veljača 2022 - Biovrt - u skladu s prirodom

Poziv na online predavanje “Zašto i kako uzgajati vlastitu hranu” 03.03.22. u 19 sati

Pozivamo vas da s nama naučite više o važnosti uzgoja zdrave hrane i inspirirate se za kreiranje vlastitog vrta.

 

Na predavanju “Zašto i kako uzgajati vlastitu hranu” ćete saznati kako (i zašto) uzgajati vlastitu zdravu hranu te kako je vrtlarenje više od pukog uzgoja hrane.

Predavačica Silvija Kolar-Fodor, biovrtlarka, autorica, aktivistica i predsjednica udruge Biovrt, otkriti će vam na koji sve način možete započeti vlastiti vrt i uzgojiti obilje zdrave hrane – pa čak i ako trenutno nemate zemlju.

 

Predavanje je besplatno uz prethodnu prijavu putem online prijavnice OVDJE. 
Poveznicu za gledanje primit ćete na vaš e-mail, stoga pazite da upišete ispravno vašu e-mail adresu u prijavnicu.

Prijave za predavanje se primaju do 03.03. u 12 sati, broj mjesta je ograničeni.

 

Inspirirajte se uz Silviju Kolar-Fodor za najbolju vrtlarsku godinu vašeg života i započnite vašu najljepšu životnu avanturu 🙂

Naručite kalendar iz Biovrta za 2022. godinu

Za 2022. godinu štampali smo zidni kalendar s fotografijama i vrtlarskim savjetima Silvije Kolar-Fodor.

Kalendar je u boji i sadrži 16 strana dimenzija 23*16 cm.

Uz prekrasne fotografije iz Biovrta, tu su i mjesečni vrtlarski savjeti. Uz svaki mjesec na kalendaru stoji kratki podsjetnik u nekoliko rečenica o najaktualnijim vrtlarskim radovima. Tako ćete se osigurati da uz naše savjete obavite vrtlarske poslove na vrijeme.

Uz svaki naručeni kalendar pripremili smo vam i poklon – komplet sjemenja po izboru. Birate između 6 prigodnih kompleta sjemenja: Divne rajčice za vrt, Divne rajčice za uzgoj u teglama, Šareni vrt, Ljekoviti vrt, Najbolja vrtlarska godina, a imate opciju i sami odabrati sadržaj svoj paketića u paketiću „Moj vrtlarski izbor“ .

KAKO NARUČITI KALENDAR IZ BIOVRTA:
Cijena kalendara je 50 kuna + troškovi dostave. Plaćanje se vrši po ponudi na račun.

Kalendar možete naručiti putem narudžbenice OVDJE. 

Dostava je Hrvatskom poštom ili Overseas expressom.
1. Preporučena pošiljka Hrvatske pošte, cijena slanja je 25 kn. Pošiljku donosi poštar ili je naknadno podižete na pošti.

2. Dostavna služba Overseas express, dostavljaju u roku 24-48 sati direktno na željenu adresu, cijena pošiljke do 1 kg je 28 kn (za otoke i posebna mjesta dostave (poslije Ploča do Dubrovnika) + 25%). Šalju vam SMS na dan dostave o okvirnom vremenu isporuke.
Kod slanja Overseasom postoji i opcija plaćanja pouzećem (plaćanjem pošiljke kod primitka). Opcija slanja pouzećem je 8 kn skuplja.

Ova posebna ponuda kalendara uz poklon paketiće sjemenja traje od 14.02.-10.04.2022. godine.

Kalendar možete naručiti putem narudžbenice OVDJE. 

