Kreirane školske banke sjemenja za budućnost u PŠ Novo Selo Rok i OŠ Vratišinec

Udruga Biovrt danas završava projekt „Školska banka sjemena za budućnost” u sklopu kojeg smo uz redovne nastavne biovrtlarske aktivnosti u PŠ Novo Selo Rok i OŠ Vratišinec oformili i dvije školske banke sjemena.

Kroz Edukacijski program na 6 predavanja sudjelovalo je 125 učenika obje škole, a na 28 vrtlarskih radionica i 6 terenskih edukacija sudjelovalo je 40 učenika koji su se educirali o vrtlarenju, bioraznolikosti i zaštiti okoliša. Održali smo i 7 volonterskih akcija na kojima je sudjelovalo preko 150 volontera te ostvareno preko 300 volonterskih sati.

Uveli su učenike u zaboravljen svijet baštine naše lokalne zajednice, povezujući djecu, učitelje, roditelje, volontere i mještane u zajednicu koja zajedno uči i unapređuje kvalitetu svog života. Osim u školskim vrtovima svake škole, učenike smo educirali i na terenskoj nastavi. Učili su o očuvanju bioraznolikosti kod ustanove Međimurska priroda u centru “Med dvemi vodami”, te na imanju Biovrt Silvije Kolar-Fodor.

Organizirali smo i terensku edukaciju na ekološkim međimurskim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ovima). To je bila odlična prilika da učenici nauče više o ekološkoj proizvodnji hrane te blagodati i važnosti raznolikog konzumiranja za naše zdravlje.

Silvija Kolar-Fodor je na završnim konferencijama  predstavila je nove banke sjemena u obje škole, novu edukativnu brošuru “Čuvajmo sjeme u svojim vrtovima”, te ju podijelila svim sudionicima događaja zajedno s paketićima sjemenja iz školskih banki sjemenja. Time širimo sjeme i u lokalne zajednice i potičemo zajednicu na uzgoj hrane i čuvanje sjemenja.

Udruga Biovrt je u sklopu projekta kreirala i edukativne alate: edukativnu društvenu memory igru „Čuvajmo sjeme u svojim vrtovima“ gdje će učenici vježbati i pamćenje i prepoznati bilje u različitim fazama rasta i njihovo sjeme. Silvija Kolar-Fodor napisala je istoimenu brošuru o skupljanju sjemenja najčešćih biljaka koje uzgajamo u vrtovima. Ovi trajni edukacijski alati obogatit će školski kurikulum učenjem na zabavan način generacijama učenika osnovnih škola u Međimurju i šire.

U sklopu projekta kreirali smo i edukativni video o skupljanju i čuvanju sjemenja te smo ga premijerno prikazali na konferencijama. Pozivamo i vas da ga pogledate na slijedećem linku:

Hvala svima koji su sudjelovali u ovom projektu! Ovakvim projektima s trajnim edukativnim alatima i s puno praktičnih znanja stvaramo nove osviještene generacije koji će moći i sami napraviti velike primjene u društvu!

Projekt “Školska banka sjemena za budućnost” traje od 08.11.2021.-31.08.2022. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Dr. Vinka Žganca Vratišinec. Projekt financijski podržavaju Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Grad Čakovec i Međimurska županija.

Održane završne konferencije projekta “Školska banka sjemena za budućnost” 24. i 25.08.2022.

Projekt “Školska banka sjemena za budućnost”  trajao je od 08.11.2021.-31.08.2022. a koji provodi udruga Biovrt u partnerstvu s I. Osnovnom školom Čakovec i njihovom Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Dr. Vinka Žganca Vratišinec.

Za kraj projekta održali smo dvije završne konferencije projekta, 24.08.22. u PŠ Novo Selo Rok i 25.08.22. u OŠ DR. Vinka Žganca Vratišinec.

