuje produljenje dozvole glifosatu, unatoč činjenici da u istom izvješću navode problem nedostajanja relevantnih podataka i postojanje neodgovorenih pitanja koja trebaju determinirati sigurnost, odnosno, opasnosti korištenja ovog pesticida. U istom izvješću EFSA prepoznaje neurotoksični potencijal glifosata i negativan utjecaj glifosata na mikrobiom, ali ne smatra tu činjenicu zabrinjavajućom – što opravdava sumnje građana u ispravnost rada ove europske institucije čija je svrha zaštita zdravlja građana.”, rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze

Glifosat je totalno herbicid i potpuno uništava sve biljka na koje se nanese. Zato mu je primjena bila prilično ograničena i svodila se je na okućnice ili tretiranje korova na kraju sezone. Međutim, njegova je primjena porasla sredinom 90-tih prošlog stoljeća  s korištenjem GM biljaka i najviše je primjenjivan kod GM usjeva u koje je ubačen gen otpornosti na glifosat. A biljke tolerantne na herbicide predmet su i nove uredbe kojom se pokušava izlobirati odobrenje nove generacije GM biljaka u EU, što nije nikako dobro za potrošače u EU, jer predstavlja dupli rizik – s jedne strane novi GM organizmi u okolišu s nepoznatim posljedicama za okoliš i ljude, s druge strane više glifosata i ostalih herbicida na poljima.

Herbicidi na bazi glifosata primjenjuju se i kod prisilnog dozrijevanja (tzv. desikacija), gdje se kemijski ubrzava zorenje žitarica, suncokreta, krumpira i drugih povrtnih kultura, kao i suzbija korov prije same berbe. Naravno, ako se glifosat primjenjuje prije same berbe, zabrinjavajuća je činjenica u kojim se količinama može nalaziti u kulturama koje se ubiru nakon tretiranja. Upravo je preosjetljivost na gluten  kod sve više ljudi sve češće povezana s ovakvim tretiranjem žitarica.

Zabrinjavajuća je propaganda da se bez glifosata ne može u mnogim granama poljoprivrede, poput voćarstva, što je dezinformacija. U trajnim nasadima sigurna, jednostavna i netoksična alternativa glifosatu je košnja.
Ali, jednostavnije je jednom pošpricati i ne „mučiti“ se s košnjom, ubrzati dozrijevanje, riješiti se korova s polja, bez osjećaja odgovornosti za ono što se radi okolišu i ljudskom zdravlju…

Za sve koji žele znati više o glifosatu, 2018. napisala sam detaljan tekst o njemu i možete ga pročitati na poveznici:
https://www.biovrt.com/sto-je-glifosat-i-koliko-je-opasan-za-nase-zdravlje/

Alternative postoje i glifosat nije nužan da bi se proizvelo dovoljno hrane u EU. Zabrinjavajuća je činjenica da je glifosat prisutan u okolišu i vodi i tako ugrožava i ljudsko zdravlje i okoliš, poput novog istraživanja u kojem smo sudjelovali.  Istraživanja koja su objavile organizacije PAN Europe i Europski zeleni govore o zabrinjavajuće velikim koncentracijama glifosata i njegovog metabolita AMPA u vodama diljem Europe, uključujući i Hrvatsku (Drava).

Izvješće za javnost donosi udruga Zemljane staze i prenosimo ga u cijelosti:  

 

Onečišćenje glifosatom prijeti europskim površinskim vodama:
Zabrana glifosata nužna radi zaštite kvalitete vode i vodenih ekosustava

Glifosat i njegov metabolit AMPA nalaze se u površinskim vodama u 11 od 12 ispitanih zemalja diljem Europe, čak i izvan sezone primjene pesticida. Od Poljske do Portugala, od Belgije do Bugarske, naše su vode onečišćene ovim herbicidom. Ovo je uznemirujući nalaz u novom izvješću oganizacije PAN Europe i Europskih zelenih. Kontaminacija predstavlja značajnu prijetnju vodenim organizmima i uzrokuje nepotrebne troškove za europske vodovodne tvrtke. Činjenica da su uzorci vode uzeti u periodu “van sezone” u poljoprivredi u većini zemalja ukazuje na sveprisutnu kontaminaciju glifosatom. Studija također baca svjetlo na nedostatak europskog sustava praćenja površinskih voda, otkrivajući kritičnu regulatornu prazninu u zaštiti naših vodnih resursa.