Pogledajte i kako izgleda cijeli kalendar iz Biovrta za 2022. godinu:


NAŠ POKLON ZA VAS: UZ NARUDŽBU KALENDARA MOŽETE ODABRATI JEDAN OD SLJEDEĆIH POKLON PAKETIĆA (KOMPLETA) SJEMENJA:
(klikom na svaki pojedinačni naziv u popisu možete pogledati svaku vrstu s popisa i saznati više o uzgoju

1. “Divne rajčice za vrt”
U niskom smo startu za sjetvu. Nakon chillijja, patlidžana i paprika koje sijemo u veljači – na red stižu i rajčice.
Mi ih sijemo sredinom ožujka – a da bi vas potaknuli na uzgoj vlastitih presadnica – uz kalendar vam u ovom paketu poklanjamo čak 7 različitih sorti rajčica za uzgoj na otvorenom:
– Rajčica crvena velika
– Rajčica crveno-roza velika
– Rajčica mali crveni jabučar
– Rajčica za umake mix (velike mesnate sorte)
– Rajčica sitna koktel (cherry) – crvena, tamnocrvena i žuta mix
– Rajčica Azoychika (žuta)
Rajčica Brad’s Atomic grape

2. “Divne rajčice za uzgoj u teglama”
U ovom kompletu su rajčice pogodne za uzgoj na prozorskim daskama (prve 2) i na terasama i balkonima. Odlične su za uzgoj u teglama – a tako se u uzgoju mogu okušati i oni koji nemaju vrt, ili pak ako želite imati rajčice stalno na dohvat ruke.

– Rajčica žuta balkonska
– Rajčica crvena balkonska
– Rajčica niska “Lea”
– Rajčica niska “viseća”
– Rajčica niska zelena “Lime green” (zeleni jabučar)
– Rajčica niska koktel zelena – Green Doctors
Rajčica niska crvena većih listova  (crveni jabučar)

 

3. “Šareni vrt”
Poklon komplet od 7 različitih vrsti cvijeća koje ima jako korisnu ulogu u vrtu i za vas i za sav živi svijet u vrtu.

Vrt (uključujući i sam povrtnjak) tijekom cijele godine može biti ispunjeni šarenim prekrasnim cvijećem koje nije samo hrana za dušu vrtlara dok uživa u njihovoj ljepoti. Cvijeće ima bitnu i višestruku ulogu – pomaže opstanku brojnih korisnih kukaca pružajući im i zaklon i hranu, oporavlja ili čak i gnoji tlo. Odabrali smo cvijeće koje će zašareniti vaš vrt tijekom cijele vrtlarske sezone te postati prava oaza bioraznolikosti.
.
– Echinacea purpurea (crvena, žuta i narančasta mix)
– Djevojačko oko – Coreopsis grandiflora
– Vrtni sljez (Alcea rosea)
– Mak poljski, mak turčinjak – Papaver rhoeas
– Uresnica, Kozmos – Cosmos sulpjureus (žuti i narančasti mix)
– Srebrenka – dukati – Lunaria biennis
Gaillardia visoka


.
4. Ljekoviti vrt
Poklon komplet od 7 različitih vrsti ljekovitog bilja koje je neprocjenjivo za svaku kućnu biljnu ljekarnu za liječenje brojnih tegoba – ali i za zdravlje i ravnotežu u vrtu.
.
– Crni sljez – Malva sylvestris
– Bijeli sljez – Althaea officinalis
Slatki pelin (Artmeisia annua)
– Neven – Calendula officinalis
– Povratić – Tanacetum parthenium
– Matičnjak – Melissa officinalis 
– Oman (Inula helenium)


.
5.”Najbolja vrtlarska godina”
Poklon komplet sadrži 7 različitih vrećica sjemenja. Radi se o izboru osnovnih vrsta koje se uzgajaju u svakom vrtu – od svega pomalo za obilje u vrtu 🙂
.
– Rajčica mix (mješavina najmanje 3 različitih sorti rajčice)
– Paprika slatka mix (mješavina najmanje 3 različitih sorti slatke paprike)
– Patlidžan mix (manje vrste mix)
– Chilli papričice mix (mješavina najmanje 4 različitih sorti chilli papričica)
– Salata starinska ljetna mix (Lactuca sativa)
– Rukola, rikula, riga – Eruca sativa
– Loboda jestiva (Atriplex hortensis)

  

.
6. Moj vrtlarski izbor
Poklon paket sadrži 5 različitih vrsti sjemenja koje sami birate s popisa svih dostupnih vrsti u našem katalogu na www.biovrt.com/katalog.