U srijedu 24.08.22. u PŠ Novo Selo Rok sve prisutne (a u publici je bilo djece, roditelja, baka i djedova te i predstavnika međimurskih osnovnih škola) pozdravili su Branka Hranjec, koordinatorica projekta PŠ Novo Selo Rok i voditeljica projekta Silvija Kolar-Fodor.

U četvrtak 25.08.22. u OŠ Dr. Vinka Žganca Vratišinec sve prisutne (također djecu, roditelje i predstavnike međimurskih osnovnih škola) pozdravila je ravnateljica škole Maja Lukman Šprajc, koordinatorice projekta Sanja Ambruš i Dubravka Baksa te voditeljica projekta.

Voditeljica projekta i predsjednica udruge Biovrt Silvija Kolar-Fodor predstavila je aktivnosti koje smo proveli tijekom trajanja projekta  

Svim sudionicima projektnih aktivnosti podijelili smo potvrde o sudjelovanju.

Silvija Kolar-Fodor predstavila je nove banke sjemena u obje škole, novu edukativnu brošuru “Čuvajmo sjeme u svojim vrtovima”, te ju podijelila svim sudionicima događaja zajedno s paketićima sjemenja iz školskih banki sjemenja. Time širimo sjeme i u lokalne zajednice i potičemo zajednicu na uzgoj hrane i čuvanje sjemenja.

Nakon toga, predstavljena je edukativna društvena memory igra “Čuvajmo sjeme u svojim vrtovima”.  Svim prisutnim školama uručili smo po 1 primjerak igre na poklon, a koje će škole koristiti kao edukativni alat u provođenju nastavnih aktivnosti.

U obje škole svim sudionicima pokazali smo školski vrt i voćnjak te predstavili aktivnosti koje se provode u njima. Ponosimo se biovrtlarskom grupom učenika koji su tijekom cijelog ljeta održavali školski vrt i učili o njemu.

U obje škole održana je mala zakuska.

Na konferencijama su učenici igrali edukativnu društvenu igru “Upoznajmo biljno carstvo” pa su i svi sudionici imali prilike vidjeti uživo igranje same igre.

U sklopu projekta kreirali smo i edukativni video o skupljanju i čuvanju sjemenja te smo ga premijerno prikazali na konferencijama. Pozivamo i vas da ga pogledate na slijedećem linku:

Ovo nije kraj nego tek početak, kako i s aktivnostima u obje škole i sličnim akcijama, a nadamo se da će naše aktivnosti inspirirati i motivirati i druge škole na provođenje sličnih aktivnosti.

Hvala svima na sudjelovanju!

Više fotografija s održanih događaja pogledajte na sljedećim poveznicama:

https://www.biovrt.com/galerija/24-08-2022-zavrsna-konferencija-projekta-ps-nsr-skolska-banka-sjemena/
https://www.biovrt.com/galerija/25-08-2022-zavrsna-konferencija-projekta-os-vratisinec-skolska-banka-sjemena/

Projekt “Školska banka sjemena za budućnost” traje od 08.11.2021.-31.08.2022. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Dr. Vinka Žganca Vratišinec. Projekt financijski podržavaju Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Grad Čakovec i Međimurska županija.

Poziv na završne konferencije projekta „Školska banka sjemena za budućnost” 24. i 25.8.2022.

Udruga Biovrt nastavlja educirati i inspirirati o životu u skladu s prirodom.

Upravo završavamo projekt „Školska banka sjemena za budućnost” u sklopu kojeg smo uz redovne nastavne biovrtlarske aktivnosti u PŠ Novo Selo Rok i  OŠ Vratišinec oformili i dvije školske banke sjemena.
Kroz Edukacijski program na 6 predavanja sudjelovalo je 125 učenika obje škole, a na 28 vrtlarskih radionica i 6 terenskih edukacija sudjelovalo je 40 učenika koji su se  educirali o vrtlarenju, bioraznolikosti i zaštiti okoliša. Održali smo i 7 volonterskih akcija na kojima je sudjelovalo preko 150 volontera te ostvareno preko 300 volonterskih sati.
Uveli su učenike i u zaboravljen svijet baštine naše lokalne zajednice, povezujući djecu, učitelje, roditelje, volontere i mještane u zajednicu koja zajedno uči i unapređuje kvalitetu svog života. Kao edukativni alat koji će trajati generacijama, kreirana je i zanimljiva edukativna društvena igra i edukativna brošura.

