listopad 2021 - Biovrt - u skladu s prirodom

Posebna ponuda knjige i online edukacija povodom Svjetskog dana hrane

Budite pozitivna promjena na ovom planetu – uzgajajte vlastitu hranu.
Mi smo tu s svim potrebnim znanjem koje će vam pomoći u ostvarenju vaše neovisnosti i samodostatnosti.

S tim ciljem, od 16.10.-23.10.21  imamo posebnu ponudu za sve naručitelje knjige “Vrtlarenje u skladu s prirodom” i online edukacija Silvije Kolar-Fodor.

Svi koji naruče knjigu  dobivaju na poklon 4 paketića sjemenja: rajčica mix, salata mix, rukola i češnjak zračne lukovice te edukativnu brošuru “Upoznajmo biljno carstvo” u kojoj je opisani uzgoj najčešćeg povrća kojeg uzgajamo u vrtu.

Knjigu možete naručiti putem on-line narudžbenice po cijeni 129 kn + poštarina na poveznici: https://goo.gl/4hCoEM

A za naručitelje online edukacija – iskoristite posebnu priliku i naručite komplet od 2 online webinara po vašem izboru za samo 349 kn, a uz to vam šaljemo čak 6 poklon paketića sjemenja po vašem izboru. Puna cijena svake pojedinačne online edukacije (zlatni paket) je 269 kn – u ovom paketu štedite 189 kn.

Online edukacije možete naručiti putem online narudžbenice po posebnoj cijeno od 349 kn za komplet od dvije edukacije po vašem izboru na poveznici OVDJE.

Trenutno su dostupni slijedeći webinari:
“Planiranje vrta”,
“Sjetva i uzgoj presadnica u kućnim uvjetima” 
“Kreiranje vrta i prve sjetve na vrtu”
– “Skupljanje i spremanje sjemena iz vlastitog vrta”

16.10. slavimo Svjetski dan hrane.

40% svjetske populacije si ne može priuštiti zdravu hranu. Ono što slušamo u vijestima u zadnje vrijeme i kod nas je to da je hrana sve nekvalitetnija i sve skuplja.

Istovremeno, bez hrane ne možemo. Trebamo jesti svaki dan.
I upravo kroz izbor hrane koju jedemo – možemo utjecati na način na koji se uzgaja hrana.

Jer itekako čini razliku da li ćete kupiti hranu iz konvencionalnog uzgoja koji je jedan od najvećih zagađivača današnjice i koji nudi sve nekvalitetniju hranu –  a time svojim novcem podržati taj sustav, ili organske poljoprivrednike koji uzgajaju hranu na održivi način, čuvajući i naše zdravlje i zdravlje okoliša i za buduće generacije. A najbolje što možemo napraviti je da – u skladu s svojim mogućnostima – počnemo uzgajati vlastitu hranu i tako stvorimo svoju neovisnost.

Mislimo globalno – ali djelujmo i jedimo lokalno.
Uzgajajte svoju organsku hranu i svojom kupovinom podržite lokalne organske poljoprivrednike koji čuvaju okoliš za buduće generacije.

Budimo dio pozitivne promjene na ovom Planetu!

Stoga budite neovisni – uzgajajte svoju vlastitu zdravu hranu i čuvajte sjeme!

 

 

 

Želim vam obilje plodova i radosti u vašem vrtu!

Silvija Kolar-Fodor
www.biovrt.com

 

Uključite se u javnu raspravu oko pokušaja dereguliranja GMO-a u Europskoj uniji

Znate li da zahvaljujući strogim (ali razumnim) pravilima, u EU još uvijek imamo relativno zdravu hranu, okoliš očuvan od GMO-a i ne preveliku upotrebu pesticida kakav je to slučaj u recimo SAD i Kanadi, gdje se u glavnini proizvode GM usjevi, a uz koje se koriste ogromne količine pesticida?

I da postoji velika opasnost da se to dogodi i kod nas ukoliko nećemo na vrijeme djelovati?