 

Kalendar možete naručiti putem narudžbenice OVDJE. 

 

Želimo vam puno radosti, inspiracije i obilja u novoj vrtlarskoj sezoni!

Zašto i kako posaditi proklijali luk

Tijekom zime i početkom proljeća nerijetko nam se dogodi da nam luk koji smo pobrali prošle godine počne klijati.
Nemojte ga nikako bacati, jer i takav luk možete konzumirati. Svi zeleni dijelovi luka su jestivi, ne morate brinuti kao kod recimo zelenih dijelova krumpira.

A ako imate dovoljno luka na zalihi, ove proklijale primjerke možete i posaditi. Moja je baka uvijek u rano proljeće znala posaditi te velike proklijale lukove i uskoro smo imali mladi luk. A kad posadite veliki luk, za razliku od lučica luka iz kojih izraste po jedna biljka, iz velikog luka nerijetko izraste više mladih biljaka luka u skupini. Tada možete i samo dio mladih biljaka iz skupine pobrati, ne morate sve pobrati odjednom.

Ja sam ove godine sredinom veljače takav luk posadila posvud po vrtu gdje je bilo mjesto i to ne na zasebne gredice, nego na gredice jagoda. Naime, uvijek se nađe mjesto između pojedinačnih biljaka jagoda, a osim toga, jagode i luk (ili češnjak) dobra su kombinacija. Naime, luk i češnjak sadrža sumpor, koji djeluje protiv gljivica sive pljesni koja često napada plodove jagode.

Kod sadnje je bitno da posadite luk na pravu dubinu – nemojte ga posaditi preplitko, najbolje je da cijeli luk ukopate u zemlju, ostavite samo vani dio koji je proklijao. I tako će on krenuti s rastom i uskoro ćete tijekom proljeća moći brati mladi luk.

A osim za mladi luk, velike lukove na proljeće sadimo i za sjeme. Uvijek biramo najljepše primjerke – a može dakle i te proklijale. Luk druge godine potjera i cvjetnu stapku ako ga ne poberete kao mladi luk, te cvate. Nakon cvatnje se razvija sjeme, koje onda sijemo i iz njega uzgajamo male lučice luka. Ako sadite luk za sjeme, pazite da ga odvojite i posadite čim udaljenije po sortama. Naime, luk se jako križa, pa ako želite zadržati izvornu sortu koju ste imali, bitna je prostorna izolacija kako ih kukci koji ih oprašuju ne bi iskrižali.

Svi oni koji nemaju vrt ili ga nemaju blizu, luk se može posaditi i u tegle i držati na otvorenom, balkonu, terasi i sl.
Svakako vrijedi probati, jer mladi luk je prava poslastica, pogotovo u rano proljeće dok ga dugo i željno iščekujemo kao jedno od prvog svježeg povrća.

Više pogledajte i u mom videu:

 

Zemlju treba štititi od grabeži i erozije

Povodom rasprave o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, inicijativa Sjeme je naše ljudsko pravo uputila je dopis saborskom Odboru za poljoprivredu. Reagirali smo ponajprije na izmjene članka 71 kojim postaje nejasno dobiva li država pravo prvokupa na svo zemljište koje se u Hrvatskoj prodaje. Državno zemljište predstavlja ogroman problem jer se njime ne gospodari transparentno. Također je potrebno više vrednovati ekološku proizvodnju i upozoriti na alarmantno stanje degradacije naših tala pod utjecajem erozije, prekomjerne obrade i iscrpljivanja. Cijeli tekst dopisa pročitajte u nastavku.

 

Poštovani!

 

Ovim putem se želimo očitovati o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

1. Želimo vas upozoriti da izmjena članka 71. na ovaj način kako je napisano upućuje da Republika Hrvatska ima pravo prvokupa na sve, pa čak i privatno zemljište. Nadamo se da se ovdje desio propust te predlažemo da se jasno naglasi da se spomenuti članak odnosi isključivo na državno zemljište koje je bilo prodano, kao što je bilo i do sad. Predlažemo sljedeću formulaciju stavka 1:

  1. Republika Hrvatska ima pravo prvokupa kupljenog poljoprivrednog zemljišta iz članka 59. ovog zakona po tržišnoj cijeni.