Srdačno pozivamo predstavnike svih osnovnih škola da nam se pridruže na jednoj od konferencija, upoznaju se s aktivnostima projekta, obiđu školske vrtove i inspiriraju se za pokretanje sličnih aktivnosti u vašim školama.

Završne konferencije projekta održat će se:

– 24.08.2022.(srijeda) u prostoru Područne škole Novo Selo Rok, Maršala Tita 47,  40000 Čakovec, s početkom u 17 sati.,

– 25.08.2022.(četvrtak) u prostoru Osnovne škole Dr. Vinka Žganca Vratišinec, Školska 4, Vratišinec, 40315 Mursko Središće, s početkom u 17 sati

PROGRAM:

Voditeljica projekta Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge Biovrt u skladu s prirodom, Branka Hranjec, koordinatorica projekta u PŠ Novo Selo Rok te Sanja Ambruš i Dubravka Baksa, koordinatorice projekta u OŠ Dr. Vinka Žganca Vratišinec, ukratko će vam predstaviti projekt.

Predstavit ćemo vam edukativnu društvenu memory igru “Čuvajmo sjeme u svojim vrtovima”. Sve prisutne škole dobiti će po 1 besplatan primjerak igre.

Predstavit ćemo vam i edukativnu brošuru Čuvajmo sjeme u svojim vrtovima” Silvije Kolar-Fodor o skupljanju sjemenja s najčešćih biljaka koje uzgajamo u školskim vrtovima. Svi prisutni sudionici dobiti će po 1 besplatan primjerak brošure.

Slijedi premijera edukativnog videa projekta u kojem ćemo vam pokazati osnove o skupljanju sjemena te podjela potvrda o sudjelovanju svim učenicima koji su marljivo sudjelovali u projektnim edukacijskim aktivnostima.

Na kraju slijedi neformalno druženje uz zakusku i obilazak školskog vrta.
Očekivano trajanje: 1 sat.

Molimo vas da nam svoj dolazak obavezno najavite do 24.08. putem on-prijavnice na sljedećem linku: https://tinyurl.com/yckjmwt6

Veselimo se Vašem dolasku.

Tim udruge Biovrt

Poziv na četvrti Sajam razmjene sjemenja i predavanja u Drnišu 27.08.22.

Pozivamo vas da sudjelujete na četvrtom Sajmu razmjene sjemena u Šibensko-kninskoj županiji. U organizaciji Ekološke udruge „Krka“ Knin održat će se 27.8.2022. (subota) s početkom u 10 sati u predvorju kino-kazališne dvorane Ivana Meštrovića, na adresi Kralja Zvonimira 8, Drniš.

Projekt „Sajam razmjene sjemena u Drnišu“, kojeg financira Šibensko-kninska županija, je edukativni jednodnevni sajam razmjene autohtonog i introduciranog sjemena (povrće, voće, cvijeće, ljekovito i aromatično bilje). U sklopu sajma osim slobodne razmjene sjemena održat će se stručna predavanja na temu „Permakultura i regenerativna poljoprivreda, „Bioraznolikost od sjemena do stola“ te „Zašto i kako uzgajati vlastitu hranu“.

Prvi Sajam razmjene sjemena održan je 2019. godine u Kninu. A kako je ideja da se svake godine održava u drugom gradu/općini u Šibensko-kninskoj županiji, drugi Sajam je održan 2020. godine u Šibeniku, a treći u Općini Promina, u Lukaru 2021. godine te smo tako nastavili tradiciju.

Svi događaji su otvoreni i besplatni za javnost.