 

Glifosat je posvuda. Pronađen je u ljudskom urinu, kućnoj prašini, tlu i površinskim vodama. Prisutnost glifosata kao onečišćivača u vodenim ekosustavima izrazito zabrinjava po pitanju kvalitete vodnih resursa i izloženosti različitih vodenih vrsta. I glifosat i njegov metabolit AMPA identificirani su kao glavni rizici (1) za vodeni okoliš.

Prekoračenje sigurnosnog praga za ljudsku potrošnju u vodi

Glifosat i/ili AMPA otkriveni su iznad granice kvantifikacije od 0,2 μg/L (LOQ) u 17 od 23 uzorka riječne vode (74%), iz 11 od 12 zemalja. Uzorci riječne vode iz Austrije, Belgije, Bugarske, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Mađarske, Nizozemske, Španjolske, Poljske i Portugala bili su kontaminirani jednom od ovih tvari. Jedino u Sloveniji nisu otkriveni glifosat ili AMPA. Uzorci su uzeti u drugoj polovici listopada 2022.

Uzimajući u obzir da je sigurnosna granica vode za piće samo za glifosat 0,1 μg/L, pet od 23 uzorka vode (22%) prikupljenih u Austriji, Španjolskoj, Poljskoj i Portugalu sadržavalo je glifosat u razinama koje nisu prikladne za ljudsku konzumaciju. Uzorak u Portugalu sadržavao je 3 µg/L, što je 30 puta više od granice vode za piće.

Gergely Simon, viši službenik za pitanja o kemikalijama u PAN Europe, rekao je: “Ovi rezultati naglašavaju da trenutna upotreba herbicida na bazi glifosata dovodi do raširene i neizbježne izloženosti ovoj opasnoj tvari. Europska zabrana glifosata je hitna kako bismo zaštitili kvalitetu naših voda i ekosustava.”

EFSA ( Europska agencija za sigurnost hrane) u svom izvješću o glifosatu savjetuje produljenje dozvole glifosatu, unatoč činjenici da u istom izvješću navode problem nedostajanja relevantnih podataka i postojanje neodgovoreih pitanja koja trebaju determinirati sigurnost, odnosno, opasnosti korištenja ovog pesticida. U istom izvješću EFSA prepoznaje neurotoksični potencijal glifosata i negativan utjecaj glifosata na mikrobiom, ali ne smatra tu činjenicu zabrinjavajućom – što opravdava sumnje građana u ispravnost rada ove europske institucije čija je svrha zaštita zdravlja građana.”, rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze

“Upotreba glifosata je znatno porasla i stalno raste od uvođenja GM usjeva 1995. u SAD-u. Nacrt nove uredbe Europske komisije objavljen 05.07.23., kojom bi EU trebala regulirati novu generaciju genetski modificiranih organizama (GMO) proizvedenih tzv. novim genomskim tehnikama (NGT), predviđa značajno razvodnjavanje postojećeg regulatornog režima – pa time i odobrenje novih GM usjeva tolerantnih na herbicide, iako su u ranijem nacrtu oni trebali biti isključeni iz ovog. To znači još više glifosata i drugih herbicida na našim poljima i u okolišu, a ne smanjenje.
Zabrinjavajuće je i širenje dezinformacija da će poljoprivreda bez glifosata propasti i da nam je neophodan u poljoprivrednim granama poput voćarstva. U trajnim nasadima sigurna, jednostavna i netoksična alternativa glifosatu je košnja.”, komentirala je suradnica na izradi ovog izvješća, Silvija Kolar-Fodor, udruga Biovrt – u skladu s prirodom

 

AMPA kao zaseban problem

Uzorci iz Austrije, Belgije, Poljske, Španjolske i Portugala, pokazali su koncentracije glifosata ili metabolita AMPA iznad 1 μg/L. Zabrinjavajuće je da su 3 uzorka imala kontaminaciju iznad 3 μg/L. Najveća izmjerena koncentracija bila je 3,9 µg/L za AMPA-u u Poljskoj.