Uvođenje prava prvokupa Republike Hrvatske kod prodaje svog poljoprivrednog zemljišta ne može se uvesti kao stavka u ovoj fazi donošenja zakona (između prvog i drugog čitanja) jer je to protivno procedurama s obzirom da ona unosi drastične promjene te se ne može provesti bez procjene učinka i javne rasprave kao i procjene ustavnosti. Naglašavamo da je ovakva praksa protivna načelima EU i niti jedna zemlja nema zakone postavljene na taj način niti je proces donošenja zakona u skladu sa preporukama Europske komisije (Better regulation).

Pitanje državnog zemljišta je već i sad ogroman problem. Prema procjenama, u Hrvatskoj je preko jedne trećine zemljišta u državnom vlasništvu što nema niti jedna druga europska zemlja. Ne zna se niti koliko točno državnog zemljišta ima, a dodjela i korištenje nije transparentno. Ovime se taj problem dodatno produbljuje. Da bi poljoprivreda bila konkurentna, jedan od osnovnih preduvjeta je privatizacija državnog zemljišta. Navedeno potvrđuje i nalaz državne revizije iz 2017. koja je uočila niz nepravilnosti u gospodarenju državnim zemljištem.

Isto tako smatramo nepotrebnim i bezrazložnim stvarati dodatna administrativna i financijska opterećenja već ionako preopterećenog sustava. Cijela procedura biti će dugotrajna, demotivirat će i one koji žele prodati i one koje žele kupiti zemlju te će dovesti do poremećaja na tržištu diktirajući cijene.

Seoski prostor Hrvatske odumire i već ga godinama karakterizira depopulacija, senilizacija i deagrarizacija čemu je dobrim dijelom uzrok i dugogodišnja neprimjerena zemljišna politika. Svatko tko želi kupiti zemlju i baviti se poljoprivrednom proizvodnjom više je nego dobrodošao radi obnove ruralnog prostora. Također je važno i da se provede komasacija i zaustavi daljnje parceliranje i grabež zemljišta (land grabbing), a to se državnim pravom prvokupa ne rješava. Da bi država zaštitila poljoprivredno zemljište kao dobro od osobitog gospodarskog i ekološkog značenja za Republiku Hrvatsku potrebna je jasna vizija, strateški plan i zemljišna politika koja na više razina štiti i zemljište od grabeži te stavlja poljoprivredno zemljište u funkciju.

Epidemija COVID 19 i mogućnost rada od kuće potaknula je mnoge mlade obitelji na povratak na selo i bavljenje nekim oblikom poljoprivrede. Takvim obiteljima, pa makar oni bili i stranci treba kroz programe olakšati pristup poljoprivrednom zemljištu, a ne ih dodatno ograničavati. Zemljište ne treba štititi od stranaca nego od grabeži i netransparentnog raspolaganja koje dovodi do koruptivnih radnji na svim nivoima.

Razočarani smo što RH nije razmišljala o zakonu koji će jasno regulirati pitanja zemljišta – što se ne može napraviti bez javne rasprave i procjene učinaka. Polovinom 2023. ističe moratorij na prodaju zemljišta strancima i potrebno je pod hitno donijeti zakon kojim će se to pitanje regulirati. Smatramo da Republika Hrvatska ima dovoljno vremena da uredi sustav raspolaganja poljoprivrednim zemljištem na način koji će štititi nacionalne interese ali i osigurati konkurentnost hrvatske poljoprivrede. Nužno je formiranje radne skupine koja bi aktivno radila na formuliranju zakonodavnog rješenja. Naša inicijativa rado bi doprinijela tom procesu uvažavajući iskustva i prijedloge poljoprivrednika kao i primjere dobre prakse gospodarenja poljoprivrednim zemljištem iz drugih zemalja. Kako bi nova zemljišna politika bila konzistentna nužno je u proces izrade zakonodavnog okvira unijeti i elemente zakona o nasljeđivanju, poreznog sustava ali i elemente prostornog planiranja koji će štititi poljoprivredno zemljište kao najvažniji prirodni resurs Republike Hrvatske.

