ožujak 2023 - Biovrt - u skladu s prirodom

Jeste li odlučili uzeti stvar u svoje ruke?

Najavljuju daljnji rast cijena hrane ove godine. Uz sve postojeće cijene danas, prosječnoj je obitelji u RH sve teže zaokružiti kućni budget i onda se nažalost štedi na hrani. I to na način da se kupuju sve lošije namirnice.

Da li bi za svoj automobil odabrali ono najlošije, najjeftinije ulje i rezervne dijelove? Kakve god cijene bile, većinom ne bi, jer znate da to znači brže kvarenje automobila. A zašto to onda ljudi uporno rade sami sebi?

Rješenje postoji i vrlo je jednostavno. Počnite uzgajati vlastitu hranu! Proljeće je i idealno je vrijeme da to napravite. Većina već ima ili može doći do komada zemlje. Imate balkone, prozorske daske. Postoje urbani vrtovi u gradovima, posvud ima zapuštenog zemljišta gdje možete ponuditi vlasnicima održavanje parcele u zamjenu za korištenje ili nekakav oblik najma. Umjesto novog mobitela, TV-a i stvari koje će vam brzo dosaditi – uložite u zemljište. Uložite u znanje. To je nešto što će vam donijeti obilje, sigurnost i neovisnost idućih godina.

Gdje ima volje – naći će se i rješenje.

Koliko god da hrane uzgojite – vaše je, ne trebate kupovati. Ne veli se bez razloga da je “uzgoj hrane jednako štampanju novca” (Ron Finley). A hrana koju sami uzgojite ne može se cjenovno uspoređivati s onom najlošijom iz trgovačkih lanaca, ako to radite kako treba – vaša je hrana u rangu one iz najskupljih dućana. Odlično i za vaš novčanik, odlično i za vaše zdravlje.

I neću vas zavaravati i navlačiti – ne traje samo par sati i nije tako jednostavno da samo pobacate sjeme i onda berete pune košare plodova. Ali uz dovoljno truda, strpljenja i znanja – možete uzgojiti obilje hrane. Naravno, i uz puno ljubavi. Tu sam uz vas da vas vodim na tom putu i imam svo potrebno znanje kako da to napravite. Ali vi ste ti koji trebate uzeti stvar u svoje ruke i započeti svoju vrtlarsku avanturu.

Nemojte propustiti još jednu sezonu, a da na započnete vlastiti vrt.

Evo mog “dućana u zatvorenom. Spremila sam toliko zimnice da nema šanse da sve to pojedemo, ali ok, dio je spreman za degustacije za posjetitelje imanja tijekom ljeta. Imam i 2 još uvijek prilično pune ledenice, u kojima ima puno graha, oraha, mahuna i bobičastog voća. U prirodi je počelo rasti obilje samoniklog divljeg bilja, a presadnice lijepo napreduju u zatvorenom i na balkonu.

I zar to nije prekrasno – imati hranu dostupnu doma, bilo u vlastitoj smočnici, bilo na vlastitom vrtu, bez razmišljanja o cijenama i da li si to možete priuštiti? Bez promišljanja o sastojcima u hrani koji vam možda mogu naštetiti?

A vrt i nije samo uzgoj hrane. U suradnji s prirodom stvaramo, uživamo, vježbamo, boravimo na otvorenom… postaje i izvor radosti, besplatna psihoterapija, mjesto gdje se ponovo povezujemo s prirodom, postajemo strpljiviji, zahvalniji i bolji ljudi.

Moje je ime Silvija Kolar-Fodor. Ja sam autorica, biovrtlarka, aktivistica i zaljubljenica u prirodu. Posljednjih sedamnaest godina inspiriram i educiram vrtlare/ice i one koji to žele postati, kako lako i jednostavno, a uz puno radosti mogu uzgojiti obilje zdrave hrane. Znanje i podršku u tome pružam vam kroz svoju knjigu „Vrtlarenje u skladu s prirodom”, edukacije, edukativne tekstove i domaće sjeme iz biovrta. Vjerujem da upravo vlastitim biovrtom i podrškom lokalnog organskog uzgoja svi zajedno stvaramo bolju budućnost za sebe i za buduće generacije.