Program četvrtog sajma je slijedeći:
• Stručno predavanje „Permakultura i regenerativna poljoprivreda“ – Hrvoje Bota – Održivo d.o.o. iz Splita; 10:00 – 10:45h.
• Pauza: 10:45 – 11:00h.
• Stručno predavanje „Bioraznolikost od sjemena do stola“ – Hrvoje Bota – Održivo d.o.o. iz Splita; 11:00 – 11:45h.
• Pauza: 11:45 – 12:00h.
• Stručno predavanje „Zašto i kako uzgajati vlastitu hranu“ – Silvija Kolar–Fodor – udruga “Biovrt –u skladu s prirodom“; 12:00 – 13:00h.
• Slobodna razmjena sjemena; 13:00 – 14:00h.

Ciljevi projekta su razmjena sjemena te širenje i očuvanje povrtnih, voćnih i ostalih biljnih ljekovitih i aromatičnih vrsta te sorti na području Šibensko-kninske županije, upoznavanje stanovnika s načinima njegovanja bioraznolikosti u vrtu te sa pojmovima permakulture i regenerativne poljoprivrede.
Projekt je isto tako namijenjen poticanju poljoprivredne djelatnosti i podizanju svijesti o važnosti očuvanja sjemena.

O predavačima:

Hrvoje Bota diplomirani je inženjer arhitekture i vlasnik društvenog poduzeća „Održivo“ d.o.o. – ured za permakulturni dizajn, arhitektonsko projektiranje i urbanističko planiranje. Tvrtka je usmjerena na društveno i ekološki savjesno poslovanje i projektiranje životnog okoliša. Kroz više od 10 godina aktivnog rada u arhitektonskom projektiranju te prostornom i urbanističkom planiranju, Bota je sakupio niz znanja i vještina potrebnih za vođenje profesionalnog, kvalitetnog i inovativnog projektantskog ureda. Gradeći interes prema društveno i okolišno orijentiranom oblikovanju, savladava alate održivog dizajna koje primjenjuje u izradi arhitektonskih i urbanističkih projekata kao i projekata permakulturnog oblikovanja.

Silvija Kolar–Fodor je autorica, biovrtlarka i aktivistica. Kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom. Dobitnica je prestižne nagrade Mreže hrvatskih žena „Hrvatske utjecajne žene 2020.“ na području vodstva i inovacija, te nagrade National Geographica „Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020.“ u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.
Autorica je knjige „Vrtlarenje u skladu s prirodom« i edukativnog portala www.biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima.
Predsjednica je udruge “Biovrt – u skladu s prirodom” u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Međimurju i u škole uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom.
Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije. Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Ovim putem pozivamo izlagače, građane koji imaju autohtono sjemenje za razmjenu da se prijave za sudjelovanje na Sajmu razmjene sjemena na telefon 022/664-608 ili e-mail: ekoloska.udruga.krka@si.t-com.hr te da svojim prisustvom obogate ponudu sjemena.

Ukoliko ne možete prisustvovati Sajmu, sve sjemenje možete predati u ured udruge na adresi Tvrtkova 3, Knin – radnim danom od 08-18 sati.
Pridružite nam se kako bi ovaj koristan projekt postao i ostao tradicionalan.

Svaki sudionik Sajma na poklon će dobiti paketić sa sjemenom, a izlagače sjemena nagradit ćemo knjigom Silvije Kolar- Fodor pod nazivom „Vrtlarenje u skladu s prirodom“.

Veselimo se ponovnom druženju!

Možemo li dalje gurati glave u pijesak?

Kad će ta kiša? Priroda je na izmaku snaga.

Možemo li i dalje gurati glave u pijesak pretvarajući se da se ništa ne događa?

Ovu ću godinu pamtiti kao jednu od najekstremijih – što se tiče razdoblja suša i vrućina. Prvu smo sušu imali u ožujku, pa u svibnju, pa u lipnju, srpnju, kolovozu…. popraćeno jako dugim razdobljima visokih temperatura. Ne, iako je vrućina normalna u ljeto – ovako duga razdoblja suša i vrućina ipak nisu nešto “normalno i uobičajeno”.
Iako vidim da kiša pada i ponekim dijelovima zemlje (blago vama!), kod mene nije bilo poštene kiše već 2 mjeseca!