Zelena akcija, Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača i udruga Biovrt pozivaju vas da se uključite u javnu raspravu na razini EU, te tako da svi skupa damo jasnu i glasnu poruku da želimo i dalje znati što jedeno i da nismo suglasni da na tržište prodru GM organizmi bez ikakve regulacije.

Niže u tekstu su konkretne upute kako se svaki pojedinac može uključiti (rok je petak 22.10.), a na početku pročitajte što se upravo događa na razini EU.

 

ŠTO SE TOČNO DOGAĐA NA RAZINI EU OKO DEREGULACIJE GMO-a?

Zadnjih nekoliko godina u EU se intenzivira politička borba oko (de)regulacije proizvoda novih tehnika genetskog inženjeringa. Unatoč presudi Europskog suda pravde iz 2018. godine prema kojoj proizvodi novih tehnika potpadaju pod EU definiciju GMO-a, te se sukladno tome na njih primjenjuje važeća EU legislativa o GMO-ima (obavezna procjena rizika, jasno propisana procedura ishođenja dopuštenja za stavljanje na tržište, obavezno označavanje, obavezan monitoring utjecaja na zdravlje i okoliš nakon stavljanja na tržište), lobiji zainteresirani za deregulaciju ovih tehnika i dalje inzistiraju kako je zakonodavstvo (i sama presuda) nedorečeno, te su uspjeli izvršiti dovoljan pritisak na EU institucije da je Vijeće EU prošle godine Europskoj komisiji dalo mandat da izradi studiju čiji je zadatak bio procijeniti u kojoj je mjeri postojeće EU zakonodavstvo prikladno za reguliranje novih tehnika. Iz zaključaka te studije (objavljena u travnju) proizlazi kako postojeće zakonodavstvo nije ‘fit for purpose’ za sve skupine novih GMO-a te kako bi ga trebalo ažurirati u skladu s razvojem novih tehnologija.

Europska komisija je nakon toga 24.9.2021. objavila i tzv. Inception Impact Assessment (Procjena učinaka) u kojem jasno navodi kako bi određene proizvode novih tehnika (inicijativa je trenutno ograničena na dvije komercijalno najzanimljivije tehnike: uređivanje gena (eng. gene editing) i cisgenezu) trebalo drugačije regulirati u odnosu na „stare GMO-e“, odnosno kako bi ta regulacija u nekim slučajevima trebala biti znatno blaža ili čak nepostojeća (za sada još uvijek nisu iznijeli puno detalja o mogućem novom režimu regulacije, kao niti o konkretnim organizmima koje planira izuzeti od trenutne regulacije).

Komisija ovakav potez pokušava racionalizirati pomoću tri glavna argumenta:
1. da proizvodi novih tehnika genetskog inženjeringa mogu imati ista svojstva kao proizvodi konvencionalnog uzgoja ili prirodnih mutacija;
2. da je te proizvode u nekim slučajevima laboratorijskim metodama nemoguće razlikovati od proizvoda konvencionalne poljoprivrede, pa da je stoga pravila o označavanju i sljedivosti nemoguće implementirati;
3. da bi ti proizvodi mogli odigrati značajnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, odnosno da bi mogli doprinijeti ostvarivanju ciljeva Europskog zelenog plana.