Iznenađuje činjenica da AMPA-u, glavni metabolit glifosata, Europska komisija trenutačno ne smatra relevantnim metabolitom za vodu za piće, a granica od 0,1 μg/L vode za piće ne vrijedi u mnogim zemljama EU. Time su dozvoljeni sadržaji visokih i potencijalno štetnih koncentracija AMPA-e u vodi.

Ovo nije usklađeno s nedavno objavljenim dokumentom ‘Peer Review on glyphosate‘ (2), gdje EFSA jasno navodi da “Što se tiče opće toksičnosti, AMPA i N-acetil AMPA pokazuju sličan kvalitativni i kvantitativni toksikološki profil kao glifosat” i AMPA je postojanija (3) od glifosata u okolišu.

 

Štete na vodenim ekosustavima

Znanstveni dokazi pokazuju da glifosat i AMPA predstavljaju značajan rizik za vodene ekosustave, u koncentracijama koje je studija PAN Europe otkrila u okolišu. Utvrđeno je da čak i niske razine glifosata utječu na rast i razvoj ključnih vodenih vrsta, od biljaka i algi, do riba i vodozemaca, što ukazuje na rizike produljene izloženosti vodenog okoliša. Izloženost herbicidima na bazi glifosata, koji također sadrže surfaktante i druge koformulante, obično je još toksičnija od samog glifosata. Kontinuirana izloženost herbicidima na bazi glifosata ne samo da smanjuje kvalitetu vode, već ugrožava i naše ekosustave i njihovo funkcioniranje.

Glifosat je klasificiran (4) kao otrovan za vodene organizme, s dugotrajnim učincima (Aquatic Chronic 2; H411). Postoje znanstveni dokazi koji opravdavaju višu klasifikaciju kronične toksičnosti u vodi u kategoriju 1. Prema europskom zakonodavstvu o pesticidima, uporaba pesticida ne bi trebala imati negativan utjecaj na zdravlje ljudi i životinja ili na okoliš. Tu su uključene najranjivije grupe, djeca i bebe, kao i biološka raznolikost i ekosustavi.

 

EFSA utvrđuje nedostatke podataka o toksičnosti za vodeni okoliš

EFSA-in nedavni Zaključak o glifosatu utvrdio je nedostajanje podataka (5) u vezi s njegovom toksičnošću za vodeni okoliš. Ove praznine u podacima, neovisne studije o utjecaju glifosata i AMPA-e na vodeni život i naši nalazi u vezi s trenutačnim razinama kontaminacije naših površinskih voda glifosatom i AMPA-om pokazuju da kriteriji za odobrenje nisu ispunjeni.

 

(1) https://www.intechopen.com/chapters/67798

(2) https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/8164

(3) https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5874776/

(4) https://echa.europa.eu/en/registry-of-clh-intentions-until-outcome/-/dislist/details/0b0236e185e41a77

(5) https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/8164 str 23.

a data gap for addressing the risk to aquatic macrophytes due to contact exposure via spray drift of glyphosate was identified and this resulted in an assessment not finalised

For chronic exposure to glyphosate, a proper comparison between fishand amphibians could not be carried out, since relevant and reliable chronic endpoints for amphibians were not available. A full comparability between fish and aquatic stages of amphibians would anyway be hampered by the different response types being measured for the two groups.”

 

Sažetak:

Grupa Greens/EFA, u suradnji s Pesticide Action Network Europe, njezinim članovima i koalicijom Stop-Glyphosate, započela je studiju uzorkovanja vode u 12 europskih zemalja u listopadu 2022. Cilj ove inicijative uzorkovanja provedene nakon poljoprivredne sezone bio je rasvijetliti razmjere onečišćenja koje proizlazi iz trenutne upotrebe herbicida na bazi glifosata u Europi. Uzorci su uzeti krajem listopada 2022., što je kraj glavne sezone u mnogim europskim zemljama.

U zapanjujućem otkriću, glifosat ili njegov metabolit AMPA otkriven je iznad 0,2 μg/L u 17 od 23 uzorka riječne vode (74%) iz 11 od 12 zemalja. Potrebno je naglasiti da je uzorak u Sloveniji uzet iz malog riječnog toka, a Drava, u kojoj su otkriveni metaboliti glifosata, protječe kroz Sloveniju.