U dijelovima Međimurja posljedice ekstremnih vrućina i suše jako su vidljivi – usjevi poput kukuruza su doslovno izgorjeli na suncu. Na dijelovima gdje je ilovača kao kod mene još se nekako drže, mada se vidi kako su biljke spaljene u donjem dijelu i kako prisilno dozrijevaju radi vrućina, dok u dijelovima Međimurja gdje je tlo propusnije i slabije zadržava vlagu, vidi se kako je kukuruz stao s rastom i kako je doslovno izgorio, bez praktički nikakvog uroda.

Prognoze nam stalno obećavaju kišu, već 2 mjeseca, ali ona nikako da padne. Zove me prošli tjedan prijateljica i veli mi – po prognozi kod vas pada teška kiša (heavy rain) – a kod nas vedro i niti kapi. Evo na fotografiji ispod jednog dana kako je to izgledalo – sve oko mene neki oblaci, netko je valjda i dobio kišu – a kad sam pogledala ravno gore – iznad mene vedro!

Vrt se još dobro drži radi toga što je prekriven malčem i dizajniran tako da ljeti biljke malo zasjenjuju dio vrta – ali dio je zaostao s rastom. Opet, kako nam prognoze obećavaju kišu, sve si mislim, još ću malo pričekati pa neću sad zalijati papriku kad će uskoro kiša…. a opet kiše nema…. a sad je stvarno sve na izmaku snaga, paprike sam konačno sad zalijala jučer jer više ne vjerujem prognozama koje najavljuju pljuskove.

Životinje su na izmaku snaga. Pticama redovito ostavljam vodu na 2 pojilice, a zeko koji mi je pasao mahunarke krenuo je jesti plodove rajčica koliko je žedan. Voluharice su mi počele jesti korijenje tikvi i mahunarki i tako uništavaju biljke na vrtu i u pergoli – što mi je posebno žao. Ostavila sam im 2 male posude s vodom i nekoliko jabuka po pergoli, u nadi da će krenuti na to i ostaviti biljke na životu – jer jednom kad pregrizne korijen, suši se cijela biljka.

I eto, loše je. Doduše, jako sam zahvalna svem obilju koje imam unatoč ovim ekstremima, ali ne mogu reći nikako da je globalno situacija ok. Prilično sam iskreno bila šokirana izjavama mnogih na društvenim mrežama da eto – ništa se ne događa, “klimatske promjene” vele su samo zavjera i izmišljotina, nečija kriva računica… … to možda može netko reći tko ljeti sjedi ispod klime, pa mu nije vruće – ali ako pogledate biljke i životinje koje trpe posljedice ovih ekstrema, to nikako nije tako.

Ako samo pogledamo koliko zadnjih 20-tak godina imamo ranije berbe grožđa i kukuruza – koji prisilno dozrijevaju radi ekstrema – svima koji rade na zemlji je jasno da ovo nije nikakva izmišljotina i da je situacija alarmantna – i da se sve mijenja radi toga. Ekstremno hladna proljeća i kasni mrazevi postali su normala, a ne izuzetak, ekstremne suše i vrućine postale su dugoročne redovite pojave, a ne tek povremeno izmjerena visoka temperatura – a ljudi koji rade na zemlji to najbolje vide i osjećaju.

I to zahtijeva hitne prilagodbe u načinu uzgoja hrane. To uz brojna nevremena s tučom izaziva gubitke kod mnogih, povećane troškove, veća ulaganja…. stoga ne možemo i dalje očekivati da nam poljoprivrednici i dalje “serviraju” jeftinu hranu – a da istovremeno njihovo zanimanje bude i dalje najpotcijenjenjije i najmanje plaćeno, dok neke druge grane budu ultra puno plaćene – a ti isti dobro plaćeni ljudi i dalje očekuju jeftinu hranu. Ne – takav sustav stvarno nije pošten prema onima koji rade jednu od najbitnijih stvari – proizvode hranu bez koje čovječanstvo ne može preživjeti. Ok, postoji i previše loših načina na koji se to radi, ali to je možda tema i smjer za neku sasvim drugu raspravu.