Naravno, niti jedan od tih argumenata nije pretjerano uvjerljiv, jer:
1. poznato je da niti uređivanje gena niti cisgeneza nisu potpuno precizni te izazivaju neplanirane promjene u genomu – kako uopće utvrditi da je GM proizvod zaista ekvivalentan konvencionalnom proizvodu ako se ne provede detaljna analiza kojom bi se utvrdilo da li je došlo i do takvih neželjenih promjena?;
2. upravo zbog takvih karakterističnih tragova koje nove tehnike ostavljaju u genomu, neki stručnjaci smatraju kako bi takve proizvode u načelu trebalo biti moguće razlikovati od konvencionalnih proizvoda, a čak ako se i ne uspiju razviti pouzdane laboratorijske metode za detekciju, postoje alternativni mehanizmi sljedivosti temeljeni na dokumentaciji koji se već primjenjuju na čitav niz drugih proizvoda (poput npr. proizvoda organske poljoprivrede), uključujući i GMO proizvode iz kojih nije moguće izolirati DNA (npr. neka ulja dobivena od GM biljaka);
3. priče o značajnom doprinosu održivosti svode se na nekritičko reproduciranje prenapuhanih obećanja same industrije i ne temelje se na trenutno postojećim tehnologijama. Sama Komisijina studija (str. 14-15) pokazala je kako među proizvodima novih tehnika koji se već nalaze na tržištu (u zemljama poput SAD-a) ili su blizu komercijalizacije jasno dominiraju biljke sa svojstvima poput otpornosti na herbicide, promijenjenim kemijskim sastavom te otpornosti na određene štetnike/patogene. Drugim riječima, mahom se radi o svojstvima karakterističnim za „stare GMO-e“, a čije je masovno uvođenje (prvenstveno u nekim zemljama Sjeverne i Južne Amerike) rezultiralo porastom upotrebe pesticida te širenjem „superkorova“ i ostalih otpornih štetnika. Nikakvi magični usjevi koji će riješiti klimatske promjene i krizu bioraznolikosti još uvijek nisu na vidiku, odnosno još uvijek postoje samo kao ideje koje su još godinama daleko od komercijalizacije.      

Svjedoci smo već pojačanog lobiranja na razini EU-a, putem raznih „znanstvenih“ članaka kojima se pokušava „omekšati“  javnost na nove tehnike genetskog inženjeringa pokušavajući ih proglasiti potpuno drukčijima od prve generacije GMO-a, potpuno prirodnima, savršenima bez ikakve mogućnosti pogreške, bez imalo kritičkog osvrta na moguće negativne učinke – što se je već u praksi pokazalo mogućim.  Nemojte nasjedati na ovakvu plaćenu propagandu interesnih skupina koji svako ozbiljno propitivanje ovih novih tehnika pokušavaju prikazati „nazadnim“ i „protivnom znanosti“ – jer nema znanstvenog konsenzusa oko ovog pitanja. Svrha znanosti je da stalno propituje i istražuje, te je bitno da i dalje bude u interesu zdravlja građana, a ne onih koji imaju tu očigledne financijske interese – jer deregulacijom bi se otvorila tržišta za brojne GM proizvode koji se za sad ne smiju prodavati u mnogim zemljama EU.

ŠTO VI MOŽETE PODUZETI OKO SVEGA TOGA?
Prije nego što krene u izradu konkretnog prijedloga novog zakonodavstva, Komisija je omogućila dostavljanje komentara na Inception Impact Assessment putem svoje službene stranice: https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/13119-Legislation-for-plants-produced-by-certain-new-genomic-techniques_en.

Komentirati možete tako da kliknete na žutu kućicu „Give feedbeck“ nakon čega se morate registrirati na stranici (ako već nemate račun), nakon čega onda možete odabrati i želite li komentirati kao privatna osoba, NGO, tvrtka…

Ako vam je sve to prekomplicirano, skupine koje se bore protiv GMO-a napravile su i alat (koji možete naći npr. ovdje: https://www.gmwatch.org/en/19882-tell-the-commission-no-to-gmos) koji pomaže „običnim građanima“ da se uključe u konzultacije time što obavlja registraciju automatski (nedostatak je što preko njega možete komentirati jedino kao privatna osoba, ne i kao organizacija).
Sve što trebate napraviti je unijeti svoje: ime, prezime, email, poštanski broj te označiti državu iz koje dolazite.
U kućici „Your response to the consultation“ nalazi se standardni prijedlog komentara kojeg možete poslati (ako vam je tako draže, možete ga izbrisati i zalijepiti verziju na Hrvatskom koju šaljem u privitku). Komentar, naravno, možete i prilagoditi prema svojoj želji (to je čak i preporučljivo jer Komisija ima tendenciju pridavati manje važnosti ako dobije puno identičnih komentara).
Nakon što ste zadovoljni s komentarom kliknite „SEND YOUR MESSAGE TO THE COMMISSION“.
Ako se odvažite na sastavljanje vlastitih komentara, vodite računa o tome da je broj znakova ograničen na 4000, uz mogućnost dodavanja attachmenta (ovo drugo je moguće samo ako idete direktno preko Komisijine stranice).

