travanj 2023 - Biovrt - u skladu s prirodom

Sedmolist (Aegopodium podagraria) – pojedite uljeza u vrtu

Sedmolist, jarčevac (Aegopodium podagraria) je “korov” dobro poznat mnogim vrtlarima koji vode bitku s njime i pokušavaju ga istrijebiti s vrta ili pak cvjetnih gredica. Naime, gdje se pojavi ova biljka, vrlo brzo kreće u invaziju i guši sve pred sobom. I k meni je došla slučajno, sitni je korjenčić ostao na korijenju ribiza koje mi je kolega poklonio pred 15 godina – i od onda se borim s njime na vrtu. Prvih par godina ga zapravo nisam shvatila ozbiljno, a onda kad se je pošteno proširio – jao.

Ima razgranato, rizomatsko bijelo korijenje, kao konce – sitnije i deblje – i nevjerojatno se dobro širi ako mu uvjeti odgovaraju. Voli vlažna staništa, polusjenovita i bogato tlo. Kad ga iskopavate, redovito se to korijenje odlomi jer je jako krhko, pa rijetko kad uspijete povaditi sve. Ne možete vi biti toliko temeljiti koliko on može biti uporan. A kako se on širi – tako polako guši biljke. Vrtlarima pričinjava velike muke kad završi u vrtu i cvjetnjaku.

 

Tek zadnjih nekoliko godina, nakon što sam pročitala u knjizi “Vrtlarski trikovi iz starih vremena” Andree Kern, gdje se preporuča između ostalog jesti ga da bi ga se zauzdalo, počela sam ga malo ozbiljnije uvoditi u jelovnik. I sad mi je žao što nisam radila prije, jer je jako fini i imate mlado povrće u vrijeme kad zapravo nemate baš nešto drugog povrća na vrtu – tijekom ožujka i travnja. Štoviše, do 17-tog stoljeća, ovo je bilo povrće koje se je uzgajalo u europskim vrtovima.
Sedmolist je i jestiva i ljekovita biljka. Zanimljivo – ima puno više C vitamina od limuna, a koristio se je i kod reume i gihta, i iznutra, ali i izvana kao oblog. Mladi listovi se na proljeće mogu jesti i sirovi i kuhani. Kako je ovo biljka iz obitelji štitarki, dakle srodnik peršina, mrkve, celera, i on okusom podsjeća na peršin. Za jelo se jedu sasvim mladi listovi dok se oni stariji kasnije mogu osušiti i koristiti kao začin kao peršin.

 

Kod identifikacije trebate biti jako oprezni, pogotovo s biljkama iz obitelji štitarki, jer postoje i otrovni srodnici. Ako niste sigurni, uvijek biljku pratite barem godinu dana, od prvog lista do cvijeta, usporedite sve dijelove i stanište biljke, i tek ju onda slobodno koristite. Kod sedmolista je karakteristično što nema okrugle stapke listova, nego trokutaste, pa je to još jedan način kako sigurnije identificirati biljku.

 

A kako brati sedmolist i kako ga koristiti, pogledajte u mom videu:

Rajčice iz dućana ili obilje iz vašeg dvorišta?

Na naslovnoj fotografiji su sastojci za krumpir salatu u kojoj smo prekjučer uživali za ručak. Ne znam za vas, ali ja kad vidim ovakvo zeleno obilje, meni odmah cure sline.

Zahvalna sam za ovu divotu na stolu i mogućnosti da si ovo berem kad god poželim. Fućkaš paradajze i paprike, tikvice i tko zna što se sad nudi u dućanima, kad to jednostavno nije prirodno jesti u ovo doba godine – em se koristi toliko nepotrebnih resursa za uzgoj van sezone (grijanje, umjetna svjetlost, zaštitna sredstva….), em to nema niti približno toliko vitamina i minerala koliko ima ona prava, “divlja” hrana koja upravo sada raste u vašoj okolici, i koja je upravo ono što vaš organizam treba.

Ja vodim stalnu bitku s mojom roditeljima koji tako rado u ovo doba godine kupe povrće van sezone – a zapravo toliko je to žalosno jer imaju svoje imanje, svoje povrće na dohvat ruke, brdo zimnice i nema nikakve potrebe za time. Ali eto, ona ljudska obijest – “mogu si to priuštiti”, ili “baš sam se zaželio/la toga, pa zašto ne”… ali zapravo, da, upravo zato NE – jer time samo pridonosimo i našem lošijem zdravlju, i podržavamo rad onih koji to rade na loš način, gdje se suludo troše brojni resursi za uzgoj van sezone, podržavamo sustav koji vodi i stanje planeta i naše zdravlje u krivom smjeru. A u vrijeme rastućih cijena energenata i nestašica, tim je to još luđe.