Uglavnom, čekaju nas brojni novi izazovi, a bez prihvaćanja osobne odgovornosti za stanje ovog Planeta neće biti pomaka na bolje. Jer da, svi mi svojim osobnim izborima svaki dan itekako odlučujemo kakva će biti budućnost ovog Planeta. Način na koji uzgajamo hranu i kome novac dajemo za hranu – to je onda sustav koji podržavamo i financiramo, omogućavamo da se i dalje širi i razvija.

Da, na globalne promjene klime utječu i prirodni faktori, nisu promjene samo radi čovjeka, ali tvrditi da to uopće nije do nas nego samo prirodno je ekstrem i negiranje očiglednog. Imamo način poljoprivrede koje uništava tlo i okoliš, posjekli smo masu šuma koje imaju itekako važnu funkciju u regulaciji klime na planeti, zasipali smo u ocean miljune toma plastike tako da oceanom pluta otok plastike veličine tri Francuske… ali stavovi i ponašanja da “nije do nas” i “mi možemo komotno po starom bez ikakvog osjećaja odgovornosti i obijesno prema prirodi i ograničenim resursima” samo pogoršavaju situaciju.
Nikako se ne mogu složiti s time i neopisivo me rastužuje činjenica kako neki mogu kriviti samo prirodne procese i ne sagledati koliko je čovječanstvo dijelom odgovorno za situaciju koju imamo. Ne potpuno, ali itekako postoji i dio promjena za koje je itekako odgovorno nesavjesno čovječanstvo.
S druge strane, drugi je ekstrem što neki samo krive zlonamjerne pojedince u sustavu i globalne agende. I jedan i drugi ekstrem isključuje našu vlastitu odgovornost iz jednadžbe. A tada ne radimo ništa – nego samo kukamo i ne tražimo rješenja. Naravno, mislim da nije u redu da se trenutna situacija iskorištava od strane interesnih skupina koje nam prodaju lažna “zelena rješenja” (tzv. Greenwashing) i besmislena “klimatska” ograničenja ljudima koja neće biti jednaka za sve, to nisu rješenja za budućnost. Ali, ne možemo niti dalje po starom i trebamo naći nova, smislena rješenja ako želimo i dalje opstati na ovom Planetu. A to znači da moramo mijenjati i sebe.

Stoga mislim da smo dovoljno dugo gurali glave u pijesak i čekali da tamo neki političari, zakoni, udruge, pojedinci nešto naprave za nas… ne, svi mi kreiramo svijet u kojem živimo i svi smo mi odgovorni za stanje ovog Planeta.

Mene nitko ne mora za ništa uvjeravati i zavaravati, promatram i živim s prirodom i nitko mi ne može reći sa da u pozadini svega samo nekakve zavjere i nečija kontrola klime. Priroda je prekompliciran sustav i reagira na sve što svi radimo. Ako prema teoriji kaosa zamah krila leptira na jednom kraju svijeta može uzrokovati uragan na drugom kraju svijeta, tako isto je i veliki utjecaj 8 miljardi pojedinaca i svega što radimo na ovoj planeti. Stoga nemojmo odbacivati vlastitu odgovornost i izvlačiti se na neke zle moćnike – nisu samo oni krivi – i mi smo. Isto tako unatoč svemu možemo biti i dio rješenja..

Prvi je korak izlazak iz zone komfora. Ja sam iz nje izašla pred 16 godina kad sam odlučila uzgajati vlastitu hranu na održivi način i time doprinijeti i mom zdravlju i stanju Planeta. Odlučila sam biti dio rješenja, a ne problema, napraviti koliko god mogu – jer da, svaki je pojedinac bitan.

Drukčije ne bih mogla živjeti na ovom Planetu.