KONZULTACIJE SU OTVORENE DO 22.10.2021.

Ako Komisija nastavi zacrtanim smjerom, moguće je da ćemo za nekoliko godina na tržištu imati GMO-e koji su prošli vrlo slabu ili nikakvu procjenu rizika te koji vjerojatno neće niti biti označeni kao GMO. Time se potkopava pravo na informiranje i na izbor hrane koju jedemo i uzgajamo. Stoga je izrazito važno da se u konzultacije uključi što više ljudi kako bi se Komisiji poslala jasna poruka želimo znati što jedemo, da smo svjesni što se pokušava napraviti na razini EU zakonodavstva  i da nismo zadovoljni sa smjerom u kojem idu.

Oni koji žele saznati više o tome zbog čega je nove tehnike genetskog inženjeringa (prvenstveno najpopularniju tehnologiju za uređivanje gena, poznatu pod kraticom CRISPR/Cas) potrebno regulirati barem jednako strogo kao i „stare GMO-e“ mogu pogledati publikaciju koja se nalazi ovdje: https://zelena-akcija.hr/hr/s/tbtprimjeri

Oni koji žele saznati još više tehničkih detalja o tome kako uređivanje gena funkcionira mogu pogledati videe koji se nalaze ovdje: https://fachstelle-gentechnik-umwelt.de/en/videos-en/ , kao i popratne materijale uz iste koji se nalaze ovdje: https://fachstelle-gentechnik-umwelt.de/en/background-informations/

 

Prijedlog komentara koji možete ostaviti, svakako predlažemo da promijenite dio teksta:

Vrlo me brine mogućnost da EU isključi određene GMO-e iz primjene svojih propisa o GMO-u. Ti se propisi moraju primjenjivati ​​na sve GMO-e, bez obzira na specifičnu tehnologiju kojom su proizvedeni.

GMO-i su dio katastrofalnog poljoprivrednog modela koji se oslanja na intenzivnu uporabu kemikalija i ne ostavlja prostora poljoprivrednicima koji primjenjuju prakse koje ne štete prirodi. Stoga ih se ne bi trebalo koristiti u EU-u, niti ih uvoziti iz drugih zemalja.

Sve GM biljke treba testirati na bilo kakve rizike po javno zdravlje i okoliš, označiti kao GMO te osigurati njihovo praćenje. Poljoprivrednicima, uzgajivačima, proizvođačima hrane, trgovcima i potrošačima treba omogućiti da ih odbiju koristiti ako to žele. Potrošači imaju pravo znati u svakom trenutku što kupuju i što jedu!

Europska komisija ne bi trebala predlagati razvodnjavanje EU propisa o zaštiti okoliša i sigurnosti hrane. Umjesto toga, trebala bi promicati uzgoj sjemena i poljoprivredne prakse koji djeluju u skladu s prirodom, a ne protiv nje. Također bi trebala poboljšati sigurnosne provjere GMO-a te uvesti oznake koje upozoravaju potrošače kada su meso, jaja i mliječni proizvodi proizvedeni od životinja hranjenih GM usjevima.

Puno Vam hvala što ste moj doprinos uzeli u obzir.