Povezani smo s prirodom i priroda nam uvijek sezonski nudi ono što naše tijelo najviše treba – a u ovo doba godine nakon osiromašene zimske prehrane, treba nam bomba vitamina i minerala. I upravo to nudi divlje samoniklo bilje. Kod mene je stoga u ovo doba godine na stolu juha i popečki od koprive i nešto ovakvo. I ne, ne pada mi na pamet u ludilu ići u trgovinu i kupovati tikvice i rajčice. Štoviše, zaista to smatram suludim. I trudim se to objasniti svom sinu, gdje stalnu bitku vodim protiv mojih roditelja koji bi vam na sve ovo reklo – “Ma daj, kaj pretjeruješ” …ah… ma ne odustajem.

Prekjučer sam ubrala sam listove mladog maslačka, malo sedmolista i mladi luk – kojeg sam zapravo zaboravila pobrati prošle sezone. Baš je super uspio i jučer sam s velikom zahvalnošću ubrala dio.

Sedmolist mi je inače pravo otkriće za proljetno samoniklo povrće. Prije mi je bio samo dosadan korov, ali kad sam u knjizi Andree Kern “Vrtlarski trikovi iz starih vremena” pročitala da je najbolji način za suzbiti sedmolist – pojesti ga, krenula sam u akciju. Ima prekrasni blagi okus koji podsjeća na okus peršina (naravno kad mu je srodnik), te ga stavljam u proljetne juhe i salate. Svakako preproučujem isprobati i vama, samo je bitno da se beru mladi listovi, i naravno, da ste 100% sigurni u identifikaciju bilja koje berete..

Poziv na online predavanje “Kako kreirati vlastiti biovrt”

Nova vrtlarska sezona upravo počinje.  Ako želite promijeniti život na bolje i ako želite biti istinski neovisniji – vrtlarenje je pravi izbor za ovu godinu. Upravo je sada idealni trenutak da kreirate vlastiti vrt.

Uzgojem vlastite hrane dobivate jako puno. Iako na prvu ruku svi prvo pomisle na onaj financijski dio, koji itekako nije zanemariv pogotovo u ovo vrijeme inflacija i divljanja cijena, no uzgoj vlastite hrane je i puno više. Vrtlarenje donosi radost u vaš život, donosi pravu revoluciju i ako tome pristupite na pravi način – puno je dobrobiti koje će vam donijeti u život.

Povodom Dana planete zemlje – poklanjam vam besplatno online predavanje 🙂
Pozivam vas da naučite više o kreiranju vrta i uzgoju vlastite organske hrane i inspirirate se sa mnom za novu vrtlarsku sezonu.

Na predavanju “Kako kreirati vlastiti biovrt” saznat ćete na koji sve način sve možete započeti s vrtlarenjem i kako pripremiti tlo i vaše prve gredice ili pak tegle za uzgoj – i na koje je sve to načine moguće napraviti s čim manje posla, pa čak i bez obrade tla.

Uzgoj vlastite hrane bi trebao biti radost i uživancija, a ne muka i napor. Pokazat ću vam kako je to vrlo lako moguće 🙂  

Moje je ime Silvija Kolar-Fodor. Ja sam autorica, biovrtlarka, aktivistica i zaljubljenica u prirodu. Posljednjih sedamnaest godina inspiriram i educiram vrtlare/ice i one koji to žele postati, kako lako i jednostavno, a uz puno radosti mogu uzgojiti obilje zdrave hrane. Znanje i podršku u tome pružam vam kroz svoju knjigu „Vrtlarenje u skladu s prirodom”, edukacije, www.biovrt.com i domaće sjeme iz biovrta. Vjerujem da upravo vlastitim biovrtom i podrškom lokalnog organskog uzgoja svi zajedno stvaramo bolju budućnost za sebe i za buduće generacije.

Predavanje je namijenjeno kako i početnicima u vrtlarenju, tako i onima koji već imaju vrt – uvijek možemo naučiti nešto novo i inspirirati se za nove ideje.

 

Predavanje je besplatno uz prethodnu prijavu putem online prijavnice OVDJE. 

Poveznicu za gledanje primit ćete na vaš e-mail, stoga pazite da upišete ispravno vašu e-mail adresu u prijavnicu.

Prijave za predavanje se primaju do 24.04.2023. – pa nemojte propustiti ovu jedinstvenu priliku.

Snimka predavanja bit će dostupna za pogledati 5 dana, pa imate opciju pogledati kad to vama najbolje odgovara. Predavanje će vam biti dostupno za pogledati od petka 21.04.2023 pa sve do utorka 25.04.2023. u 23:59.