I ove godine planiram puno edukativnih aktivnosti na mom imanju. A da bi znanje o uzgoju hrane ostalo dostupno svima – odlučila sam da sve dok kraja travnja neću dizati cijene online edukacija – a uz narudžbu istih ću vam pokloniti i sjeme za vaš vrt i dodatne poklone. Više o tome pročitajte na poveznici OVDJE.

Nema isprike za bačeno smeće – djelujte za promjenu na bolje!

“Svijet se ne mijenja tvojim mišljenjem, nego se mijenja tvojim primjerom! ”

U petak 24.03.2023. smo u sklopu Udruge Biovrt napravile jednu zelenu čistku, uz podršku Grada Čakovec koji je za ovo skupljeno smeće organizirao odvoz i zbrinjavanje.

Tijekom više sati, iz obližnjeg šumarka, kod table Novo Selo Rok iz smjera Krištanovec, izvukle smo masu azbestnih ploča, azbestnih dimnjaka, stare plastične folije, kante i vreće (nešto vreća smo mi donijele da lakše skupimo sitni otpad, boce, građevinskog otpada…

Tko bi rekao, koliko god je sve ovo dugo bilo u šumi i na parcelama pokraj – šuma to nije “prožvakala” kako su si to zamislili oni koji su bacili otpad u šumu. I nije nestalo. I neće nestati.

U jarku kraj ceste masa otpadaka koje neodgovorni pojedinci bacaju iz auta, ili neki stanu na gablec kraj puta, neki si redovno tu otvaraju pakiranja piva – pa sav otpad – čašice jogurta, limenke i plastična pakiranja koja drže više piva, prazne kutije cigareta…bacaju kraj ceste – kao da će magično sve nestati.

Kako pobogu nakon toliko edukacije i javnih kampanja danas imamo ljude koji misle da je njihovo pravo baciti otpad van iz auta – ili dovesti otpad u šumu ili na nečiju parcelu?

Koja razina luđaštva vlada ovim svijetom? Ljudi bi na Mars? Pa nismo sposobni niti staviti smeće u kantu za smeće! Danas, kad stvarno imamo u Međimurju odličan sustav odvajanja i odvoza otpada, i kad imamo i kante, imamo dio besplatnih vreća za odvajanje smeća, svaki mjesec termin za odvoz glomaznog otpada, dodatnu mogućnost dovoza posebnih kategorija otpada u reciklažno dvorište – nema isprike za ovakvo ponašanje.

Nedavno sam na svojim društvenim profilima pisala o bačenim pelenama i ambalaži pesticida na drugoj strani šumarka, moram pohvaliti Odsjek za komunalno i prometno redarstvo Grada Čakovca na zaista dobroj suradnji i brzoj reakciji kad im se javi za divlja odlagališta. Zaista reagiraju brzo i uistinu se trude dobro raditi svoj posao. I ovu čistku smo napravile u suradnji s njima – oni će ovaj otpad sutra zbrinuti. Doduše, kad su nas jedni ljudi vidjeli kaj radimo – a radile smo hrpu kraj ceste da se to može sutra pokupiti – neki su mislili da zapravo vozimo otpad u šumu i radimo novu deponiju. Sve ovo odvezeno je već idući dan, dečki iz Grada došli su na teren i evidentirali ovo.