 

Ovaj tekst nastao je u suradnji udruga:
Zelena akcija, Biovrt i Hrvatski savez udruge ekoloških proizvođača

 

Ovo je reakcija udruge Biovrt na spomenutom savjetovanju, možete koristiti i dijelove našeg teksta:

Bilo kakve tvrdnje o prednostima novih tehnika oplemenjivanja ne mogu se adekvatno usporediti s procjenom negativnih utjecaja GMO -a na okoliš, bioraznolikost i socijalnim aspekt poljoprivrede, budući da ih je nemoguće procijeniti prije puštanja. Negativni utjecaj teško je izračunati jednom kad šteta nastane. Ne dopustite da vaša politika bude „prvo odobri, propitkuj kasnije ”. U svojoj smo povijesti vidjeli previše takvih slučajeva koji su rezultirali gubitkom plodnosti naše planete.

Koja je cijena tumorskih oboljenja, degradiranih tala i uništenja vrsta?

Obećanje biotehnoloških kompanija da će GMO usjevi spasiti svijet od gladi nikada nije ispunjeno. Trenutnom propagandom da su nove tehnike oplemenjivanja „sveti gral“ u borbi protiv klimatskih promjena javnost se ponovno dovodi u zabludu. To se vrlo jasno može vidjeti samo gledajući predkomercijalnu fazu novih GM usjeva – niti jedan nije otporniji na klimatske promjene, tj. abiotske stresove, a čak 6 imaju svojstvo otpornosti na herbicide –znači  s ciljem da se uz njih oni obavezno koriste!

Za razliku od onoga što neki tvrde, mutacije izazvane procesima uređivanja gena doista se razlikuju od oni koji se javljaju nasumičnom mutagenezom i onih koji se javljaju u prirodi ili s konvencionalni oplemenjivanjem, budući da uređivanje gena može pristupiti područjima genoma koja su inače zaštićena od mutacija. Dokazano je da se na razini organizma stanice razlikuju “prirodno” od “umjetnog” što utječe na stabilnost genoma. Tvrdnje o nepostojanju neželjenih promjena u genomu i epigenomu moraju se vrlo kritično preispitati. Realnost je da ovdje postoje brojna biološka i tehnička ograničenja koja utječu na sposobnost brzog i preciznog prijenosa gena, svojstava i regulacija. Ako se ne provodi sveobuhvatna procjena rizika, kako možemo biti sigurni da nije došlo do nepredvidivih promjena i da je organizam doista sličan onima stvorenim konvencionalnim oplemenjivanjem?

Komisija EU-a i vlade trebale bi se odmaknuti od promicanja i deregulacije nove generacije GMO -a i umjesto toga dati prioritet javnoj i političkoj potpori održivim poljoprivrednim sustavima poput ekološke poljoprivrede i agroekologije. Za stvarnu promjenu trebamo poticati stvaranje više života i primjenu holističnih rješenja na našim poljima, a ne nepredvidivu biotehnologiju.

Europska poljoprivreda, bez GMO-a i s visokim udjelom ekološke poljoprivrede najbliža je idealu održivosti.

Molimo vas da poštujete želje velikog broja europskih potrošača koji imaju pravo i žele znati koju hranu kupuju i kako je proizvedena.

Svi organizmi nastali novim tehnikama oplemenjivanja moraju se nastaviti regulirati barem onoliko strogo kako propisuje sadašnje zakonodavstvo EU-a o GMO-u što pretpostavlja: obaveznu procjenu rizika i postupak odobravanja, označavanje GMO-a i te neophodno praćenje njegovih učinaka na zdravlje i okoliš.
Želimo vam puno mudrosti u odlučivanju o budućnosti našeg prehrambenog sustava, odnosno – naše vlastite budućnosti.

Prijavi se na edukaciju “Planiranje, sadnja i održavanje voćnjaka” 23.10.2021.(sub)

Znate li da je idealno vrijeme za sadnju voćnjaka bilo pred 5 godina? Toliko je potrebno čekati da voćke koje smo posaditi daju nekakav značajniji rod. Ali nemojte očajavati, drugo idealno vrijeme je upravo sada – i to na jesen.