Navodimo nekoliko primjera dobre prakse takvih rješenja:

Francuska: Agencija za razvoj zemljišta i ruralnih naselja  (SAFER) regulira sve transfere poljoprivrednog zemljišta u duhu da se izbjegnu špekulacije. Favoriziraju lokalne poljoprivrednike s posebnim naglaskom na mlade poljoprivrednike, konsolidaciju zemljišta i poticanje zaštite prirode.

Mađarska: Državljani Mađarske kao i ostali građani EU mogu kupiti do 1 ha zemljišta bez ograničenja, a samo registrirani OPG-i mogu kupiti više od 1 ha. Poljoprivrednici mogu imati u vlasništvu do 300 ha, tvrtke maksimalno do 1200 ha, a do 1800 ha mogu imati uzgajivači sjemenja i stočari.

Njemačka: Svaka prodaja mora biti registrirana i odobrena od lokalnih vlasti, može biti odbijena ako se radi o nezdravoj distribuciji, neekonomičnoj defragmentaciji zemlje i ako postoji veliki disbalans između cijene i vrijednosti zemljišta.

Austrija: Za prodaju i iznajmljivanje zemljišta postoji sloboda ugovaranja kao i za svaki drugi ugovor koji podliježe građanskom zakonu. Prodaju potvrđuje Komisija za promet poljoprivrednog zemljišta, a u većini slučajeva transakcije ne trebaju biti potvrđene (kad se čitava farma prenosi na nasljednika, kad se prenosi s supružnika i rođaka, između 2 suvlasnika, ako je prodaja zemljišta u javnom interesu, ako je poljoprivredno zemljište predmet konsolidacije kao zaštita od poplava i slično). Ne trebaju se potvrđivati niti transakcije od 0,03-0,3 ha, te unutar građevinskih zona kao poljoprivredna parcela, a nema nikakvog prava prvokupa države. Transakcija može biti odbijena ako se prodaje ne-poljoprivredniku i ako je lokalni poljoprivrednik zainteresirani za kupovinu – znači pravo prvokupa ima lokalni poljoprivrednik koji u određenom razdoblju mora dati ponudu, ako je u pitanju špekulativni kapital i ako je cijena nerazmjerna prema stvarnoj vrijednosti zemljišta. Ako odudara od ciljeva jačanja i kreiranja produktivne farmerske zajednice, ako se ne garantira zadovoljavajuće upravljanje poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Potiče se održiva poljoprivreda, mladi poljoprivrednici, mala i srednja gospodarstva.

 

2. Nadalje, s obzirom na ciljeve Europske unije o povećanju površina pod ekološkom proizvodnjom na 25 % površina koje je i Hrvatska dužna pratiti, smatramo da ekološka proizvodnja treba biti daleko više vrednovana u kriterijima za ostvarivanje prava na korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta. Mišljenja smo da ekološka proizvodnja treba biti izjednačena sa prioritetnim vrstama poljoprivredne proizvodnje i nositi 25 bodova.

3. U čl. 6: „(1) Mjere zaštite poljoprivrednog zemljišta u svrhu zaštite od erozije vodom i vjetrom su: zabrana skidanja humusnog, odnosno oraničnog sloja površine poljoprivrednog zemljišta, održavanje rudina, podizanje vjetrozaštitnih pojaseva, zatravnjivanje i sadnja višegodišnjeg bilja“ potrebno je dodati niz drugih mjera važnih za sprječavanje erozije s obzirom na aktualno stanje klimatskih promjena te veliku devastiranost naših tala. Jedan od najvećih problema je niska razina konzervacijske/nulte obrade tla i veliki udio poljoprivrednih površina bez zimskog pokrova kako je naglašeno u Preporukama Komisije za strateški plan Hrvatske u okviru ZPP-a. Zimsko oranje i stavljanje golog tla preko zime dio je  tradicijske prakse no ona je funkcionirala u bitno drukčijim klimatskim prilikama koje su se u novije vrijeme promijenile. Umjesto da tlo zimi izmrzava i rahli se, veće količine oborina dovode do značajne erozije. Tome bi pridodali i nepoštivanje dobre poljoprivredne prakse raznolikog plodoreda i primjene zelene gnojidbe kojom se tlo obogaćuje humusom. Mjerama navedenim u čl. 6 treba pridodati obavezno održavanje pokrova u zimskim mjesecima te poštivanje dobre poljoprivredne prakse uključujući raznoliki plodored i zelenu gnojidbu.