A vi, ljutite se na smeće u okolici i neodgovorne pojedince koji to stalno rade? Što radite po tom pitanju? Mislite da je to nečiji tuđi problem? Znate li da su ovakvi neodgovorni pojedinci teret cijelog društva? Jer sve divlje deponije ili zagađuju životni prostor svima nama, i jer troškove odvoza i čišćenja ovih deponija plaćamo svi iz poreza koje plaćamo. Pa zar ne bi bilo bolje da se novac poreznih obveznika može više koristiti za vrtiće, škole, umirovljenike i poboljšanje uvjeta u Županiji? Zar nije žalosno što svi skupa moramo plaćati cijenu tih neodgovornih pojedinaca? Zar nije žalosno što gubimo privatnost, jer se radi ovakvih pojedinaca moraju posvud po šumskim putevima postavljati lovačke kamere, jer im drukčije nije moguće doći na kraj?

Stoga, angažirajte se. Budite i vi primjer onim neodgovornim. Organizirajte čistku, ili se priključite onima koje se organiziraju idućih mjesec dana. Javite lokalnim komunalnim redarstvima za divlja odlagališta, snimite i prijavite one koji bacaju smeće, pričajte o tome, potičite rasprave o tome… širite svijest da bacanje smeća jednostavno nije normalno!
Odgovornost je na svima nama. Ja znam da jedan veliki dio ljudi oko mene misli da sam luda što sam čistila šumu i jarak kraj ceste – ali doći će valjda i njima konačno do mozga. I ne, nije stvar u estetici i u tome da se meni nekaj “ne dopada”, stvar je u ljudskom pravi na čist okoliš, stvar je u osjećaju odgovornosti, stvar je moralu i iskrenoj želji da svi skupa živimo u boljem društvu. Jednom kad bude više primjera dobre prakse – i oni koji bacaju smeće zamislit će se više nad svojim djelima. Ili će biti prije ili kasnije kažnjeni – što je opet u redu i što treba da se napravi takvima.

I da, sve je bolje – nego ne raditi ništa. To je jedini način da nešto promijenimo. Jer kako sam i na početku napisala – svijet će promijeniti naše konkretno djelovanje, a ne naše mišljenje.

 

Prijavi se na radionicu “Prepoznavanje samoniklog jestivog i ljekovitog bilja” 01.04.2023.

Znate li da oko nas postoji toliko korisnih divljih samoniklih biljaka, koje su se nekad uzgajale kao povrće?

Mnoge od biljaka koje smatramo korovima su zapravo vrlo korisne i ljekovite. Ali da bi ih znali kako primjenjivati – morate ih prvo naučiti prepoznati.

Na ovoj radionici ćete naučiti upravo to – kako prepoznati jestive i ljekovite samonikle biljke u prirodi i za što ih sve možete koristiti.

Sama radionica održat će se na imanju voditeljice edukacije Silvije Kolar-Fodor, tako da imate jedinstvenu priliku učiti o samoniklom jestivom bilju na terenskoj radionici i upoznati i bilje i njegovo stanište. Obići ćemo više lokacija na imanju te ćete tako imati prilike brati i isprobati samoniklo jestivo bilje na licu mjesta.

Dobit ćete i popis literature, upute kako pretraživati izvore o ovoj temi te popis najčešćeg samoniklog bilja u našim krajevima. Također, dobit ćete i smjernice gdje, kako i kada brati određeno bilje, te na koji način možete određeno bilje zamijeniti za neke otrovne srodnike.

VODITELJICA EDUKACIJE:
Silvija Kolar–Fodor je autorica, biovrtlarka i aktivistica. Kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom. Autorica je knjige „Vrtlarenje u skladu s prirodom« i edukativnog portala www.biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima.
Predsjednica je udruge “Biovrt – u skladu s prirodom” u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Međimurju i uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom u osnovne škole.

Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije. Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.
Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske utjecajne žene 2020. na području vodstva i inovacija, te nagrade Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020. u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.

GDJE I KADA ODRŽAVAMO EDUKACIJU:
Imanje Biovrt, Novo Selo Rok kraj Čakovca, 01.04.2023. (subota) 10-13:30

CIJENA EDUKACIJE
Cijena edukacije je 29 eur (218,50 kn) po osobi. Uplate za plaćanje šaljemo vam po prijavi.