Stoga nemojte propustiti priliku da posadite voćnjak ili bar nekoliko voćaka ove jeseni. Upravo sada je idealno vrijeme da se pripremite za sadnju vašeg voćnjaka i osigurate si obilje voća za vas i vašu obitelj u godinama koje slijede.

Ako vas muče pitanja koje vrste voćki odabrati, koje sorte, kako isplanirati voćnjak, kako posaditi voćku, kako se zaštititi od nametnika… na pravom se mjestu – sve to ćete naučiti u edukaciji Silvije Kolar-Fodor.
Sama radionica održat će se u voćnjacima i bobičnjacima Silvije Kolar-Fodor, tako da imate jedinstvenu priliku učiti o kreiranju voćnjaka na konkretnim primjerima.

Neke od tema koje će biti posebno obrađene na radionici:

– planiranje voćnjaka (izbor vrsti, sorti, podloga, razmak kod sadnje….)
– sadnja voćaka i bobičastog voća (praktični prikaz)
– zaštita voćaka od nametnika i voluharica
– zaštita voćaka od divljači
– zaštita voćaka od mrazopuca
– kako možete sami uzgojiti i razmnožiti voćke
– osnovne tehnike cijepljenja/kalemljenja voćaka – praktični prikaz

VODITELJICA EDUKACIJE:
Silvija Kolar–Fodor je autorica, biovrtlarka i aktivistica. Kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom. Autorica je knjige „Vrtlarenje u skladu s prirodom« i edukativnog portala www.biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima.
Predsjednica je udruge “Biovrt – u skladu s prirodom” u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Međimurju i uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom u osnovne škole.

Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije. Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.
Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske utjecajne žene 2020. na području vodstva i inovacija, te nagrade Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020. u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.

KADA ODRŽAVAMO EDUKACIJU:
Radi prognoza, prebacujemo termin održavanja s 16. na 23.10.21:
23.10.2021. (subota) 10:00-14:00

CIJENA EDUKACIJE
Cijena edukacije je 170 kn po osobi. Uplate za plaćanje šaljemo vam po prijavi.

KAKO SE PRIJAVITI:
Prijave su obavezne, a broj mjesta je ograničen.
Prijave primamo isključivo putem on-line prijavnice OVDJE.

Nakon prijave šaljemo vam podatke za plaćanje i račun na vaš e-mail.

KAKO SE DOLAZI DO IMANJA BIOVRT
Imanje se nalazi u Novom Selu Rok kraj Čakovca, u Međimurskoj županiji.
Prijevoz na imanje je u osobnoj organizaciji polaznika.
Ukoliko nemate mogućnost dolaska vlastitim prijevozom, moguće je povezati zainteresirane posjetitelje s onima koji dolaze osobnim autom i voljni su povesti suputnike – ukoliko će biti takvih prijava.
Detaljne upute za dolazak poslat ćemo vam mailom nekoliko dana prije edukacije.

Zakon o sjemenu – značajna poboljšanja ali i dalje problemi

Na sjednici Saborskog odbora za poljoprivredu 29.9. predstavljena nova verzija Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja koji je u prvoj varijanti značajno uzdrmao hrvatsku javnost. Inicijativa Sjeme je naše ljudsko pravo okupila je tada više od 31 tisuću poljoprivrednika, udruga i zabrinutih građana te upozorila na značajne štete koje bi predložene regulative o uzgoju sjemena za vlastite potrebe gospodarstva mogle imati na hrvatsku poljoprivredu, a posljedično i kvalitetu i cijenu hrane na našim tanjurima.
Nakon višemjesečnog žustrog dijaloga između predstavnika Inicijative, Ministarstva poljoprivrede, Saborskog odbora za poljoprivredu i ostalih zainteresiranih dionika, postignut je dogovor o izuzećima kojima bi u konačnosti autohtone sorte i ukupna genetska raznolikost bile zaštićene, a bila bi uvažena i načela ekološke proizvodnje. Očuvanje i razvoj autohtonih sorata dodatno bi se poticalo smanjenjem administrativnih zahtjeva kod pokretanja sjemenske proizvodnje. Isto tako, izuzeća su kreirana i za sektor krumpira gdje bi prvotno predložene mjere bile u potpunosti neprovedive i dovele bi do gubitka velikog broja proizvođača.

