Pridružite nam se u kampanji “Uklonimo prepreke za ekološku budućnost”

Ekološke poljoprivrednike u RH muče brojni problemi u obavljanju svoje djelatnosti, pa čak i da registriraju istu.
Sukladno Zelenom planu EU i Strategiji od polja do stola, trebali bi do 2030. godine povećati površine pod ekološkom proizvodnjom s sadašnjih 7 na 25%. S hrvatskim procedurama i administracijom to je nemoguće, jedino ako ćemo umjetno podizati brojke upisom pašnjaka i livada pod eko proizvodnju. Zar nam je to stvarno u interesu?

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom u partnerstvu s Hrvatskim savezom udruge ekoloških proizvođača provodi projekt „Budućnost je ekološka“ gdje nam je jedan od ciljeva doprinijeti razumijevanju specifičnih problema s kojima se susreću ekološki proizvođači i ukazati na potrebu njihovog cjelovitog rješavanja.

Upravo radimo veliko istraživanje o problemima ekoloških poljoprivrednika, a o svim onim najčešćim ćemo vas informirati po završetku istraživanja.

Pokrenuli smo i javnu kampanju s videom o problemima registracije bio raznolikih imanja kao ekoloških, a koji možete pogledati na poveznici:

Ovime pozivamo sve sadašnje, bivše i buduće ekološke poljoprivrednike da nam se pridruže u kampanji te nam u komentaru ispod videa, na društvenim mrežama udruge Biovrt ili Hrvatskog saveza udruge ekoloških proizvođača, ili pak u online upitniku jave njihova iskustva i probleme oko eko proizvodnje.
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdCLGjeS8v9wwgdooqvZ-Ip8FbtaORLY30mHB83q346HtsuAg/viewform

Vjerujemo da je ekološka poljoprivreda poljoprivreda budućnosti, ali da bi ona stvarno mogla zaživjeti u RH, potrebno je hitno ukloniti nepotrebne prepreke koje koče ekološke poljoprivrednike.

Pridružite nam se u dizanju svijesti o tome, kako bismo svi zajedno doprinijeli bolje ekološke budućnosti za sve nas.

Održane 3 volonterske akcije u sklopu projekta “Školska banka sjemena za budućnost”

30.04.22. VOLONTERSKA AKCIJA U PŠ NOVO SELO ROK

U subotu 30.04., u sklopu projekta „Školska banka sjemena za budućnost“, udruga Biovrt je zajedno s partnerskom školom na projektu – Područnom školom Novo Selo Rok organizirala volontersku radnu akciju. Zajedno s školskim osobljem Područne škole N.S.Rok, učenicima i njihovim obiteljima uredili smo postojeći školski vrt i voćnjak te uredili prostor oko nove učionice na otvorenom.

U školski smo voćnjak posadili nove stupaste i patuljaste jabuke, pa tako još više povećali raznolikost voća u našem školskom voćnjaku, a ispod voćaka smo napravili nove gredice na koje smo presadili vrtne jagode. Posadili smo i dodatno ukrasno grmlje u našu živicu za korisne kukce i ptice, dok smo postojeću obrezali i oplijevili. Nedavno je školsko dvorište bogatije i za učionicu na otvorenom, a u subotu su volonteri oko učionice navozili i poravnali zemlju te ju tako pripremili za izvođenje nastave na otvorenom.

Više fotografija: https://www.biovrt.com/galerija/ps-novo-selo-rok-volonterska-akcija-30-04-22-projekt-skolska-banka-sjemena-za-buducnost/

10.05.22. VOLONTERSKA AKCIJA U OŠ VRATIŠINEC

U utorak 10.05., u sklopu projekta „Školska banka sjemena za budućnost“, udruga Biovrt je zajedno s partnerskom školom na projektu – Osnovnom školom D. Vinka Žganca Vratišinec organizirala volontersku radnu akciju. Zajedno s školskim osobljem, učenicima i njihovim obiteljima uredili smo postojeći školski vrt i voćnjak te posadili živicu za korisne kukce i ptice.