Za nominalne članove udruge Biovrt, cijena radionice je 26 eur (195,90 kn).

 

KAKO SE PRIJAVITI:
Prijave su obavezne, a broj mjesta je ograničen.
Prijave primamo isključivo putem on-line prijavnice OVDJE.

Nakon prijave šaljemo vam podatke za plaćanje i račun na vaš e-mail.

KAKO SE DOLAZI DO IMANJA BIOVRT
Imanje se nalazi u Novom Selu Rok kraj Čakovca, u Međimurskoj županiji.
Prijevoz na imanje je u osobnoj organizaciji polaznika.
Ukoliko nemate mogućnost dolaska vlastitim prijevozom, moguće je povezati zainteresirane posjetitelje s onima koji dolaze osobnim autom i voljni su povesti suputnike – ukoliko će biti takvih prijava.
Detaljne upute za dolazak poslat ćemo vam mailom nekoliko dana prije edukacije.

Kokoši na vrtu? Nažalost NE!

Ovo je jedan kokot koji je sasvim slučajno završio na mom imanju – ali nažalost nije mogao tu ostati radi štete koju radi na vrtu. Pred nekoliko je dana dobio premještaj iz Biovrta.

Naime, početkom godine, ovaj je kokot u noći kad je bilo -8 završio sam na sredini ceste, a susjedov pas nije prestajao lajati radi toga. Zato je susjed da smiri psa negdje u ponoć pustio tog kokota u moje dvorište gdje držim patke. Očigledno su ga i bili napali psi, počupali mu perje s repa, pravo je čudo kako je preživio i ne znamo otkud je došao. I tak je taj kokot bio kod mene, čekala sam da netko dođe po njega. Naučio se je na imanje, jeo, spavao i boravio s patkama, ali nažalost kad bih ih pustila na vrt, za razliku od patki – kokoši rade štete.

Naime, indijske patke trkačice su lagane, zaobilaze biljke i samo glavama ispod malča traže hranu. Ali ne jedu biljke i ne uzurpiravaju tlo. Dakle bitno je i koja vrsta patki, nisu niti one sve iste. Indijske patke trkačice su idealne za suzbijanje puževa na vrtu (VIŠE).

Ali ne i kokoši. One su štetočine ne vrtu.

Kokoši su proaktivnije. Kao prvo – one čeprkaju (drbaju) po tlu – svojim jakim nogama i noktima one miču malč s gredica i miču gornji sloj tla – sve prodrbaju i sve pojedu – i gliste, i puževe, i kukce, ali i sve sjemenke, i mnoge biljke.

Tako je i ovaj jedan jedini kokot počeo raditi dar-mar u biovrtu – stalno sam ga morala tjerati s gredica luka i češnjaka koje su jako lijepo pomalčirane – malč je maknuo s gredica, pokljucao salatu…. micao malč s ostalih pomalčiranih gredica…Znam, nije on kriv što je kokot – ali na biovrtu s takvim ponašanjem nije mogao ostati.

I tako smo ga jučer ujutro ulovili i odnijeli k mami- ona ima 20-tak kokoši i manje jato pataka na imanju. Mislim, i treba kokot biti s kokošima, kod mene je počeo raditi reda s patkama, odnosno ganjati ih po dvorištu.

A siroče, tak je bio jadan prvi dan kod mame… kokoši su ga ganjale (to je normalno kad dođe neki “stranac”), a on siroče želio je biti s patkama – kad je bio toliko naučen na patke kod mene, da mu je to postalo prirodno. Ali patak na maminom imanju nije tako tolerantan kak moje patke, i mlati se s postojećim kokotom na imanju… pa ja i ovog tjerao. Na kraju je završio sam u kokošinjcu i sam s sobom pričao…. valjda kako mu je jadan život…
Za svaku prilagodbu u takvoj zajednici treba vremena, iskreno se nadam da će se kroz tjedan dana priviknuti i da će sve sjesti na svoje..