No Inicijativna upozorava da nova, značajno dorađena verzija zakona i dalje ima nedostatke i dijelove koji nisu dovoljno razjašnjeni. Dorada sjemena koje poljoprivrednici uzgajaju za vlastite potrebe predlaže se kao obveza kod uzgoja konvencionalnih sorata žitarica, krmnog i industrijskog bilja na površini većoj od 7ha. Time se proizvođačima i dalje nameću troškovi i administrativni tereti kakve nemaju njihove kolege u zemljama okruženja i to bez jasnog cilja. Predloženim tehnikama dorade ne sprječava se naime, širenje karantenskih biljnih bolesti što je bio glavni argument, niti su one, kako smo doznali, toliki problem. Kreirane procedure i dalje su nerazjašnjene, u nekim segmentima dvosmislene pa je upitna njihova provedivost u praksi. Djelovat će, ne samo na sektor ratarstva nego i stočarstvo jer je prehrana stoke najčešći razlog zašto se poljoprivrednici odlučuju ostavljati sjeme za vlastite potrebe. Pitanje koje ostaje otvoreno je tko od toga u konačnici profitira?

Inicijativa “Sjeme je naše ljudsko pravo jasno je dokazala da je građanima Hrvatske stalo do genetske raznolikosti, ekološke proizvodnje, malih gospodarstava, očuvanja tradicije kao i kvalitete hrane na našim tanjurima. Niti jedan zakon vezan za poljoprivredu ne smije se donositi bez samih proizvođača, a prava seljaka i drugih osoba koje žive i rade u ruralnim područjima, propisana UN-ovom Deklaracijom treba beskompromisno poštivati. Rasprava o ovim temama na nacionalnoj razini je na neki način uvod u još kompleksnije rasprave koje se u ovom trenutku vode na razini Europske unije. U tijeku je reforma triju značajnih europskih regulativa: o tržištu sjemena, biljnom zdravstvu i GMO-u. Sve tri regulative direktno utječu na buduću sliku naše poljoprivrede pa Hrvatska u pregovorima treba zauzeti jasnu poziciju i zaštititi svoje proizvođače i građane.

O dosadašnjem radu i stavovima inicijative pogledajte i u novom videu:

Na samom početku, svi koji pratite ovu priču, znate da je i udruga Biovrt radi angažmana na ovoj kampanji dobila 3 inspekcije i vodili smo 2 sudska postupka.
Udruga je na kraju tih sudova dobila i kazne – i iako su zahvaljujući razumnim sucima bile smanjene na minimum, sve nas je to skupa stajalo 10.000,00 kn i otežalo nam financijsku održivost – pa pozivamo sve koji nam žele pomoći svojim donacijama da to učine na žiro račun udruge Biovrt:
HR4523400091116044171 , PBZ banka d.d
Poziv na broj: 02 2021
Svrha: Sjeme je naše ljudsko pravo!

Hvala vam i svakako pratite daljnje objave inicijative na našoj fb stranici: https://www.facebook.com/nedamosjeme
#nedamosjeme

 

S poštovanjem,

Kontakt osobe:
Robert Hadžić,
član izvršnog odbora i stručnog vijeća Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske “Život”; član HPK Odbora za zakonodavstvo i Odbora za voćarstvo
e-mail: rhadzic2@gmail.com

Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača
e-mail: hsep.info@gmail.com

Silvija Kolar Fodor,
predsjednica udruge Biovrt – u skladu s prirodom
email: biovrt@biovrt.com