 

S poštovanjem,

 

Za Inicijativu:

Robert Hadžić

Sunčana Pešak

Silvija Kolar-Fodor

Kad se sije paprika?

Polako nam opet dolazi to vrijeme koje neopisivo veseli sve vrtlare/ice –  nova vrtlarska sezona, novi početak. I nova sjetva.

Mnogi već nestrpljivo prebiru sjeme, planiraju vrt, rade popise i nabavljaju sjeme… a neki čak i već siju.
Iako mi sjetva i prve biljčice donose veliko veselje, ipak me je iskustvo naučilo da nije potrebno žuriti. Pa niti kod sjetve u zatvorenom, ako uzgajamo presadnice za uzgoj na otvorenom. Naime, još je daleko proljeće i razdoblje kad selimo presadnice na otvoreno nakon zadnje opasnosti od mrazeva – a to je u kontinentalnom dijelu druga polovica svibnja. Osim toga, još je uvijek premalo dnevnog svjetla koje je biljkama neophodno za dobar rast i razvoj, pa u ovo doba godine mogu nerijetko biti previše izdužene u potrazi za svjetlom.

Priroda nas je s razlogom stavila sad na „godišnji odmor“ od vrtlarenja, pa uživajmo i malo u planiranju vrta bez „konkretnih aktivnosti“. U ovo doba više volim zamišljati i maštati o mom budućem vrtu, nego konkretno sijati. Kod prerane sjetve često se biljke samo dugo nepotrebno muče u zatvorenom prostoru, pa onda i ja radi toga brinem. Ipak postoji idealno vrijeme za sve.

Što se tiče sjetve, slušam svoja iskustva i iskustva svoje bake. Prvo krećemo s sjetvom paprike (feferona, patlidžana i peruanske jagode) sredinom veljače. To nije samo moje iskustvo, to je „narodna predaja“ u mom kraju – Međimurju – paprika se sije oko Fašnika. Doduše ove godine je Fašnik jako kasnije, ali računa se da je to većinom termin sredinom veljače.

U to doba godine, moja je baka uvijek pripremila velike duge tegle, ispunila ih zemljom, posijala papriku, prekrila to najlonom i onda još novinama. I stavila kraj peći na drva. Tako je sjeme imalo potrebnu toplinu kraj peći, ali i pogodnu mikroklimu za klijanje s dovoljno vlage ispod zaštitnog sloja najlona i novina. I onda smo čekali. Provjeravali. Dizali novine i najlon dok konačno nismo ugledali mlade klijance kako se počinju uzdizati i tražiti svjetlo. To je bio trenutak kada je baka selila tegle na sunčanu, južnu prozorsku dasku. I još uvijek to tako radi.

Paprika zna nicati i do 30 dana pa se ponekad dugo čeka da budemo sigurni da li će niknuti ili ne. Ako paprika slučajno ne bi niknula, ostalo je dovoljno vremena da se sjetva ponovi. Realno, ako posijete papriku i početkom travnja u zatvorenom, stići će narasti za presadnju u svibnju.

Ja doduše nemam peć na drva, ali dio ove prakse sam zadržala  – sve o mojim metodama sijanja možete pročitati OVDJE.  I u prvu sjetvu krećem – sredinom veljače. Ovo je savjet za kontinentalni dio Hrvatske, dok oni južnije imaju tu sreću da mogu započeti s sjetvom i nešto prije od nas.