Ali čisto da znate – kokoši su super životinje, imate jaja, jedu mnoge nametnike – ali ne idu nikako na povrtnjak. Tu samo mogu napraviti velike štete. Moja mama poludi kad joj se neka kokoš provuče van iz dvorišta i završi na gredicama – ako ne reagira brzo – u stanju su uništiti sve.
Dakle kokoši mogu samo na površinu vrta tijekom zime – i to samo ako ništa ne raste na gredicama, i ako ništa nije posijano.

Ako imate pomalčirane gredice češnjaka i luka kao ja – bolje ne. Ako imate salatu – pozdravite se s njom.
Ako ste nešto posijali na površinu – kokoš će vam prodrbati tlo i često pojesti sjeme koje ste posijali, skupa s svim kukcima i glistama koje tu nađe. A nije mi iskreno drago niti da mi jedu gliste, one su mi dragocjeni radnici koji proizvode humus u vrtu. I sve će pomiješati, izvaditi, uništiti. Ovisi o tome koliko im vremena date da operiraju po gredicama.

Jedini način po meni kako imati kokoši na vrtu je – kokošji traktor, ili žičani tuneli oko vrta – ali dakle da ne mogu na gredice. Ili prekrijte sve gredice s agrotekstilom ili pak granjem, pa da ne mogu na gredice. Kokošji traktor je simpatična pomična građevina koju možete micati po imanju gdje želite da one drbaju – a ako ga ostavite na jednom mjestu dovoljno dugo – na tom tlu više neće biti niti travke – zato se i zove “traktor”.

Ili si ogradite povrtnjak – pa da kokoši mogu hodati po imanju – ali ne i po povrtnjaku. Uglavnom – nešto mora biti pritvoreno – ili vrt ili kokoši.

Inače, kokoši su idealne u uzgoju npr. lješnjaka – zato jer ljeskotoč preko zime živi u tlu – a kokoš drba tlo u potrazi za kukcima. Tako imate uistinu eko lješnjake, rješavate se nametnika i istovremeno kokoši gnoje tlo. I ne mogu tu napraviti nikakve štete.

Termini predavanja i razmjena sjemenja za proljeće 2023

Pozivamo vas da nam se pridružite na besplatnim predavanjima i razmjenama sjemenja  – u Lepoglavi i Donjoj Stubici, a 25.03. na razmjeni sjemenja u Zagrebu.

Ovog proljeća malo pauziramo s predavanjima i razmjenama sjemenja jer Silvija Kolar-Fodor upravo priprema novu knjiga o vrtlarenju i jer se bavimo uređenjem imanja za posjetitelje – stoga iskoristite ovu jedinstvenu priliku za sudjelovanje na predavanjima i razmjenama sjemenja uživo s nama 🙂

Predavačica Silvija Kolar-Fodor, biovrtlarka, autorica, aktivistica i predsjednica udruge Biovrt, otkriti će vam na koji sve način možete isplanirati i započeti vlastiti bioraznoliki vrt i uzgojiti obilje zdrave hrane – pa čak i ako trenutno nemate zemlju.

TERMINI PREDAVANJA

21.03.23. (utorak) od 18 sati – LEPOGLAVA – Predavanje i razmjena sjemenja
predavanje organizira Gradska knjižnica Ivana Belostenca Lepoglava, Hrvatskih pavlina 7 (u zgradi Turističko kulturno informativnog centra (TKIC) u centru Lepoglave)

23.03.23. (četvrtak) od 18 sati – DONJA STUBICA – Predavanje i razmjena sjemenja
predavanje organizira Pučko otvoreno učilište Donja Stubica, Knjižnica Donja Stubica, a održat će se u  prostoru Doma kulture, Golubovečka 5, Donja Stubica

Nakon predavanja održat će se i razmjena sjemenja, pa ponesite sa sobom i sjeme za razmjenu ako imate.