U školski smo voćnjak posadili nove stupaste i patuljaste jabuke, pa tako još više povećali raznolikost voća u našem školskom voćnjaku. U dijelu školskog dvorišta posadili smo mnoštvo različitog ukrasnog grmlja i tako kreirali živicu za korisne kukce i ptice. Ova živica cvast će tijekom cijele sezone, neko grmlje imat će i bobice, pa će tako osigurati hranu i pomoći u preživljavanju brojnim korisnim kukcima i pticama. Uz već postojeće sadržaje – školski vrt, hotel za korisne kukce i mali voćnjak, ova živica još je jedan edukativni element u školi koji će educirati učenike škole o očuvanju bioraznolikosti.

Naš je školski vrt bogatiji za nekoliko sorti povrća, a koje smo dobili od obitelji učenika na čuvanje u našem školskom vrtu. Sve to smo posadili u našem školskom vrtu.

Više fotografija: https://www.biovrt.com/galerija/os-vratisinec-volonterska-akcija-10-05-22-projekt-skolska-banka-sjemena-za-buducnost/

14.05.22. VOLONTERSKA AKCIJA U BIOVRTU

U subotu smo održali volontersku akciju u sklopu projekta “Školska banka sjemena za budućnost” .
U dobrom društvu volontera pripremili smo gredice za sjetvu i održavanje starinskih sorti u Biovrtu, pripremili sijeno i novi prostor za sadnju.
Nakon ručka održali smo i razmjenu presadnica, a druženje se je nastavilo prilično dugo. Kako i ne bi, kad su se okupili prekrasni ljudi s mnogo zajedničkih interesa i tema za razgovor, a vrijeme nam je preletjelo jako brzo.

Više fotografija: https://www.biovrt.com/galerija/volonterska-akcija-u-biovrtu-14-05-22-projekt-skolska-banka-sjemena-za-buducnost/

Hvala svima na zajedničkom druženju i stvaranju, školski vrtovi i ostali sadržaj u okolišu škola koji smo svi zajedno napravili stoje na ponos cijele lokalne zajednice, a edukativni sadržaji koje stvaramo u njima odgajati će o životu u skladu s prirodom i ove i buduće generacije škole.

Svi su volonteri dobili na poklon majicu projekta i sjeme iz Biovrta, a ovime vam svima želimo još jednom od srca zahvaliti na pomoći i angažmanu.

Kako pripremiti krem juhu od koprive

Jedno od omiljenih proljetnih jela od samoniklog bilja mi je krem juha od koprive.

Ovo jelo je vrlo jednostavno, a vrlo zdravo za vas. Naime, kopriva je izuzetno bogata mineralima i vitaminima, upravo je ono što nam treba na proljeće nakon osiromašene zimske prehrane. Tako nam upravo kopriva podiže imunitet, jača i osnažuje organizam. Pomaže između ostalog kod alergija i kod anemije i općenito je prava blagodat za vaš organizam

A u ovom obliku, krem juhu možete dati i djeci bez da će odbijati tu hranu.

Koprivu beremo samo kad je mlada i sočna i prije nego ode u cvat, i to samo mekane vrhove. Također je naravno bitno da nije u blizini polja koja se prskaju pesticidima, zagađenih vodotokova ili pak prometnica, kako bi izbjegli zagađenja. Najbolje je osigurati joj neki kutak na vlastitom imanju, a najviše voli polušumsko stanište.

Za krem juhu potrebno je:
–    Luk
–    Krumpir
–    Kopriva
–    Sol i začini

Recept je vrlo jednostavan: popržite luk na ulju i nakon toga dodajte vodu i krumpir narezani na kockice te začinite po želji. Ja često s lukom popržim i nasjeckanu papriku i dodam još peršin u juhu.

Dok je krumpir praktički već kuhani, dodajte mladu opranu koprivu. Tada do vrha napunite i vodu te nek se sve skupa to zavrije.