Inspirirajte se za najbolju vrtlarsku godinu vašeg života i započnite vašu najljepšu životnu avanturu 🙂

Kako produžiti trajanje drvenim gredicama

Ukoliko želite postaviti drvene gredice u kojem ćete uzgajati povrće, i muči vas čime tretirati drvo a da kasnije ne šteti povrću koje ćete u njima uzgajati, evo jedne tehnike koja bi mogla biti rješenje za vas.

Japanska tradicionalna tehnika očuvanja drveta u zapadu poznata kao Shou Sugi Ban, a u Japanu Yakisugi, uključuje uključuje namjerno paljenje i pougljenjenje drveta, a njome se jako povećava trajanje drveta.

Paljenjem se pojačava i vidljivost godova drveta, pa je vrlo popularna i kod izrade namještaja i sl.

Dakle ako želite produžiti trajanje drveta, a ne želite koristiti razne premaze kemijskog porijekla, ili pak stavljati iznutra obloge od plastike, možete napraviti ovo.

Procedura je:
– prvo palite drvo, ali u više navrata, jer drvo treba spaliti sve do pougljenjenog
– nakon paljenja drvo iščetkajte žičanom četkom
– zatim slijedi premaz od prirodnih ulja – npr. laneno ulje koje se može kupiti s svim trgovinama s bojama i lakovima.

Na ovaj način površinski sloj dodatno očvrsne i začepi šupljine u strukturi drveta čime stvara dobru zaštitu od vremenskih uvjeta i nametnika. Vijek trajanja drveta koje je obrađeno ovom tehnikom je i do 80 godina.

Kako smo to napravili u Biovrtu možete pogledati u ovom videu.

Ako je nešto prirodnog porijekla, dobro je za vrt? Razmislite još jednom!

Rečenicom u naslovu počinju “argumenti” za primjenu svakakvih bedastoća u vrtu (ne mogu ovaj put biti politički korektna, bedastoća je bedastoća i treba jasno progovoriti o tome da se konačno tome stane na kraj).

Nevjerojatno je što sve ljudi sipaju na svoj vrt s idejom da vrtlare organski. Nevjerojatno je što sve ubijaju i uništavaju ljudi i “prirodnim pripravcima” misleći da je to ok.  E pa nije, ljudi rade strahote iz čistog neznanja i nevoljkosti za učenje. I onda još misle da time imaju organski vrt!

Nedavno sam imala jednu raspravu na FB stranici gdje je jedna gospođa dijelila savjete svoje susjede da je sol “ok jer je prirodnog porijekla” i da su gliste zapravo “vrtni crvi koji su štetnici i treba ih izvući iz tla i posoliti jer su invazivna vrsta” . Pa zar je ok slušati i prenositi savjete od svakog susjeda bez kritičkog razmišljanja?
Na kraju smo došli do toga da je susjeda čitala loše preveden članak o invazivnim vrstama u SAD – što uopće nije primjenjivo za naše podneblje i počela ubijati kišne gliste koje su kod nas neophodne za plodno tlo s soli iz čistog neznanja! Strahota.

Više o koristi kišnih glista pročitajte OVDJE. 

 

Godinama se već borim s preporukama soli na internetu. Ovaj savjet daju mnogi – bez da uopće malo razmisle što je sol i kako djeluje u vrtu. Argument im je – pa prirodnog je porijekla. Ma super, i arsen i cijanid su prirodnog porijekla. Jel posipavamo hranu i time? Štoviše, prema Wikipediji, upotreba arsena kao otrova u 19. i na početku 20. stoljeća bilo je česta, jer se mogao lako pribaviti kao sredstvo za uništavanje korova ili ubijanje štetnih kukaca, a simptomi trovanja bili su opći i lako su se mogli zamijeniti sa simptomima neke bolesti. Nakon masovnih trovanja ljudi, ipak se je situacija promijenila oko primjene arsena.

A gdje smo s soli? Sol UBIJA život u tlu. Bez živog tla – ne možemo uzgajati biljke. Ako solite puževe – kasnije će ta sol završiti u tlu i ubiti i sav koristan život u njemu. Još da bi tu stalo kod puževa, ima i onih koji su si krivom interpretacijom loše prevedenih članaka sol primjenjuju na više načina u vrtu, I još gore – daju te savjete drugim ljudima, i to se sve onda širi na raznim grupama i među ljudima! Pa gdje je kraj ovom ludilu?