Pet od 23 uzorka riječne vode (22%) prikupljenih u Austriji, Španjolskoj, Poljskoj i Portugalu sadržavalo je razine samog glifosata koje prelaze sigurnu granicu od 0,1 μg/L za aktivne tvari pesticida i njihove metabolite u vodi za piće, što ih čini neprikladnima za ljudsku prehranu. U propisima EU-a za pitku vodu nedostaje ograničenje za AMPA metabolit.

Ova su otkrića zabrinjavajuća s obzirom na znanstvene dokaze koji ukazuju na rizike koje glifosat i AMPA predstavljaju za vodene ekosustave, uključujući koncentracije koje su izmjerene. Ovi rezultati i znanstveni podaci i podaci praćenja o kontaminaciji naših voda glifosatom naglašavaju da trenutna uporaba proizvoda na bazi glifosata može dovesti do raširene i gotovo neizbježne izloženosti ovoj opasnoj tvari. Europska zabrana je hitna kako bi se zaštitila kvaliteta naših voda i naših ekosustava. Europska komisija i države članice trebale bi izdati zabranu obnavljanja dozvole za glifosat i postupno ukinuti upotrebu proizvoda na bazi glifosata.

Poziv na djelovanje

Kako bi se pozabavili dalekosežnim posljedicama na kvalitetu vode i štetnim učincima uočenim na širokom spektru vrsta, uključujući ljude, imperativ je da se Europska komisija i države članice EU-a usprotive obnavljanju dozvole za glifosat i poduzmu odlučne korake kako bi postupno ukinuli upotrebu proizvoda na bazi glifosata:
– Odbacivanje prijedloga za produljenje dozvole za korištenje glifosata od strane Europske komisije i država članica i postupno ukidanje upotrebe proizvoda na bazi glifosata zbog široko rasprostranjenog utjecaja na kvalitetu voda i štetnih učinaka povezanih s izloženošću u širokom rasponu vrsta uključujući ljude.
– Usvajanje prijedloga Komisije o Uredbi o održivoj uporabi proizvoda za zaštitu bilja, kojom se postavljaju pravno obvezujući ciljevi za prepolovljenje upotrebe i rizika od kemijskih pesticida do 2030. i zabrana uporabe svih kemijskih pesticida u osjetljivim područjima kojima se koristi šira javnost i koji su od ekološkog značaja. Pesticidi se ne smiju koristiti na udaljenosti od 50 m od ovih prostora, ili kako neka istraživanja preporučuju, 100 m, kako bi se osigurala njihova zaštita.
– Postavljanje standarda kvalitete okoliša (EQS) za glifosat i AMPA-u u površinskim vodama na istoj razini kao i za vodu za piće (0,1 μg/L), kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi i bioraznolikost u vodenim ekosustavima.
– Uključivanje svih studija znanstvene literature u procjenu toksičnosti proizvoda na bazi glifosata, s obzirom na to da su često proizvodi na bazi glifosata puno toksičniji za određene vrste od samog glifosata.
– Izmjena klasifikacije kronične toksičnosti za vodeni okoliš iz kategorije 2 u kategoriju 1 jer glifosat može uzrokovati štetne učinke na vodene organizme u koncentracijama ispod 0,1 mg/L.
– Nedostatak sigurnosnih ograničenja: Trenutačno ne postoji standard kvalitete okoliša (EQS) za glifosat ili njegov metabolit AMPA na europskoj razini, ostavljajući regulatornu prazninu za ove onečišćivače u europskim površinskim vodama. Međutim, Europska komisija poduzela je korak prema rješavanju ovog problema u svom nedavnom prijedlogu revidiranjem popisa prioritetnih tvari za površinske vode. Prije svega, prijedlog uključuje iznimno visok EQS za glifosat. Začudo, prijedlog postavlja graničnu vrijednost od 0,5 µg/L (AA-EQS) za ukupnu koncentraciju svih otkrivenih aktivnih tvari pesticida ili njihovih metabolita. Ali čak i ako se to odobri, naša analiza 23 prikupljena uzorka otkrila je da su u 44% rijeka/potoka, AMPA i glifosat pronađeni na razinama jednakim ili višim od 0,5 µg/L (u 10 uzoraka za AMPA i 1 za glifosat).

 

Cijelo istraživanje možete pročitati na poveznici:
https://www.pan-europe.info/sites/pan-europe.info/files/public/resources/reports/Glyphosate%20is%20polluting%20our%20waters%20all%20across%20Europe.pdf