RAZMJENA SJEMENJA 25.03. U ZAGREBU

U subotu 25.03.23 sudjelujemo na ZMAG-ovoj velikoj razmjeni sjemena koju organiziraju u suradnji sa Zelenim inkubatorom u sklopu festivala Urbana džungla.

PROMENA LOKACIJE: kako će padati kiša ovaj vikend, događaj se seli na lokaciju u Medulićevu ulicu 6, Zagreb od 10-14h. (dakle neće biti na lokaciji u Botaničkom vrtu Biološkog odsjeka PMF-a na adresi Trg Marka Marulića 9A kako je prvotno planirano)

Razmjena je namijenjena OPG-ovima, vrtlarima i hobistima, a razmjenjivat će se brojne sorte sjemena iz organskog uzgoja. Bilo da ste početnik ili iskusni vrtlar, ovo je pravo mjesto za nabavu raznolikog sjemena povrća i cvijeća za vaš vlastiti vrt.
Za ulazak u botanički vrt potrebno je izdvojiti 1/2 eura za redovnu ulaznicu, no festival za prvih 100 posjetitelja osigurava besplatan ulaz.
Osim ZMAG-ove razmjene, Urbana džungla donosi niz zanimljivih i besplatnih radionica, a detaljan program dostupan je na stranici: www.urbanadzungla.hr.

 

 

O PREDAVANJIMA:

ZAŠTO I KAKO UZGAJATI VLASTITU (ORGANSKU) HRANU
Na predavanju “Zašto i kako uzgajati vlastitu hranu” ćete saznati kako (i zašto) uzgajati vlastitu zdravu hranu te kako je vrtlarenje više od pukog uzgoja hrane.
Predavačica Silvija Kolar-Fodor, biovrtlarka, autorica, aktivistica i predsjednica udruge Biovrt, otkriti će vam na koji sve način možete započeti vlastiti vrt i uzgojiti obilje zdrave hrane – pa čak i ako trenutno nemate zemlju.

OČUVANJE STARINSKIH SORTI I BIORAZNOLIKOST U VRTU
Na predavanju ćete saznati zašto je važno očuvanje starinskih sorti te kako i zašto kreirati bioraznoliki povrtnjak.  Predavačica će vam otkriti brojne zanimljive starinske sorte i biljke koje su nužne za zdravi bioraznoliki povrtnjak.

O PREDAVAČICI: Silvija Kolar–Fodor je autorica, biovrtlarka i aktivistica. Kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom. Autorica je knjige „Vrtlarenje u skladu s prirodom« i edukativnog portala www.biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima. Predsjednica je udruge “Biovrt – u skladu s prirodom” u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Međimurju i uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom u osnovne škole. Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije. Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama.
Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske utjecajne žene 2020. na području vodstva i inovacija, te nagrade Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020. u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom od 2012. inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

 

Krenimo zajedno u inspirativnu i obilnu novu vrtlarsku sezonu!

Prijavite se na besplatno gledanje dokumentarca “Dobri hrast” 15.-23.03.23.

„Dobri hrast“ novi je dokumentarni film o uslugama ekosustava, a snimila ga je Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode (www.medjimurska-priroda.info).
Predstavljen je prvog prosinca 2022. godine u Centru za kulturu Rudar u Murskom Središću.

Ekskluzivno vam omogućujemo pogledati ga besplatno online u suradnji javne ustanove Međimurska priroda s Udrugom Biovrt – u skladu s prirodom.

 

U ovom prekrasnom dokumentarcu Siniše Goluba sudjeluju veliki ljubitelji prirode Josip Ceilinger i Silvija Kolar-Fodor, te možete čuti njihove priče o njihovim načinima suradnje s prirodom i koje usluge njima pruža priroda.