Da stoji argument “sol je prirodnog porijekla i ok je za vrt” onda bi si i na primorju navodnjavali vrtove s slanom vodom. A dobro znamo da gdje je tlo slano – ne raste ništa što uzgajamo na vrtu (osim rijetkih biljaka koje uspijevaju u takvim uvjetima)! Toliko malo logike je potrebno! Ako i dalje sumnjate, stavite si malo soli i vapna na ranu, pa javite kako je bilo ugodno s sredstvima prirodnog porijekla.

Više o soli u vrtu pročitajte u mom članku OVDJE.

Organsko vrtlarenje počiva na poticanju i zaštiti života, a ne ubijanju. Počiva na učenju i promatranju, a ne neznanju. Počiva na svijesti i poštivanju, a ne ignoranciji.

Stoga, ako tražite savjete o organskom vrtlarenju i želite imati takav vrt, upamtite da smisao organskog vrtlarenja nije ubijanje “prirodnim” sredstvima, nego poticanje života i suradnje s prirodom.

Dobro birajte od koga i gdje ćete slušati savjete o organskom vrtlarenju.
Dobro razmislite i koje ćete savjete dalje širiti internetom – a da time ne radite štetu.

  

Silvija Kolar-Fodor nominirana za nagradu GREENLIDER

Nagrada GREENLIDER dodjeljuje se osobama koje svojim javnim djelovanjem potiču principe održivog i zelenog načina života.

Dodjeljuje se na Greencajt festivalu, o kojem možete saznati više OVDJE. 

Ove je godine jedna od nominiranih za ovu nagradu i Silvija Kolar-Fodor, koja svojim djelovanjem  i svojim primjerom potiče i inspirira pojedince na promjene u vlastitom životu, na uzgoj vlastite hrane po organskim principima i širi svijest o očuvanju okoliša i bioraznolikosti.

Biovrtlarenjem se bavi 17 godina, a zadnjih 10 godina provodi edukacije i predavanja diljem Hrvatske. Održala je preko 150 predavanja i edukacija, organizirala ili sudjelovala na brojnim razmjenama sjemenja, pokrenula je nekoliko banki sjemenja – u udruzi Biovrt i u nekoliko škola.

Posljednje 3 godine provodi i edukativne obilaske na svom imanju koje je s početnih 400m2 povrtnjaka-biovrta proširila na 5 hektara (50.000 m2) koji sadrži povrtnjake, voćnjake, bobičnjake, livade, šumski vrt, pa čak i močvaru. Na svom imanju razvija jedinstvenu priču gdje dokazuje kako je moguće uzgajati hranu na organski način, kako je to moguće s puno manje posla nego na konvencionalan način, te kako je uz uzgoj hrane moguće i očuvanje okoliša i prirodnih staništa.
Njen primjer dobre prakse gdje se na privatnom zemljištu postiže i opća dobrobit uvršten je i u knjigu “Zašto ta zaštita prirode” u izdanju Meridijana i Međimurske prirode (VIŠE).

Silvija isto tako ostavlja trag i u brojnim školama gdje provodi brojne edukacije i projekte, inspirira one najmlađe, ali putem raznih programa dopire i do roditelja. Sudjelovala je u pokretanju nekoliko školskih vrtova, postavila hotele za korisne kukce u brojne škole, provela razne edukacije u školama diljem Hrvatske.

Silvija se zadnjih godina bavi i javnim zagovaranjem i radila je na više javnih kampanja, a najpoznatija od svih je bila inicijativa “Sjeme je naše ljudsko pravo” koja je digla mnoge pojedince na noge i koja je omogućila izmjene Zakona o sjemenu i gdje je uz pritisak javnosti izmijenjen zakon i omogućeno da se na OPG-ovima može uz certificirano sjeme koristiti i vlastito sjeme.

UKRATKO O SILVIJI:

Silvija Kolar–Fodor je biovrtlarka, autorica i aktivistica. Predsjednica je udruge Biovrt – u skladu s prirodom, čuvarica brojnih starinskih sorti, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju te autorica tekstova na www.biovrt.com i knjige „Vrtlarenje u skladu s prirodom“.
Vlasnica je imanja Biovrt na kojem provodi edukacije. Surađuje s školama, udrugama i ustanovama, a redovito inspirira i educira putem društvenih mreža. Pokrenula je nekoliko školskih vrtova i banki sjemenja te program Čuvari sjemenja.
Jedna je od pokretača inicijative “Sjeme je naše ljudsko pravo” koja je osigurala zakonsko pravo korištenja vlastitog sjemenja na OPG-u.
Dobitnica je nagrada „Utjecajne hrvatske žene“ 2020. te „Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje“ za 2020. u kategoriji „Iskorjenjivanje gladi“.

 

Svoj glas za Silviju možete dati putem poveznice OVDJE.

 

Pregledajte i sve ostale  kandidate i dajte glas svom favoritu OVDJE.