Količine koje ja stavljam su mi odokativne – računajte otprilike 1/3 lonca krumpira. Vodu dodajte po potrebi i time regulirajte koliko će biti gusta juha. Naberite barem 15-20-tak vrhova koprive za jednu juhu za 4 osobe, a može i više.

Nakon što sve s koprivom to zavrije nekih 5 minuta, sve dobro usitnite štapnim mikserom i možete poslužiti vašu super zdravu juhu. Neki dodaju i vrhnje za kuhanje u krem juhe – ali ova juhica je prefina i samo s koprivom i krumpirom.

Naravno, da bi juha stvarno bila zdrava, i svo ostalo povrće u juhi najbolje da je iz organskog uzgoja.

Održan okrugli stol “Kako sačuvati tradicijske sorte i pokrenuti proizvodnju sjemenja”

Udruge Biovrt – u skladu s prirodom i Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, u utorak 03.05.2022. u sklopu projekta “Budućnost je ekološka” organizirale su okrugli stol “Kako sačuvati tradicijske sorte i pokrenuti proizvodnju sjemenja”.

Tijekom rasprave o novom Nacionalnom akcijskom planu razvoja ekološke poljoprivrede u razdoblju od 2023. do 2030. godine te kroz sudjelovanje u provedbi Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u RH, uvidjeli smo kompleksnost tematike očuvanja tradicijskih sorti i pokretanja proizvodnje sjemenja te potrebu za pokretanjem dijaloga među različitim institucijama i tijelima odgovornim za planiranje i provedbu budućih strategija. Zato smo na ovom okruglom stolu okupili predstavnike udruga koje se bave ekološkom proizvodnjom i očuvanjem bioraznolikosti, predstavnike Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu, Savjetodavne službe, certifikacijskih tijela i  predstavnike poljoprivrednih proizvođača.

Novim izmjenama Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja uneseno je niz izmjena sa ciljem pokretanja sjemenske i rasadničarske proizvodnje koje u Hrvatskoj značajno nedostaje, posebno u sektoru povrćarstva i ekološke proizvodnje. Na inicijativu Ministarstva poljoprivrede u planu je formiranje nove sortne liste na nacionalnoj razini kojom bi se dodatno olakšalo održivo korištenje tradicijskih sorti i otvorila mogućnost za njihovo uključivanje u proizvodnju, što je posebno značajno za ekološki sektor. Iako je novi zakon na snazi, prateći pravilnici tek su u izradi pa je puno toga još potrebno raspraviti kako bi novi sustav bio primjenjiv u praksi.

Pozdravljamo predloženi način registracije tradicijskih sorata na novu sortnu listu koji bi prema prezentaciji Ministarstva poljoprivrede trebao biti vrlo jednostavan i gdje bi troškovi trebali biti svedeni na minimum. Pozitivni pomaci vidljivi su i u pogledu raspisivanja natječaja za poticanje sjemenarske i rasadničarske proizvodnje, te se sada iskreno nadamo da će potrebni pravilnici čim prije stupiti na snagu kako bi sljedeću sezonu zainteresirani poljoprivrednici dočekali spremni za pokretanje proizvodnje.

Programom očuvanja i održivog korištenja biljnih genetskih izvora predviđena je uspostava sustava kojim bi tradicijske sorte osim u banci biljnih gena bile čuvane i na poljoprivrednim gospodarstvima. Planirano je da dio sorata iz kolekcije banke biljnih gena bude upisan na novu sortnu listu kako bi se otvorila mogućnost njihovog vraćanja u proizvodnju.

Da bi ova priča zaživjela na način kako je to sada zamišljeno, očekujemo suradnju svih bitnih dionika, pa tako i Uprave za ruralni razvoj ključne za formiranje natječaja i financiranje aktivnosti. Oni se do sada nisu odazvali našim pozivima, te se nadamo uspostavi dijaloga u budućnosti.