Osim ovih priča, Siniša otkriva u dokumentarcu brojne druge usluge ekosustava i  objašnjava zašto nam je priroda i njeno očuvanje od izuzetne važnosti.

Dokumentarac traje 35:55 min.

 

Ovaj dokumentarac nije javno dostupan i ekskluzivno ćemo vam omogućiti njegovo gledanje idućih tjedan dana.

Sve što trebate napraviti je prijaviti se za gledanje dokumentarca putem online obrasca OVDJE i uskoro vam stiže poveznica za gledanje na mail.

 

Želite saznati više o zaštiti prirode? Besplatno se pretplatite You Tube kanal Međimurske prirode gdje možete pogledati brojne dostupne sadržaje. Pozivamo vas i aktivno uključiti se u zaštitu prirode. Postanite volonter, prijavite se na neku od volonterskih akcija i programa Međimurske prirode. Osobnim sudjelovanjem pomoći ćete prirodi Međimurja. Više o volonterskim akcijama saznajte na poveznici:

https://med-dvemi-vodami.info/prijava-za-volontiranje/

O prirodnoj baštini Međimurja može se mnogo naučiti i u Centru za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu (https://med-dvemi-vodami.info/). Pozivamo vas doći na Trg međimurske prirode 1, a stručni interpretatori Centra otkrit će vam brojne zanimljivosti biljnog i životinjskog svijeta s prostora između dviju rijeka, Mure i Drave. Čekaju vas i tajne drevnih hrastova Međimurja!

Poziv na predavanje i razmjenu sjemenja u Karlovcu 04.03.23. (sub)

Srdačno vas pozivamo na predavanje i razmjenu sjemenja s  Silvijom Kolar-Fodor koja ove subote dolazi u Karlovac.
Udruga Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode u subotu 04.03.2023. s početkom u 11 sati organizira predavanje “Kako isplanirati bioraznoliki povrtnjak”, a nakon predavanje održat će se i razmjena sjemenja.
Na predavanju će sudionici biti upoznati s planiranjem vrta na način da se dobro usklade biljke temeljem dobrosusjedskih odnosa, ali i na koji način uklopiti razne druge korisne biljke i cvijeće – a da kasnije u vrtu imamo čim manju štetu od bolesti i nametnika.
Nakon predavanja održava se razmjena sjemena, stoga ovu subotu rezervirajte za najbolji ulazak u novu vrtlarsku sezonu.
Predavanje je besplatno – ali svoje mjesto morate osigurati prijavom na e-mail eko-pan@eko-pan.hr
Svaki polaznik na dar dobiva paketić sjemena.

Mjesto održavanja: Ulica Stjepana Radića 12, Pan Karlovac (ulaz iz Tomislavove)

Razmjena sjemenja počinje poslije 12:30  sati i otvorena je za za svu zainteresiranu javnost. Na razmjenu ponesite sjeme iz svog vrta.
Dobro nam došli!
O PREDAVAČICI/VODITELJICI:
Silvija Kolar–Fodor, autorica, edukatorica, predsjednica i koordinatorica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”:
– od 2006. aktivno se bavi biovrtlarstvom, ima 16 godina iskustva na terenu na preko 4 ha površine na kojima održava biovrt, voćnjake, šumski vrt i istražuje i eksperimentira s raznim idejama i tehnikama biovrtlarstva
– od 2009. autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala kao autorica tekstova s dnevnikom “24 sata”, dnevnikom “Večernji list”, magazinom Jutarnjeg lista “D&D VRT”, časopisom Gospodarski list, Regionalnim tjednikom, Blogosferom Večernjeg lista….
Redovno educira, vodi projekte i radionice, održala je preko stotinu predavanja i razmjena.
Na Facebook stranici i u grupi Biovrt svakodnevno informira, savjetuje i nesebično pomaže vrtlare.